DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 179 —


3. Ista se vlada poziva, da ona sbog provedbe onih u točki 2. navedenih poslova
u opasnih kotarih i nečekajać, dok se oživotvore odnosni novi zakoni, postavi posebne
medjutimne šumske povjerenike.
Za podupiranje pošumljenja krši i površina mura ili sviža, Fiugsand,
u Galiciji. U sjednici od 20. sieČnja o, g. zaključio je galički sabox" dati za rečeno
Šumljenje sHedeče pripomoći: ,


1. u kotaru Nisko za god. 1887. naknadn o 550 for., a za sliedećih 6 god.
po 700 for.;
2. u kotaru Tarnobrzeg za god. 1887. i za 3 sliedeće godine po 650 for.;
3 u kotaru Jaroslav-Cieszanovskom za godinu 1887. i 1888 naknadn o po
,300 for., a za slieđeče dvie godine po 450 for. i napokon
4, u kotaru Javorov-Mošciskom za godinu 1888., 1889. i 1890. naknadn o
po 170 for.
Gore rečene pripomoći izplaćivati će se samo pod taj uvjet, ako vlastnici pošumit
se imajućih zemljišta za provedbu naumljenih priboljšica (melioracijgl) potrebite težake,
dalje za nasad biljevišta, (razsadnika) potrebita zemljišta i napokon za ogradjivanje
ovih biljevišta potrebito drvo bezplatno namaknUj dočim će državni erar za priglcdbu
i vodjenje izvesti se imajućih.radnja za svako od gore rečenih kotara po jednog Šum.
priglednika na svoj trošak uzdržavati.


Osim toga opunovlastio je sabor zemaljski odbor, da se obćina U14nov ođrieŠi
dužnosti od bezplatnog podavanja težaka za pošamljenje neplodnih zemljišta, a u tu
svrhu glasovao je za trošak odnosnih ogojnih radnja svotu od 400 for.


Zaista liep primjer shvaćanja važnosti takova pošumljenja!


Bukva, smreka i limba ili pažulek prema vazduhu i toplim. Po Dr. A.
Kerneru, profesoru u Inšbruku, izbjegava bukv a svaku stojbinu, koja je izvržena
množini rose i magle, te gdje razmjerno veća vlažnoća na biljevnu plodiifu (raztežnu
krovinu) djeluje i upliva. Ona neljubi stanoviti suvišak vlažna vazduha, a za to naj
bujnije poraste u suhu vazduhu na umjerenom provugnutom (provlaženom^, ali ne barovitom
(blatnom) tlu.


Smrek a il i capi n treba za svoj razvoj barem ukupne topline od 1160 stupnjeva
toplote i nemrazovito vrieme najmanje od puna 3 mjeseca. Listanje započima
onog dana, kad sbroj od 298 stupnjeva toplote dostiže, a na taj dan mora sunce na
nebu barem 14 sati postajkivati (popostajati).


Smreka ljubi vlažan vazduh i pojednako, neprekidno provugljivo tlo.


- Limba ili pažulek (Pinus cembra) zahtjeva barem sbroj od 648 stupnjeva
toplote i nemrazovito vrieme od 67 dana. Listanje zapoČima popriečno onoga dana,
kad sbroj od 418 stupnjeva toplote dostiže. Na taj dan mora sunce 16 sati na neba
popostajati, da limba uzmogne kriepko porasti i sjemenom uroditi.
Ona ljubi razmjerno vlažno zračište i pojednako vavjek pi-ovugljivo, duboko ilovato
tlo. V. R.


Otrovno drvo. U Kaliforniji raste otrovno drvo Poison Oak, kojega je lišće
odozdol crveno. Dotakne li se tko toga lišda, to mu koža na dotičnom mjestu oteče.
Ljudi, koji se mnogo znoje, osobito su podvrženi djelovanju toga otrova. Dapače kod
mnogih, koji samo kraj takvoga drveta idu^ opažaju se već znaci otrovanja. Na njekoje
osobe neima u obće upliva. Otrov taj nije opasan, ali vrlo neugodan.


Paudad u šumah. Dr. C. Keller u Ziirihu tvrdi, da pauci vrlo uspješno posluju
u šumah za občuvanje istih, jer Čuvaju drveće (stablovje) od listnih ušenaca i
raznih kukaca, .da ga neraztoče. Keller je ovo dpkazao tim, što je Šumske pauke pohvataOj
ter jim drob izvadio i pronašaOj da se hrane ponajviše od takove gamadi.
Zato on smatra pauka za koristniju živo<:injicu, nego sve ptice, hraneće se s kukci.
Čuvajmo dakle pauka u Šumi kao_ ženicu oka svoga.