DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 162 — , njeva, usljecl toga se bielanjkovioa od krvi staloži, a time se istodobno i sve možebitno u tekućini se nalazeće krutnine, poput teklina itđ. na dnu posude skupe. Time se obično izgubi i njeki dio tanina, te se baš u tvornici Lucovoj sada 0 tom radi, pronaći sredstvo, kojim bi se i taj sada izgubljeni tanin dao opet izvaditi. Tako dobivena lužija teži s 2 stupnja po Baurne-u, te se sada u posebnih strojevih, sličnih onim, koje u te svrhe u sladoranah rabe uz nizku teiuperaturu, sgušćuje, tako dugo, dok taninekstrakt nepokazuje 20—25 stupnja po Baunie-ovom araometra. Ovakov se onda prodaje strojbarom, koji ga rabe za. progresivno pojačeaje tresla dobivenog iz kore, u koje naslažu u jamah strojiti iraajuće se kože. Jedan litar ekstrakta teži u ovom stanju oko 1200 g. ; a 100 kg. (oko 83 htra) plaća se s45 franaka. Za svaki prostorni metar hrastovine (panjevine ili granjevine) plaća prenavedena tvornica u Nancyu 10 franaka. Vidimo dakle da je to slični postupak —kakov se rabi i u našoj domaćoj tvornici tanina u Županji — te koji bje već na strani ovoga lista spomenut. Luc rabi danas za proizvadjanje tanina samo još odpadke od hrastovine^ a naročito granjevinu. Sličnu tvornicu podigla je nadalje nedavno i tvrdka Herrenschmit et Comp. iz Strassburga. Neima dvojbe, da ovom obrtu liepa budućnost predstoji, moment, koga naročito mi šumari samo radošću pozdraviti možemo, jer će okolnost ta biti od najveće važnosti po rentu naših hrastika. Da se za obstojnost i u širjih krugovih jur uvidja, dokazuje nara netom nedaleko Siska novo ustrojena tvornica za proizvadjanje tanina. U novije doba prave se n pokušalištu šumarskoga učilišta u Nanciju pokusi u pogledu sadržine tanina u drvu pojedinih vrstih hrastovine, prema starosti, stojbhii, i t. d. Nebi li se i gospoda profesori na našem šumarskom zavodu u Križevcih mogli latiti sličnoga posla? Bila bi to sigurno vrlo koristna a i zahvalna zadaća. F. X, K. Državni šumarski izpiti u Budimpešti god. 1886. Državni šumarski izpiti u Budimpešti godine 1886. obdržavahu se mjeseca listopada pod predsjedanjem kr. ugar. zemaljskog nadšumarnika Alberta Beđo-a. U svemu prijavilo se 65 kadidata k izpitu. Pismeni izpiti držani bjehu 18. i 19. listopada. Pitanja stavljena su sliedeća: I Koje su vam vrsti uzgoja hrastika poznate? Kada se može jedna ili druga vrst uzgoja najuspješnije upotriebiti? Što razumjevate pod načinom, kad se tlo prije pošumljenja sa žirom za stanovito vrieme u gospodarstvene svrhe upotriebi? U kojih slučajevih može se to učiniti, a u kojih upet ne? Koji način nuzgrednih prelaznih užitaka držite najshodnijim? II. U kojem slučajni pod kojimi uvjeti može dobitipos jednik šume dozvolu za splavljenje stabala na riecij po kojoj je već prije dozvoljeno splavljati drugom |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 23 <-- 23 --> PDF |
-^ 163 — posjedniku šume, te na kojoj je ovaj posljeđni radi iiporabljivosti rieke za splavljenje drva splavne sgrade postavio? Proracunajte koliko iznosi godišnja odšteta drugoga ovlaštenika, koju bi imao prvomu ovlašteniku namiriti u slučaju, kad je pravo splavljenja podieljeno prvomu ovlašteniku na 40 godina za odpremu od 24.000 nr* drva godim´ce, a želi, da tečajem deset godina godimice po 8000 m´* odprema; prvi ovlaštenik pako priredio je rieku za splavljenje, a trošak taj iznaša svake desete godine investiciju od 20.000 for., docim trošak za popravak sgrađa svake godine stoji 500 for.? III. Koja je kakvoća a koja debljina drva najshodnija za izradjivanje željezničkih podvlaka? Kako se unovčuju kod nas ove vrsti drv-a te koji način će najbolje odgovarati zahtjevom posjednika, šume? Na temelju kojih faktora i računa presudit ćete, da li je probitačno upotriebiti jedan dio drva za željezničke podvlake ondje, gdje se mogu i ciepanice i oblikovina dobro i sigurno unovčiti. IV. Njeka obćina dobila je u ime odštete šumske služnosti 140 kat. rali šume. Ista se nalazi u vinorodnoj okolici, visina nad površinom morskom je po prilici 100 do 200 met. Tlo je brežuljasto sa više uzvisina, koje imadu manje veće strmine. Na pješćenku je dosta visoka naslaga pješčene ilovače, mjestice pomješano šljunkom, te je u produktivnoj svojoj snazi oslabljena prekomjernom pašom. Tlo je pokrito dielom travom djelom lišćem. Pretežno drvo je cer, a djelomice hrast kitnjak. Suma je izključivo postala od izdanaka. U dosadanjem gospodarenju bilo je malo reda, ostavljali se visoki panjevi, od kojih više uztrunulo, te nakon toga mjestimice postale praznine. Od nuzgrednih užitaka upotrebljivala se samo paša, nu u većoj mjeri, nego li se smjelo. Drva se samo kolima mogu izvažati. Opis šume i sastojinske razrede označuje na temelju šumsko-pripomoćnih skrižaljka, propisanih za uporabu kod uprave državnih šuma, sliedeći izkaz: 1—1 G3 -^ o T 1 0 Položaj i nagib,tla_ Vrst drva i smjesa o 0 p a z k a 1 , 1.7-0 1 r ^ Sjev. 15—25*^ IV, r cer. 0 8 1 lirast. 0*2 9 0-8 , ^ 2 . 66-0. Jug. Zap. 5-25´ ´ IV. / cer, 0-7 \ In-ast. 0 8 8 0-4 3 2-0 o3 4 15-0 Jng. Izli. 5—l.y^ III. cer. rO 45 0-8 5 1-5 Izh, 5-10 " III. _ — __ neobrašteno G 38´5 Izh. 5-20 " IV. /cer. \ hrast 0*4 0-6 45 0-7 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 24 <-- 24 --> PDF |
-- 164 — Svrha je šumarenja, da urbarijalci dobivaju drva zi\ ogriev, a nješto i za gradju. Za ovu šumu valja sastaviti gospodarstvenu osnovu. 1. Ustanovite u kratko nu točnim obrazloženjem potrebito glede uredjenja gospodarenja prihoda, osobito valja naznačiti vrsti drva, koje treba uzgajati, zatim vrst uzgoja i obhodnju, vrst za pošumljivanja, gospodarstvenu razdiobu površine, normalni i zbiljni red sječnje. Teritorialnu razdiobu valja na priležećoj slici predočiti, red pako sječina brojevi označiti. 3. Izračunajte sadanju drvnu gromađu i sadanji prirast, nadalje normalnu drvnu gromadu i normalni prirast, 3. Uzpostavite pregled prihoda (uredjenje prihoda) u obće, a za dobu prvih 10 godina treba sastaviti potanko sječnu osnovu (Specieilen Nutznngsplan) i ogojnu osnovu. V. U kojih slučajevih valja splav čvrsto vezati, kada pako polučvrsto, a kad je shodno gibko spajanje splavi. Trebaju li ove vrsti spajanja splavi kod splavljenja posebnih sgrada navodi, ako treba, koje su te sgrade, koja im zadaća te kakov je njihov sustav? |