DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 42 <-- 42 --> PDF |
"- 274 — hh^lh podlož^ikalu ima se smatrati kano Šuma obcinska, 1 stoji pod nadzorom vlasti političkih. Tako je n o^^om slučaju šuma, u kojoj ima utjecatelj pravo na drvariju, tinešena u zemlj. nap. br. 9. ob<5ine Novaki pod A. na ime obdine. Tko ima pravo Ba drvariju u toj obdinskoj šumi? Onaj, kamu je urbarski sud dosudio to uživanje. A komu je to urbarski sud dosudio? Viastnikom dotičnih sesija. Nije dobio Martin B. pravo uživanja občinske šume kana Martin B., nego kano vlastnik četvrt urbarske sesije, upisane u aemlj. nap. br, 80 obeine Novaki. S toga tvrdi, da je pravo drvarije u obćinskih sumah pravo realno, pripadajuće viastnikom dotičnih urbarskih sesija, koji su šumom nadieljeni (vidi Uuger, Svstem I. str. 468 i si.) Politička oblast ima nadzirati šume, pošto se preveliko ciepanje šume protivi narodno-gospodarstvenim pravilom, te nemože nastati slučaj, da se pojedinomu ovlašteniku pripadajući razmjerni dio preda u izključivo vlastničtvo. S toga je i 2ak, čl. V. g. 1870. u §.3 . ovako odciepljenje dozvolio samo glede pašnjaka, jer su šume đodieljen( 5 viastnikom selišta zato, da se može niroduo gospodarstvo razvijati. Ako bi se dozvolilo razlučeuje prava drvarije, onda bi bili uživaoci toga prava sami bezkučnici, Što sigurno nebl bilo po namjeri zakonodavca. Kralj, zemaljska vlada, odjel za nutarnje poslove, izrekla je riešitbom od 26. lipnja 1886. br. 5644 što sliedi: EieŠavajUč izvješće podžupanije od 10. siečnja 1885. br. 1*2904 ex 1884 ob utoku Karla N. proti tamošnjoj odluci od 7. listopada 1884. hr. 3641, kojom se utjecatelju, zatim Jakovu Gr. i Rozi Kl., koji su urbarska selišta pokupovali, pravo drvarije u obćinskoj šumi uzkraćuje, obnašla je kr. zemalj. vlada, odjel za nutarnje poslove, utoku zadovoljiti, te napadnutu odluku ukinuti s razloga, što je ovlaštenje u zajedničkih šumah bivših urbarskih obćina vezano na posjed selištne nekretnine i to zato, jer je odnosno pravo prije segregacije vezano bilo na urbarsko selište; segregacijom - pako nastalo je samo gospodarstveno razdielenje, nimalo pako kvalitativna promjena prava. ^^Mje s e čnik". Osobne viesti. Imenovanje. Šumarski vježbenik kod II. banske imovne obćine Lj ude vit Szentg70gy i imenovan je šum. akcesistom, a šumarski vježbenik kod otočke imovne obćine Vjekosla v Guč i imenovan je kao takov i to obadvojica kod gospodarstvenog ureda pomenute imovne obćine u Petrinji. Nadalje imenovan je kod potonjeg ureda dosadanji kot. Šumar Antu n Ćelij a u Dvoru II. banske imovne obćine protustavuikom ujedno računovodjom. Abiturient visoke škole za zemljotežtvo u Beču Ruđolf .R u k a v i u a - L i ebstadtsk i imenovan je šumarskim pristavom kod vlastelinstva Daruvar. Sirač i Uljanik u Daruvaru. Umrli su: Faunj pl. Ghjczj rodj. pl. Terzi vlastelinska čabarska i babenfeldska, utemeljiteljni član našegdružtva, umrla je u 76. god.ni dobe svoje dne 10. svibnja t. g. u Beču a odanle prenesena i pohranjena u obiteljskoj rnki u Čabru. Vriednii i čestitu pokojnicu oplakuje nje/^Ina mnogobrojna rodbina a ostaje za vazda u blagoj uspomeni cielog čabarskog kotara. Lahka joj zemlja! Nadalje umro je drvotržac iz Jasenovca Paj o Mačkovi ć dne 9- svibnja t g. u Sisku, pokojnik bijaše sVeobće ljubljen trgovac ter od svojih sugradjana osobito štovan. Pokoj mu duši! Sitnice. Opet jedna žrtva svoje službene dužnosti. Kako je poznato, počinja u ovo doba godine naš seljak najradje ugoiiom svoje stoke u šumske zabrane, gdje prilično dosta trave ima, Šumsku štetu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Tako se je vlastelinski Ing^ir Vjekoslav Selman h Nove Buko\riee uputio 4. svib. t g. na Te6er u svoju Šumu, da ju pripazi. Kako se .uocju ve<^inom šumska šteta dogadja, naidje ou na volove, gdje u zabrani pasu, a pokraj istih nalazio se Soban Buđud da lugarn (^oban sjegurno nepoznat bijaše, ^aplienio je on st/)kn, te ju k svojoj kudi odtjerati hotio. Goveda su, kako se je tragom opaziti moglo, putem 1^2 sata daleko tjerana, gdje je čoban sa sjekirom u ruci uz lugara uzpored iSao, te koji je, nemisleć na nikakovo zlo, pušku oko vrata objesio i sa Šibom zajedno volove gonio. Kad EU obojica s volovi iz sume izašli i do vlastelinskog vinograda došli, udari i^ioban sjekirom re<^enog lugara po glavi tako. da je potonji s mjesta mrtav ostao, Što dokazuje, jer je trbuške pao, pušku oko vrata jo§ imao i šibu u ruci čvrsto držao. Prigodom pregledavanja vinograda opazi vlastelinski pudar gdje lugar mrtav lezi, te se odmah odputi u Slatinu, da taj nesretni slučaj prijavi. Izaslani odmah na lice mjesta oružnici iz Slatine, idjahu tragom Čobana i volova preko 2 sata daljine, dok se na jednom pred kapijom Živkoviča iz Čeralije trag sasma zametnuo jer je bilo metlom pred kučom očiši^eno. Kad u isti dvor oružnici stupiše. zaprtahu jednoer ukucana, gdje su no(5as volovi bili, gdje su sada, i tko je uz iste bio? Oval odvraM". da su volovi u Šumi bili, da se sada u štali nalaze i da je njegov sin uz volove b´o. Kad sina mladida od kojih 17 godina pred sebe zovnuŠe, probliedi ovaj sav te od straha ni govoriti nije mogao, a pri tom taji on sve. Kučnom premetačinom nadjoše oružnici sjekiru, koja je upravo oprana, nu daju sasma opere, nije bilo vremena, jer se na dolnjem kraju sjekire o krpi, s kojom bje ista o držalo pričvrščena, još moždjani ubijenog lugara nalazili, a i košulja, koju je imao, bila mu malo zakrvavljena, dočim je gaće čiste preobukao. Isti Čoban sve okorjelo taji, velec da su pred kudom očistili s toga, jer da je isti dan Gjurgjevo, a sjekirom da je sickao meso za sarmu, ter da je zato zakrvavljena. Nu mjerenjem stope Čobana i brojem i stopami volova, kao što i podpunim slaganjem sjekire sa ranom mrtvog lugara bje .dokazano, da je rečeni čoban krivac te se ubojica ve6 u rukuh suda nalazi. Isti lugar je tim više za požaliti, jer je bio miran i čestitan službi svojoj vrlo sdušan i revan. Oplakuje ga udova sa šestero nejake sirofčadl, od kojih je najmladje 5 mjeseci staro. Sprovod pokojnika bio je vrlo ganutljiv, prisustvovalo je mnogo prijatelja i znanaca, čiiavo vlastelinske Šumarsko činovničtvo, a iz kotara slatinskog ukupno lugarsko osoblje. Pokoj mu duši njegovoj. I. A. TJstrojstv^o lugarskog i pomoćnog osoblja kod državne šumske uprave u HrvatskdJ i Slavoniju Kako smo dočuti mogli, uzsiiediti če do sk´>ro u državnoj Šumskoj upravi ustrojstvo nižeg osoblja po regulativu, izdanom po visokom kralj. ugar. ministarstvu za poljodlelstvo, obrt i trgovinu o popunit se.iaiajućem broju mjesta i s istimi mjesti skopčanih berivah. Prema tomil ustrojena su tr i razred a nadlugara , Četiri razreda lugara i potrebiti broj podvornika. Platne nadlugara sist^misovane su s 480, 420 i 360 for. godišnjih, a one lugara s 350, 300, 250 i 200 for., podvornici pako dobivaju 300 for. plaČe godišnje. Osim toga pripada kao nuzberivo na godinu: Nadlugarom,. lugarom i podvornikom po 40 for u ime stanarine; nadlugaru 36, a lugaru 24 prostor, metara ogrievnih drva; nadlugaru 4, a lugaru S for, po katastr, jutru u ime deputat, zemljišta ter svakom po 2 for. u ime pisarničkog paušala. Popunit če se: 1. 17 obsegu kralj, šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu: S nadlugara I., 7 IL i 10 nadlugara III. razreda; 14 lugara L, 32 11, 40 III. i 48 lugara IV. razreda ter 2 podvornika. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 27f) — 2 U obsegu kralj, nadšnmarskog iireda ii Vinkoveih t 3 nadlugara I., 3 II. i 4.,mdlA:igara HL razreda; 6 lugara I,. H IL, 16 III. i 24 lugara IV. razreda ter I podvornik. 3. U obsegu kralj. Šumarskog ureda u Otočcu: 4 uadlugara I., 4 II. i t> uadlugara IH. razr. ; 8 lugara L, 16. IL, 24 HL i 28 lugara IV. razr. ter 1 podvornik. Prema slsremizovaii.^m statusu lugarskog osoblja iziiažaju ukupna beriva na godiuu: kod kr šum. ravnateljstvu u Zagrebu 50.794 for. „ ., nadšumarskog ureda u Vinkoveih .... . 22.520 „ „ ,, šumarskog ureda u Otočcu ... . . . . . 29.080 „ sveukupno dakle . . .102.394 for. Izrabljivanje šuma u vlastelinstvu Daruvar, Sirad i Uljanik. U ovih vlastelinstvih sa 42.000 rali šume ^apoceše izrabljivati šume počam od 1. rujna 1885., a od tad do sad izradjeno je siiedeee gradivo: 130.000 kom bukovih Željezmč. pod- Bjeilaka* (švelera) za c. kr. priv. južno želeljezu- đružtvo; 16.000 kom. hrastovih običnih pođsjedaka za isto družtvo; 8.000 kom. hrastovih nuzgredno željeznih podsjedaka za druga drnžtva : 120 tvrdih metara bukovih platnica za južno željez. družtvo; 70 tvrd. met. javorovih platnica za isto družtvo; 100 tvrd. met. javorovih platnica za trš(´-ansko tržište; 30 tvr. met, hrastovih piljealca za budimpeštanske tržište; llO tarnica (vagona) bukova ugljena za peštansko tržište; 500 tvr. met. crnibrovlh trupaca za bečko tržište; 350 tvr. mt. hrastovih oplataka (Frieseu) za isto tržište; 40 tvrd. mt, otesana (hrastova) drva za tršćansko tržište; 7 500 vodara baevarske gradje za budimpeštansko tržište: 35.000 kom. bukovih vratila za tršćansko tržište; 5000 mt. sežanja (hvati) ogrievuog drva I. i IL razreda za bečko tržište; 3 560 mt. sežanja ogriev. drva iL, fIL i IV". razreda za južuo-sjev. Ugarsku i za domaću porabu, te 9.0OO kom, jelovih dasaka. U jeseni god. 1886. načinjena je 4"3 kjlunt. dugačka željeznička pruga (uzkotraćna\ kojom se dovaža iz vrletnih gorskih predjela drvo pomoćjn smika i splavnica (8´5 kilmt. duljine). U zimsko doba 1886,|87. izraditi će se: 128.000 bukovih željez. posjedaka; do 15.000 tvrdih mt. bukovih drva za ogriev od razne razvrstbe ; do lOOO vagona bukov. ugljena, do 500 tvr. mt. grabrovih trupaca i manje vrsti raznih gradljika na pr. grčki hrastovi željeznički podsjeci i t. d. Pohrana liesa. Kod presušenja drva toplinom i prigodom pohrane istog na otvorenom ima se na to paziti, da takovo drvo svoju kakvoću pridrži i da so nepokvari bud od trulosti, bud od cTVOtočine, a da se neoštetl niti vitoperenjem, niti razpucanjem Poznato je, da većina drvljadi (osobito crnogončna drvljad) nepodnosi promjenu vlage i suše na dugo, imenito ako je takovo drvo spravljeno, te ako je vugljivo gdje u suhu pohranjeno. Ako se drvo s korom pohranjuje, onda neće nikad jako razpucati, jer se (akovo drvo sporo suši; nu buduć se vlastita vlaga u njomu zadržaje : to se ono /.aleži. pače ono začme enjiti ili ga crvi raztoče, a u najboljem slučaja ono izgubi od svoj-i čvrstoće i tvrdoće mnogo više, nego ono drvo. koje se brzo prosuši. Najbolje je, da se stablovje II zimi posječe i da se izloži postupice izsušenju do početka lieta u kori. Tim izhlap- Ijuje polagano veći dio vlage iz drveta, a ako se ovakovo drvo u jesen oteše (izradi) i kroz zimu pohrani : to ee podpuno izsuži bez da znatno popnca. Ako se pako debla podpuno ogule i onda pohrane, to se takovo drvo zaista naglije izsuši, nego kad bi bilo pod korom, te se obično bolje sačuva od zatezanja i od zatora, ali ono za to jače puca na stranicah i na ´ čelu. Najpametnije uraditi ćemo, ako -"= Onje se često govoriti: ,.podsjek, podA^aljak. podval" i t. d. za ,.Schweller^´ ili šliper; nu to je vrlo pogrie.^uo, nego je pravilno reći: ^podsjedak-, a naši Zagorci dobro kažu: -podsedak", jer takav prieklad podleži ~ podsjeda, Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 277 — se kora saimo mjestimice sguli, buđuć Be ovakovo drvo brže prosuši, nego onakovo, koje smo sasvim ogulili, te (5e u prvom slučaju samo na čelu popucati. Nu i to se može ztipvielnti t^ko, da se na čelu prikuju daščice iii da se četo iznmžo katranom ili ilom, koji se prije izrnješa kravjom balegom, pače bit 6e dovoljno, ako se samo artija tamo priliepi. Prvenae (WaldTiiei8ter) kao šumski nuzužitak. „Di van ukus svibnjevlce (Maitrank), tako piše njeki suradnik „der Forstl. Zeitscbr." ponukao me je na misao, da se onaj isti miris može sačuvati i u osušenoj biljki; koSab dakle, te sakupili u tu svrbu pun rukovjet prvenca u cvietu, kao što se ovdje kupuje, poskidab pomnjivo lističe, i osušib nje na artiji pri sunčanoj pripeki i to sve dotle, dok se nisu lističi sgvrčiii i pocrnili. Oviikove sam lititire spremio. Njekog zimskog danu potražih prvenca, i dadoh ga ukubati poput drugog čaja, — kad al tamo, snebio sam se od Čuda, jer je moj prvenae pridržao divan miris i liepu zlačastu boju. Kad sam druge podvorio s tim divnim pićem, nemogase nahvaliti tu mirisava svibrijevicu, to mi nebf:jedo.še vjerovati, da je u piču ukuban osušen prvenne, a ne pravi pravcati azijntski čaj. Keka se tako kuša, pa če se svatko uvjeriti, da istinu govorim. iMožebit bi se dao prvenae n velike gojiti, a to bi bio znatan šemski nu/,užitak." Evo u skoro nastaje doba, kad. če se prvenae evietom zakititi, ter bi bili ZMbvalni našim šumarom, kad bi s prveneem tako kušali i nas obaviestili, da H je tomu onako, kako se o njemu priča. Y. K—Č —. Ućuvanje kolaca. Da kolje, kolčiče i t. d. iz mekana drva dugo vrieme učuvaš (conserviraš), a da ti u tlu uesagnjiju, drži se tog najnovijeg postupka, koji je ne samo jevtin, nego koji uz ohlino uzČuvajući upliv tu prednost Ima, da drvo neprima nikakav smrdež. Kolje se najprije umoči u kakvu željeznu sol, a onda se osuši, te se postavi u ugrijanu . otopinu od kakova god kremana (Kieselsaueres-Salz) ili u staklenu vodu (Wasserglas). Tim nastaje lučbeno spajanje. Kreman sačinjava sa željeznim kišom posvema netopljivu slučeninu, koja se na vanjskoj vitri drva slegne. Ova lučbena sluče nina tvori nehajnu (indiferentnu) tvar, koja neprima niti vlagu, niti u obče na nju nedieluju drugi uplivi, a tim ona Čuva drvo od trunenja. Buduč utaložena sol sve stanice u drvu izpunjuje: to već mekanički dieluje, da nemože vlaga u drvo prodirati. Ovaj postupak kušali su već u mnogih krajevih, pa vele, da je vrlo prikladan za učuvanje drva. Starost drveća. Šumar Gerike razlagao je o starosti drveća^ te tvrdi, da se ni kod drevnog drveća (bisfcoričkog) veća starost od 700 do 800 godina očekivati nemoze, pače da ovu starost ni jedna obična vrst drveća u podpiinom zdravom stanju nemožo dostići Stabarje sasvim staro obično je Šuplje, te samo životari i nalik je kakovoj ruševini. Najveću starost od zdrava drva dočekaju Četinjače, a manju listnjače; nu ako obole Četinjače, onda prije pr ´padaju, nego listnjače. Kazumjeva se, da na starost drvrća upliva ne samo podnebje, nego i tlOj na komu uspjevaju. Najveću starost dočekao je podpuno zdrav njeki bor u Šumavi i to od 570 god.´ Posije njega omatorila je jela . Do sad najstarija je njeka jela od 42<) god. Od listnjača najdulje živi. hrast , jer je pronadjen jedan od 410 god.; najstarija bukv a dožlviJa je 115 god., a najveću starost dostigao Je jase n sa 170, jasik a 219, briest 170, breza 200, jova 145 i klen 224 god. Od historiČkog stabla najduže živi lipa, prem ni ova neprekorači vise od 200 godina. Skromna molba za postignuće jednog mjesta a nižjoj šumskoj iii u gospodarstvenoj službi. Gjuro Eremić rodom iz Krivaja kotara rakovačkog, 24 godine star^ neoženjen grčko-iztočne vjeroizpovjesti, svršio je ratnrnicu na gospodar kokri´/ evačkom učilištu s vrlo dobrim uspiebom ter bijaše koncem školske godine 1881 ^´2. javno pohvaljen, položio je i Jtiži izpit za btgarsko-pomoćno osoblje s dobrim uspjehom. Konceni rujna, r. g. svršava on svoju trogodišnju vojničku obvezanost kao podčastnik.´ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 278 — 5 koiijaničke pukovnije, u kojoj je preko godinu dana uspiešno n pisarm upotriebljen. Govori i piše nz hrvatski i njemački Jezik ponjeŠto i magjarski. Isti Eremić moli s 1. listopada t. g, za podieljenje mjesta badi na gospodarstvu, budi u nižoj šumarskoj službi, ter se slavnim npravam vlastelinskim i obćinskim najtoplije preporu6uje. Pobliže ubaviesti 0 rečenom molitelju uz dokaz izvornih svjedočba daje u potrebitom služaju uredničtvo našeg družtvenog organa. Usušenje drva. Daske od drvemiz vodu, a tako i s južne sirane sume, usuše se po „Holzindr. Ztg;" vrlo nepravilno — imenito na okraj ib. Ovo isto biva i kod takova drveća, koja su naukos porasla u visinu. Mnoge daske usuše se samo na jednoj strani, a na drugoj se protegnu. Ovo se Inhko primjetiti može, kad se daske od debla izpile. Tako je primjerice prva daska, izpiljena iz debla, više put dulja od samog debla ili obratno kraća od onog, i to pra.ma onoj strani, s koje se je prvi put piliti započelo. Takodjer i kod podužaog pilenja (Laiigsiigen) dasaka može se to isto opaziti, a često se pila zaustavlja, ma da se ona kako mu drago valjano upiii u dasku, te se u tom slučaju mora u zareziuu udarit klin. Crveno drvo usuši se poprie&no za četvrt palca kod 12 stopa, ali ima slučajeva, da se i za četiri put toliko usuŠi. Konserviranje drva. Impregniranje drva sa raztopinom od jestive soli upotrebljiva se mnogo u Sardiniji, te se je pokazalo osobito uspješno takodjer proti bacanju (vitoperenju) i raztrganju drva. Drvo polaže se kroz 8 dana u prosto napunjenu raztopinu od soli, te uslied ^oga ne trpi niti od sunčane žege, niti od drugih upliva temperature. Poraba treseta u Rusiji, Velika . trošnja goriva i brzo haranje šuma uslied toga, ponukalo je, kako je poznato, mjerodavne krugove u Rusiji, da posvete pažnju prostranim blatištom od treseta, od kuda se dosta lahko može vaditi treset, koji s uspjehom zamienjuje gorivo drvo Počefcak je u tom učinilo ministarstvo državne imovine, koje je osnovalo tvornicu treseta u orlovskoj gaberniji i to u svrha, _ da se razprostrani način dobivanja treseta i da se pojedini podhvatnici upozore na probitke proizvodnje treseta. Kašnje je ta tvornica dana u zakup privatnikom, a to je doprinielo mnogo k tomu, da se je tražnja treseta znatno povećala. Grod. 1884, bilo je dano u zakup već 28 državnih trcsetišta u površini od 2000 desetina a u vriednosti od 656.000 rubalja. Sada se je tražnja treseta opet znatno umnožila, te su ponovno iztražena 33 tresetišta u površini od 15.848 desetina u kojih ima 89,000,000 kubičnih sežanja treseta u vriednosti od 8,820,000 rubalja U vladimirskoj guberniji osobito se je razvila proizvodnja treseta. Tvorničari žure se, da pokupuju tresetna zemljišta u svoje vlastničtvo od privatnika i seoskih obćina, a gdje se takva tresetišta ne prodaju, zakupljuju se na stanovito vrieme. Prošle godine radilo se je osobito živo oko dobave treseta u Pokrovskom okružju u Vladimirskoj guberniji. Po izvještaju „Moskov. Vedomostih" imale su firme Morozovi, Zimini i Kuznecovi u tih krajevih do 8000 radnika, koji su se bavili vadjenjem treseta. Ciena tresetišta raste sve to više. Tresetišta, koja imadu duboke naslage, prodaju se za desetinu o 500 rubalja skiiplje nego desetina ži^me. Leanoj žurnal 1886. VI. Hmelj. U šumah Kutajske gnbernije raste ogromna množina hmelja. Još više ga raste, po viestih novine „Kavkaz´´, u šumah, koje okružuju „Ladodehi", a osim toga, odlikuju se šiške toga hmelja znatnom veHčinom. Obično propada divlji hmelj posve badava. Pivari ne ciene ga osobito, a s´anovničtvo ga ne treba. Ali n mjestih, koje spomenusmo, upotrebljuju žitelji taj hmelj za svoje potrebe. Svi pekari onoga kraja idu svake godine u šumu po hmelj čim dozriju šiške te ih svu silu navoze k sebi. Sabrani hmelj suše, sortiraju, te ga čuvaju do sHedeće žetve. Pekari prave od hmelja kvasac za pečenje kruha. Buduć je Lagodehski hmelj posve prikladan za tu svrhu, bilo bi vrlo sgodno, da tamošnji pivari pokušaju, nebi li taj hmelj bio sgodan i za varenje piva. Na Kavkazu ne sadi se hmelj umjetno; a u drugih mjestih Rusije sadi se ga |
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 279 vrto malo, do6im potreba hmelja, uslied postojanoga razvitka pivovarenja, neprestano raste. Ako bi se pokazalo, da je divlji kavkazki hmelj sgodan za varenje´ piva, imali bi ruski pivari vrlo jeftin doma(?i hmelj, dočim sad dobavljaju hmelj \z inozemstva, koji je dosta s´np, a najviše se rabi. Zemledčlie 1880, Nr. 2o / Krajiška investieionalna zaklada. Povjerenstvo za krajišku investlcionalnu zakladu držalo je svoju redovitu ovoproljetnu sjeditbu. Kazprave vodio je preuzvišeui gospodin predsjednik povjerenstva dr. Livije K a di voj e v i (5. Eazprtivljao se je proračun zaklade za g. 1887. Jedan pogled na pojedine stavke mora svakako nadahnuti neograničenom podaničkom zahvalnosti i harnosti prema milostivom utemeljitelju zaklade Nj. Veli^^anstvu kralju, koji je obdario svoje vjerne, krajišnike imetkom, kakovim se nijedna druga pokrajina izkazati nemože. Evo n kratko veće radnje, koje ee se na račun zaklade u ovoj godini izvesti, n. pr.: za dogradnju željeznice Sunja- Novagradiška, te za predradnje pruge Novagradiška-Brod proraČunano je 4,456.600 f. Cestogradnje: cesta Karlovae-Sliinj, Zavaije-Lapac do dalmatinske eeste 30.000 for.; dogotovljenje, ceste Klasnić-Zirovac-Dvor 5000 for. ; dogotovljenje, ceste Vinkovce-Privlaka 10.000 for.; dogotovljenje eeste Priboj-Otoeac 4000 for.; glavna cesta Zemun-Mitrovica 127.000 for.; ceste u žumberačkom kotaru 21.800 for. ; dogotovljenje ceste Kostajnica- Dubica GOOO for.; gradnja ceste Jasenica-Dabar-Brlog do Josefinske ceste 30.000 for.; novi most preko Mrežnice i premještaj ceste Primišije-Tržić 34.000 for.; cestogradnje Glina-Oblaj do bosanske ceste kod Vrnograča 30.000 for ; privozna cesta k željeznici Otok-Vrbanje 50.000 for ; cestogradnja Morovic-Adaševci-Hid 30 000 for.; cestogradnja Drežnik-Saborski-Leskovac kod plitvičkih jezera 10.000 for. Osim toga izvesti (5e se mnoge vi-lo znatne radnje za osiguranje savske obale, od kojih spominjemo samo osiguranje obale u Zemunu, za koje je proracunano 192.220 forinta. Za izgradjenje vodovoda, cisterna \ bunara u gornjoj krajini upotrlebiti c´e se 4G.000 for. Za podporu siromašnim obćinam u svrhu uzdržavanja školskih sgrada dopitati će se 10.000 for. Službeni glasovi o kanadskih šumah. U Londonu izlaze(5i službeni viestnik (Reports on the forests of Canada) razvršćuje na tri četvrtine milijuna četvornih kilometara obsizude kanadske šume u 4 naravne pokrajine, i to; 1. u sjevernu pokrajinu, u kojoj sačinjavaju glavni porast (Hauptbestand) Pieea uigra, P. alba, Abies balsamea, Populus balsamifera, Betula papyrifera, raznovrstne vrsti vrbe i jošljad (alnus) ; 2. u južnu pokrajinu, koja je sličua cvjetani istočno sjedinjenoj američkoj državi (vladajuće vrsti: Platanus occidentalis, Liriodendron, Carija vrsti, Sassafras, Cornus florida i t. d.); 3. u središnja pokrajinu kao prelaz izmedju prve i druge pokrajine, u kojoj nahodiš do 40 vrsti listnjača i četinjača; 4. u zapadnu pokrajinu, zapadno od Eed River i Vinipega, u kojoj šume krasi Quereas macroearpa, Populos Fremontii i Frasimus viridis. Izmedju ovih pojedinih pojasa neima dakako velike prelazne razlike, te se nemože izmedju pojedinih pokrajina osječi potanka medja. Doeim je Princ Edvardovo ostrovlje golo, to je Nova Šotlandija šumovita, a ondje ima najviše drve(5a od Betule nigra i Tsuga canadensis. Sjeverni pojas od Lorenca obsiže oko pol milujuna četvornih kilometara, te je sjeverni pust ili slabo šumovit. Uzrok tomu je taj, štosu ovdje prijašnje šume poharane od požara, a mršavo tlo odplavljeno od bujica. U središnjem okružju (210.000 km´^) procvao je obrt sa drvi, a ondje ima smrekulje, jelika, ariša, topola i breza u izobilju. Ariš može se uspješno i s onkraj stožerne medje smreke uspješno nasađjivati. Englenzka Kolumbija vrlo je šumovita, ali tuđi je drve^^e od slaae trgovačke vriednosti. U sjevernih položajih nalazi se Pinus monticola, Chamaecjparis nutkaensis, Thuja gigantea i Juniperus virginiana. Izrabljuju se kanadske šume sad u tolikoj mjeri, daj e vlada odlučila sječu boljih |