DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 205 zapadnoj Ugarskoj pako izlučuje se posebna doba ljetne kiše, najme u lipnju" i kolovozu, U okolici Tatra s:ore nalazimo samo ljetne kiše i suhe zime. U predgorju alpa izniedju Dunava i sjevernih krečkih alpa kao i ravno do Tanerskih gora ima manje zimskih a više ljetnih oborina. Minimum pada u Biemjn i veJjači, a maksimum u srpnju i kolovozu. Lipanjske kiše ovdje mnogo su manje, nego li u svih do sada pomenutih krajevih. Sjeverna Tirolska s Voralbergom slična je prednavedenom kraju, nu samo ima više kiše u lipnju. U Kranjskoj pada manje kiše od ožujka do travnja, nu u rujnu ima zato ondje izdašne kiše. Razlika medju maksimum i minimum kišovitoga mjeseca umanjuje se od iztoka prama zapadu. Na južnoj obali Jadranskoga mora i blizu te obale ima u zimi mnogo više kiše, nego li u ljetu. Uzduž tršćanskog i kvarnerskog zalieva pako nastupa maksimum kiše u listopadu, a prama jugu dalje množe se obirine u studenu tako, da su jednake onim, padšim mjeseca listopada; onkraj 44" sjeverne širine je maksimum kiše u studenu, a dalje prama jugu biva sve to veća. Tako se karaktei´izira granica medju kišovitim i suhim vremenom sve to više. Akoprem uplivaju oborine, padše tečajem zime, na rastenje biljka i u obće na razvoj vegetacije, buduć da tlo upije mnogo vlage, koja u proljeću, kad okopni snieg, u prilog dodje, imenito za suha vremena, korenju biljka; to će nas ipak više zanimati oborine za proljeća i ljeta tečajem vegetacije. Sliedeća skrižaljka predočuje nara oborine, padše u Petrinji i okolici god. 1880., 1884—86. 11 proljeiu u ljetu Vladaju´i ti vjetar u Godina pažanja 1880 14 95 SG.SO 92 07 ;j 103.09 44.85 121.98 374.61 :! 787.75 JZ. 1884 29.82 G4.50 ž5.65l´216.8S 27.85 92 .B5 277.07 i 732.97 n ii 1885 63.80 79.90 27.45 185.25 542 33 i 1106.98 I. 127.45 :| 80.80 1886 84 85 110 75 89.85 70.801627 90 ii 1165.40 SL z. 31,85 l!l49 90 Promotriv pobliže gornje podatke meteoroložkih opažanja, dobivene za razdobje od četiri godine, pokazuje nam se za petriujsku okolicu u periodi ljetnih kiša maksimum u mjesecu lipnju. Po tom bi bio razmjer oborina u ovdašnjoj" okolici za razvoj vegetacije veoma povoljan, jer ako baš u lipnjn neima kiše, to je onda za mlade biljke, ponikle u proljeću, od velike štete, pošto st^ neraogn uslied suše ra/;vijati, ter tako uspieh knltura postaje iluzornim. Da je vlažno tlo, odnosno voda, najhitnijim faktorom za rastenje biljka, dokazuje 20 |