DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 257 -> Presslt^ra za uutuitelja pr i r a .s t tija k:u te će sto^ji taj instruni e u t nosili p u a i la p r a v o m i u b u ti u ć ii o s t i s 1 a \ u o ime s v o g a izu mitolja. Nesmijemo biiiaujivati niti za^lu^c braće Kyssel, koja jim koil kon^^trukčije prirastnjaka pripada, ali živa je istina, da oni ne bi bili nikada bez Presslera conštrnirali prirastnjak, a medjutim bi bio Pressler zaista i bez njih polučio svoj ciij. Tako piše dr. Judeicb, kojemu su odnosaji u Tharandu vrlo,dobro poznati, a nadati se je, da će i ostalim prijateljim i štovateljem jn-of. Presslera biti milo, da je ivStina na javu prodrla i razpršila one sumnje, koje bjehu podignute, da ugled Presslerov okvnje- A. Borošić . 0 važnosti industrije po šumsku privriedu. Hrvatska i Slavonija ima 2,673.106 jutara šume, što predstavlja 33-5"f,j od ukupne površine naše domovine. Kada se to porazđieli na cjelokupno stanovničtvo, koje po popisu od 31. prosinca 1880. godine 1,892,499 duša broji, onda dolazi na svaku glavu 1-31 juti´a sume. Prema tomu možemo našu užu domovinu medju šumom najbogatije zemlje računati, te bi trebalo, da se iz toga bogatstva i obilni dohodci crpe. Pa da li to biva? Žalibože ne! Istina, da so godimice izvaža u inozemstvo prilična količina dužica i druge gradje, što nam donosi 2—3 milijuna for. u kuću, ali ne smijemo smetnuti s uma, da ovim izvozom nestaje naših najljei)š4i hrastika, da se danas sieče preko mjere, te da taj dohodak neće potrajan biti, nego samo dotle, dokle još hrastova ima, kojih dimenzije daju mogućnost za uharnu proizvodnju rinžica. Dokle se bude nalazilo starih hrastovih šuma, dotle će biti i izvoza dužice za inozemstvo. Ali to dugo trajati neće. Naše najliepše hrastove šume izsjećene su već odavna, a i ovim, što su zaostale, možemo reći, da su dani i´brojeni. Kad i ovih posljednjih nestane, zaostati će jim samo panjevi još kroz nieko vrieme, a kasnije citati će se u poviesti naše šumske privrjeđe o njihovom nekadanjem bitisanju i velebnoj debljini i kakvoći. Jer uz današnje terete nikomu neće pasti na pamet, da i za buduća vremena pridržava svoje sume preko 200 i više godina. Naši podnebni odnošaji su za uzgoj šuma veoma povoljni. To nam svjedoče i današnje razne porastline, koje su bez čoviečje pripomoći naše lugove i planine zastrle. Ali pokraj svega toga ipak je gojenje šuma i vodjenje racionalnog šumarenja već danas postalo neunosnim, da ne reknemo, štetnim zanimanjem. Sa svijuh strana čuju se tužbe od privatnih posjednika, kako im šume uz današnje terete neznatne kamate obzirom na vriednost pružaju. Postojeći zakoni naredjnju, da imaju vlastnici šuma po načelih umne šum. privrjeđe u svojih šumah gospodariti i u tom smjeru držati se točno |