DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 322 tlakomjer nakon priličuo visokog stanja kroz iijekoliko dana polagano ali neprestance, tada ee biti dugotrajne kiše. Počine li se nebo poslije podne oblačiti i počme li pod večer kiša padati, tad pada ta kiša često veći dio noći neprestance. Kiša iza jutra prestane obično blizu polđne. Ako li se magle dižu znači, da će biti kiše, ako li pako padaju, izvedri se i postane liepo vrieme. Pogledom na temperaturu valja znati, da depresije u zimi sobom dcnašaju toplinu, u ljetu pako hladno vrieme Ako li dolazi depresija u žitni od atlantićkog mora, tada se počima nebo u krajevih, preko kojih depresija teče, oblačiti, toplinu raste i pocrne padati kiša ili snieg tako dugo, dokle postigne depresija krajnu točku, onda zavine se vjetar prema vsjevero-iztoku a vrieme postaje opet hladnije. U ljetu je vrieme kod približavanja depresije sparno a ohladjenje počima nastupom kiše ili grmljavice, koje nastaju na južnoj strani ciklane. Kada se onda okrene vjetar prema sjevero-zapadu, onda se nebo razvedri. Od velike važnosti je poznati unapried kada će biti mraza pomoćju psvchrometra. Ako naime rosna točka, izpitana na Psjhrometru, odmah poslije zapada sunca, leži izpod 0", to se možemo signrno nadati mraza, jer je to i temperaturna mininia dojduće noći, i ako se još nebo razvedri. Mnogi ljudi proriču vrieme takodjer iz nastupa pojedinih miena mjeseca. Nu s dugotrajnog izkustva i motrenja proizlazi da mjesec na vrieme na našoj zemlji neima nikakova upliva. Dobar motrioc, koji pozorno prati vjetrove, oblake i stavlja mjestna izkustva u kombinacija sa tlakomjerom i toplomjerom, pogoditi će skoro svaki put, kakovo će vrieme biti. S tim sam izcrpio u kratkom predmet o meteoroložkih opažajih, ii koliko su nuždni i šutnaru, jer držim, da nije suvišno, ako i šumar poznaje pojave u našoj atmosferi za prosuditi dojduće vrieme na temelju vlastitih opažaja, jer ga njegovo zvanje često vodi u vanjsku službu a tad nije s gorega, da izbjegne neugodnim uplivom nevremena. Kroz dulje opažanje dobiti je lahko dovoljne podatke. Ja opažavam na vlastitom tlako- i toplomjeru, motrim vjetrove i naoblačenje, ter donašaju i njeke novine izviešća o stanju depresija i o visini zračnog tlaka, — vlađajućeg nad Europom — a uz kombinaciju jednih i drugih podataka mogu lako pogoditi vrieme unapried, koje će nastupiti. Koga od veleštovanih čitatelja zanima predmet taj, naći će sve obširno i´ poučno u „Dr. H. Kleins Allgemeine Wittemngskunde 1882." koje mi djelo služi u obće za uputu, ter iz kojega sam i predležeću i^azpravu crpio. |