DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 264 — Ovako ixioxeino nastaviti naša opažanja, u koliko su od va/.nosti ili Ti]>liva na šumsko g-ospodarstvo. Tu će nas ponajprije zanimati stupac, koji nam po^ kazuje atmosf-ričke oboriao. Ukupno pak) je tešajem godine 1886. u Pi^trinji i okolici 11664 mni_ kiše. Nastaje dakle pitanje, prosuđiv pobliže tu množinu pađše godižnje kiše, u kakovom razmjeru stoji ta množina prama potrebi, najme, da li je u obće potrebito i vržno znati i-ezuitat Kodi^nce padše kiše? Opažanje oborina je u istinu u meteorožkih iztraživanjih veoma važno, ter se to po cieloj našoj zemlji točno i motri, na temelju dobivenih podataka pako možemo zaključiti, kolika je i u koje dobn godine kiša padala, a po tom ćemo se uvjeriti, da je množina oborina veoma različito pornzdieljena. - Ako izlučimo južno iztočnu Kusiju i Španjolsku, to ćemo op;^2iti. da su oborine po ostaloj Europi povoljno porazdieljene. Srednja množina padše ki^e u zapadnoj Enropi iznaša po prilici 700 nam., te predieli, koji imaju više od 850 mm. godišnje oborine mogu se već medju mokre a izpod 550 mm. medju suhe ubrojiti. Akoprem su svi krajevi Eni´ope manje više točno ii tom pogledu iztraženi i još se potrebita opažanja nastavljaju, to nas ipak ponajviše zanimaju iztraživanja oborina Austro-Ugarske monarhije. Toepfer izračunao je iste za Austriju s 752-7 mm. (Centralbl. f. đ. g. Forstwesen 1884. str. 561.). U novije (b.ba iztražio je množinu oborina velikom točnošću profesor Dr. Haim u Beču, pri tom izlučuje on njeka naravna okružja. „U tu svrhu, veh on, imamo ponajprije motriti pojas sjeverno od dunavske nizine i karpatskoga gorja. Tamo pada, izuzam zapadne Galicijo, najviše kiše u mjesecu lipnju, i najinanjo u siečnju i veljači. Sjeverna Češka, Moravska i Austro-Slezka pokazuju dvje različite dobe obilnije ljetne kiše u lipnju i kolovozu, koje su izlučeue kroz suho vrieme u srpnju. U zapadnoj Galiciji pako umanjuju se te dvje kišne periode u jednu mjeseca srpnja. U Češkoj nalazimo, da znatno uplivaju gore na kišne periode. Lipanjski maksimum, i u obće ljetne kiše, rastu čim se spuštamo od grebena rudne gore -u središte Češke plitice, i umanjuju se prema južnom kraju krkonoša i sudetske gore, a rastu opet s onkraj prusko-sleske granice. U blizini krkonoša i rudne gore rastu zimske oborine i umanjuju se ljetne. U Sedmogradskoj prelazi tok oborina od mjeseca lipnja kao maksimum j)ak do siečnja kao minimum. Ugarska, izuzam jugo-zapadni diel, sačinjava pojas i)osebni. Tamo nalazimo rane proljetne kiše. Kolovoz i srpanj imaju manje ohorine, nogo li svibanj. Najviše kiše pada u svibnju i lipnju, najmanje u veljači. U gornjoj ugarskoj ravnici razmjerno se umanjuju s\ibanjske i lipanjske kiše, ali zato nalazimo tamo maksimuui u kolovozu i drugi u studenu i prosincu. U sjeverno-, |