DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 36 <-- 36 --> PDF |
,-— 268 - Tekar brltski liečuik Ch. W. Wells-" je postanak rose vjerojatno razjasnio na temelju svojih istraživanja u godini 1816. a od ono doba nije se u tom tumačenju važno inienjalo ništa. Isti liečnik Wells nakanio je bio iztraživati množinu postale rose. U tu svrhu načinio je male smotke iz vune po 10 grama i položio takove ii bašču preko noći, bez da jih je čim pokrio. Drugi dan vagao j,e te smotke i pronašao tako po većoj težini množinu rose. Kod tih iztraživanja položio jednoć jednu takovu smotku na nizku dasku, drugu pako izpod te daske. Kada drugi dan vagne te smotke, pronađje, da je ona smotka, koju je ostavio na daski nepokrivenu prema nebu, tri puta više rose upila, nego li ona izpod daske. A tim je ustanovio da sve, što je pokriveno prema nebu prieči postanak rose. Za svoja dalnja iztraživanja, povedena zajedno sMelloni-em,** poslužio se on s toplomjerou), položiv jednoga na travu a drugoga objesiv l´2m. u vis. Tim pronadje, da je u travu položeni toplomjer skoro 8** nižu temperaturu pokazao, nego li onaj u visini stojeći, nu da se je ta razlika umanjila, čim je onaj u travi; ležeći toplomjer i bližnju okolicu oko njega prekrio sa krovnastini kartunom i tako zapriečio i/sjevanje (Ausstrahlung) prema zraku. Tako isto postaje razlika manja, čim je oblak preko toga toplomjera prešao. Melloni pronašav nadalje kada je položio dva toplomjera, od kojih imao jedan običnu staklenku, drugi posrebrenu kuglicu, jedan do drugoga na travu, da onda potonji uvjek za 2^ više topline pokazivao, nego li prijašnji. Pošto toplomjer sa posrebrenom kuglom nije izsjevao nikakve topline, kazivao toplinu okolišnjeg zraka, te bje ona razlika od 2*^ uzrokom izsjevanja trave. Iz toga sudio je, da ako se je trava za 2^ prema okolišnjem zraku ohladila, to zrak s vieraenora i uz doticanje s travom preuzme temperaturu iste, ali trava izsjeva opet 2^ topline, koja se razlika medju travom i zrakom opet izjednačuje kao prvo, i tako pada toplina trave sve više i više do one granice, dokle ju opet izašlo sunce otopli, a koja granica je po iztraživanjih Pouillet-a*"^"* po prilici za 7" uža, nego li toplota zraka u o^aj čas. To pako biva samo kod nizkog zraka, jer u protivnom slučaju odtiskuje topliji zrak vazda hladniji. Ako h dakle temperatura trave padne izpod one okolnog zraka, tada se kondenzira u tom zraku nalazeća se vodena para i obori se u slici vodeiiih kapljica na travu. U vedrih noćih biva dakle izsjevanje topline prema zraku, bez da se ista nadomjesti. Okolne stvari moraju se dakle ohladiti i to ohladjenje može tako * Ch. W. Wells rodjen 1757. u Charlestown-u (južna Carolina) bio je ponajpnje rananiik u jednoj škotskoj pukovniji i od 1785. Jiečnik n Londonu, gdje je 1817. i umro. ** Melloni profesor, rodjen 1798. u Farmi, gdje je bio 1824 — 31. profesorom, nsUed sndjelovanja kod ustanka, pobjegao u Franeezku, gdje je živio do 1839., postade onda ravnateljem konzervatorija umjetnosti i obrta, umro 1854. u Portici-n. **^^´ Pouillefc rodj. 1790. bje profesor i onda ravnaMj konzervatorija Ar^s-et Metiers \i Panzu, gdje je 18G8, umro. ^ ´ |