DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
, — 144 — dublje upijati, nego li prirast jesenskog dr^^a, a tim jedno od diugog dovoljno se lučiti. Ako je miždno, da >-e višekrat Bania.´^e tarotina a tim ploha odvije tamna postala, tad ju ogladimo maJo s ostuin riožićem jošte jedanput odozgor i sa strane tavotiiie, a sada nagaeino ovu tako prama svjetlosti, da refleks iste dopire u naše oko; te c´emo tako opaziti, da se jesensko dtvo odlikuje većom jasnošću od arii^^oom napojenog proljetnog drva. Kada smo pošli u šumu da preduzmemo naša iztrazivanja, te kad smo si izabrali u tu si^´hu pokusno stablo iU vise niih; valja nam se odlučiti ponajprije, da li će nam za iztraživanje biti dovoljno od s´vakog stabla iz\rtati samo dvie tarotine od jednog promjera, ili pako više. Tu će odlučiti koncentiicni uzrast stabaia. Ako su ova valjkasto uzrasla, dakle i godišnji kolobari prirasta približno conceatrično izrasli, tad se možemo zadovoljiti s jednim pronr"erom iU s d\imi tarot´nami. Ako je pako stablo nepravilnije uzraslo, tada će bia potrebito jedL*n promjer na duljoj a drugi na kraćoj osi okruga uzeti — dakle pravokutno — za svaki promjer dvije, dakle ukupno četiri tarotn^ce. Kada smo to učinili tada očistimo ponajpr.´je deblo u prsnoj ili još bolje u visini glave, gdje \Iše nesmetaju izbočine korenja i malio\ina, izmjerimo sa dobrom promjerkom promjer stabla točno na milimetre, te si to zabilježimo. Na istih mjest^´h, gdje smo promjere mjerili, ižvrtamo sada po jednu tarotmu, dakle za svaki promjer suprotno dvie takove tarotine na pr. za promjer /. na mjestih a i ^ a za promjer //. na miestih e i c/, kako to slika ova predočuje. Te tarotine ili spravimo za dalnju uporabu i račun kod kuće, te ih označimo s ođgovarajućimi znaci j da kasnije znamo, kojemu promjeru iste spadaju; ili pako izmierimo nje odmah na hcu mjesta i to tako, da od brojimo na ta">:´otini onoliko godišnjih kolobara prirasta, za koliko godina tražimo račun, izmjerimo njim ukupnu duljinu u milimetrih, isto tako i debljinu kore, te zabilježimo oboje. Za pregledno i točno pobilježenje potrebitih podataka sasta\=o je profesor´dr. R. Hess u Giessenu sliedeće dvije šeme, od kojih smo onu glede iztraživanja na stojećem stablu izpunili s podatci jednog od onih stabala, koji su nam služili za pokus kod u uvodu ove razprave napomenutog s! Šema L kiztraživanj u prirasta po Pressleru na ležećem stablu. 1. Vrst di?eća. 2. Doba stabla ... . godma. 3. Stajalište stabla. 4. Mjesto (predjel šume). 5. Vrieme iztraživanja. 6. Duljina pr^astno-pra\ ao obrubljenog debla ,.,.. u). 7. Promjer skupa s korom ´^´^rjeren (u sred´:" prirastno-pravne duljine obrubljenog debla) ... . cm. |