DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 4     <-- 4 -->        PDF

, — 144 —


dublje upijati, nego li prirast jesenskog dr^^a, a tim jedno od diugog dovoljno
se lučiti. Ako je miždno, da >-e višekrat Bania.´^e tarotina a tim ploha odvije
tamna postala, tad ju ogladimo maJo s ostuin riožićem jošte jedanput odozgor
i sa strane tavotiiie, a sada nagaeino ovu tako prama svjetlosti, da refleks iste
dopire u naše oko; te c´emo tako opaziti, da se jesensko dtvo odlikuje većom
jasnošću od arii^^oom napojenog proljetnog drva.


Kada smo pošli u šumu da preduzmemo naša iztrazivanja, te kad smo si
izabrali u tu si^´hu pokusno stablo iU vise niih; valja nam se odlučiti ponajprije,
da li će nam za iztraživanje biti dovoljno od s´vakog stabla iz\rtati samo
dvie tarotine od jednog promjera, ili pako više.


Tu će odlučiti koncentiicni uzrast stabaia. Ako su ova valjkasto uzrasla,
dakle i godišnji kolobari prirasta približno conceatrično izrasli, tad se možemo
zadovoljiti s jednim pronr"erom iU s d\imi tarot´nami. Ako je pako stablo nepravilnije
uzraslo, tada će bia potrebito jedL*n promjer na duljoj a drugi na
kraćoj osi okruga uzeti — dakle pravokutno — za svaki promjer dvije, dakle
ukupno četiri tarotn^ce. Kada smo to učinili tada očistimo ponajpr.´je deblo u
prsnoj ili još bolje u visini glave, gdje \Iše nesmetaju izbočine korenja i malio\ina,
izmjerimo sa dobrom promjerkom promjer stabla točno na milimetre, te si to
zabilježimo. Na istih mjest^´h, gdje smo promjere mjerili, ižvrtamo sada po
jednu tarotmu, dakle za svaki promjer suprotno dvie takove tarotine na pr.


za promjer /. na mjestih a i ^ a za promjer //. na


miestih e i c/, kako to slika ova predočuje.


Te tarotine ili spravimo za dalnju uporabu i račun


kod kuće, te ih označimo s ođgovarajućimi znaci j da


kasnije znamo, kojemu promjeru iste spadaju; ili pako


izmierimo nje odmah na hcu mjesta i to tako, da od


brojimo na ta">:´otini onoliko godišnjih kolobara prirasta,
za koliko godina tražimo račun, izmjerimo njim ukupnu duljinu u milimetrih,
isto tako i debljinu kore, te zabilježimo oboje. Za pregledno i točno pobilježenje
potrebitih podataka sasta\=o je profesor´dr. R. Hess u Giessenu sliedeće
dvije šeme, od kojih smo onu glede iztraživanja na stojećem stablu izpunili
s podatci jednog od onih stabala, koji su nam služili za pokus kod u
uvodu ove razprave napomenutog s!


Šema L kiztraživanj u prirasta po Pressleru na ležećem stablu.


1.
Vrst di?eća.
2.
Doba stabla ... . godma.
3.
Stajalište stabla.
4.
Mjesto (predjel šume).
5.
Vrieme iztraživanja.
6.
Duljina pr^astno-pra\ ao obrubljenog debla ,.,.. u).
7.
Promjer skupa s korom ´^´^rjeren (u sred´:" prirastno-pravne duljine
obrubljenog debla) ... . cm.