DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 365 -—
Odnosni eventualni višak uvrstiti će se u račun doprineska za-buduću
gospodarstvena godinu.


§ 39.


Potrebitu robotu za uzdržavanje biljevišta i razsađnjaka, izvadjanje gojitbe,
proredjivanja i priredjivanja gorivoga drva za razdiobu, imadu pravoužitnici
polag potriebe i po pravu uživanja bezplatiio pružiti.


Pri razredjenju robote polag pravoužitničkoga jednačka imade se najmanja
pravoužitnička tangenta temeljeni uzeti, a po onoj na ostale pravoužitnike
zaključiti.


Temeljem je, da četiri ručna robotara jednog voznog zamienjuju i obratno.
Odštetu u novcu zaključiti će županijske skupštine upravni odbor, saslušav
mnienja kr. kot. oblasti za eventualno reluirahje.


U § L pod slovom a), b) i c) označeni pravoužitnici odštetiti će dužnu
robotu u novcu, s kojim će se postupati temeljem § 34. a potriebite radnje
obaviti će ovlaštenici u § 1. pod slovom d) i e) redom polag potrebe.


§ 40.


U svakoj urbarskoj obćini kod mjestnoga kneza stajati će propisnik
robotaške dužnosti polag primjerka 5., u koji će se evidencije radi vazda
ubilježiti po lugarskom osoblju u prisutnosti bar jednoga pravoužitnika pružena
robota uz oznaku, u koju svrhu je uporabljena i kada.


Po obredanju robote imade se iznovice započeti redanje.


Oplodna sječa u šumah Imovnih i urbarijalnih obcina u
Hrvatskoj.


Piše Dragutin Naiiicmi.


Od onog vremena, od kada su u bivšem krajiškom dielu Hrvatske uvedene
imovne obćine, a u proviucijalnomu vlastelinstva ođkupljena od podavanja šumskih
služnosti, dobilo je šumsko gospodarstvo u Hrvatskoj sasvim drugo lice. Jednoličnost
gospodarstva, mirno i bezbrižno uživanje šume, zamienilo je gospodarstvo,
odgovarajuće mjestnim obstojnostim, zamienila je ekonomična borba.


Suvlastnici, naučni na bezplatno i neograničeno uživanje šume u svih potankostih,
a da jih nije zaboUla glava o uzdržavanju šume, danas su vlastnici i
gospodari s vezanom putnicom: ^šumska površina nesmije se pretvoriti udrugu
vrst težatbe, — sječine moraju se odmah i pošumiti."


Koja razlika od njekoč i sada!
Koja razlika nastala je s druge strane u uživanju šume. Nekada (nedavno!)
naredio je vlastnik, da će u šumi X biti doznaka drva, bud za gradju, bud za




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 364 —


§ 32.


U slučajevih prodaje tehničko sposobnoga stabalja, u § 27. i 28. navedenih,
saslušati će ki\ kot. oblast dotične pravoiižitnike urbarske obćine i tako
instruirani predlog odnosno molbu predložiti kr. županijskoj oblasti na odobrenje.
Kr. žup. oblast izablati će županijskoga nadšimara, da se osvjedoči i iz


pita procieaa.


Po ovom izviđjenju predložiti će kr. žnp. oblast molbu odnosno predlog
kr. kot. oblasti i mnienje žup. nadšuraara upravnomu odboru županijske skupštine,
a ovaj će odlučiti.


§ 33.
Po zaključku upravnoga odbora izdati će kr. žup. oblast dozvolu prodaje,
a kn kot, oblast obaviti će prodaju putem javne dražbe.


§ 34.


Svi dobitci u § 12., 19., 20., 27., 28, 29-, 30, 31. i 39. unieti će se u
glavnu knjigu dohodaka urb obćine i koristonosno unovčiti dotle, dok se
postigne glavnica, koja će odbacivati kamate, da se svi godišnji gospodarstveni
i upravni troškovi budu godimice podmirivati mogli.


§ 35.


Kr. kot. oblasti dostaviti će obćinskim poglavarstvom najkašnje do 1. kolovoza
izkaze gojitbenih troškova za buduću godinu, koje će obćinska poglavarstva
pri sastavku proračuna u obzir uzeti,


§ 36.,


Obćinska poglavarstva dužna su za uzdržavanje urbarsko-obćinskoga posjeda
svake godine najkašnje do 1. listopada predložiti po primjerku 4 proračun
kr. kot. oblasti na odobrenje.


Kr. kot. oblast smije proračun za doprinesak do 10 nvč. po pravoužitničkom
jednačku u § 8. navedenom u vlastitom djelokrugu odobriti.


§ 37.


One urbarske obćine, koje neimaju kapitala, da od odbacivajućih kamata
mogu upravne i gospodarstvene troškove namaknuti za uzdržavanje svoga urb.obćinskoga
posjeda, razporezati će se odnosna tangenta polag temeljne knjige i
pravoužitničkoga jednačka na pravoužitnike, kojega će obćine s ostalim nametom
ubirati,


§ 38.


Oni pravoužitnici, koji nisu po § 36. propisanu godišnju tangentu doprineska
iz nemarnosti podmirili, ter po § 39. propisanu potrebitu robotu za gojitbu prufiili
ili istu odštetili do izdavanja gorivoga drva u § 18. navedena, neće dobiti takovo
drvo, a za pokriće troškova prodati će se njihov razdielbeni jednačak najboljemu
nudiocu odmah pri doznačivanju.


.,-.-,...-^>i:T-.-.i..^.^-.,^a´..i..rf^




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 363 ~
§ 25. ^
Izdana gradja ima se u temeljnoj knjizi ubilježiti, a svaki od ovlaštenika
može tečajem jedne gospodarstvene periode Kamo makaimalnu kompetenciju
građje, u § 2L označenu, bezplatno dobiti.


§ 26.


Nnzužitci kao šiška, žir, bukvica, kesten i ostalo šumsko sjemenje procieniti
će đo 8. rujna svake godine kr. kot. oblasti i razpisati dražbu.


Žir i bukvicu prodati će u prvom redu ovlaštenikom dotične urb. obćine,
a ako ovi bar procienjenu svotu ponudili nebi^ prodati će se i ovaj nuzužitak
s ostalim najboljemu nudiocu, a da isti i nije ovlaštenik upitne urb. obćine.


§ 27.


Kopanje kamena i zemlje na urbarsko-obćinskom posjedu iznajmiti će kr.
kot. oblasti javnom dražbom na korist urbarske obćine uz uvjete, po kr. žup.
oblasti odobrene, a odnosne dražbene zapisnike kr. županijskim oblastim na
odobrenje priposlati, po odobrenju dozvoliti će kr. kot. oblasti kamen odnosno
zemlju kopati.


§ 28.


Svi prekršaji šumskoga vlastničtva, koji prouzrokuju štetu i koji se po
presudi kr. kot. oblasti naknaditi imadu, ubrati će ib obćinska poglavarstva i
8 njima postupati po ustanovah § 34.


§ 29«


U koliko obćinska lovišta već dosele zaokružena i izlučena nisu, zaokružti
i izlučiti će takova kr, kot. oblasti i u smislu ustanova zakona o lovu postupati
na korist-urbarsko obćinskoga gospodarstva.


- " " § 30.


U onih urbarskih obćinah, gdje ima tehničko-sposobnoga drva dozriele
sječivosti, budi na paševinskoj ili šumskoj kompetenciji, a sa su-^jednim vlastelinstvom
može kr. kot. oblast u ime urb. obćine ugovoriti zakup drvarine i
paše bar na 20 godinah uz maksimalnu cienu kamata od glavnice, koju hi
urbarska obćina dobiti mogla za prodano tehničko stabaljo urbarsko-obćiuske
šume, neka u takovih slučajevih urb. obć. šumu odnosno paševinsku pripadnost
javnom dražbom proda^


§ 31.


Kod urbarskih obćina, koje su uz tehničko sposobnu šumu i šumom
obrašteni pašnjak dobile, da bi se su paševinske kompetencije godišnja potrieba
na dr\u za ovlaštenike u onoj mjeri dobiti mogla, kojom bi šum-ka kompeteiU^ija
potrajnim uživanjem šume pravoužitnikom pružala, imade se po kr. kot. oblasti
procieniti i javnom dražbom prodati=




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 26     <-- 26 -->        PDF

, — 362 —
§19. ,


Na ovlaštenike r^zđieleno drvo mora Dajkašnje do 1. velja&e iz šume
izvezeno biti.
Po ovoTB roku zaostalo drvo m sječinab prodati će obć poglavarstva najboljemu
nudiocu, a dobiveni utržak staviti će se u prijetak u gospodarstvenoj
blagajni dotične \irb. obćine i s njim po ustanovah § 34. o. n, postupati.
Prodano drvo mora kupac za U dana iz šume odstraniti.


§ 20.
Pravo tražiti za bezplatno izdanje gornje gradje imadu svi ovlaštenici, koji
se u § 1. navode.


§ 21.
Množinu gornje gradje u pojedinih pređjelih za ovlaštenike ustanoviti će
prama sesionalnomu posjedu i godišnjem prirastu upravni (gospodarstveni) odbori
županijske skupštine, saslušav mnienja kr. kot. oblasti,


§ 22.
Bezplatno izdati će se gradja onim ovlaštenikom u § 20. spomenutio),
koji su:
a) požarom, poplavom ili inom drugom elementarnom nezgodom kuću ili
znatniju gospodarstvenu zgradu izgubili;
b) kojim je kuća dopala u tako rnševno stanje, da podpunom razsulu
prieti, a uz to su ubogi i siromašni, da si iz svojih sredstva potrebitu gradju
namaknuti nemogn;


c) navedenim ovlaštenikom u § 1. pod slovom a), b) i c) u gore oba spomenuta
slučaja.
§ 28..


Odnosnu molbu za izdanje gradje ima ovlaštenik podnieti obć. poglavarstvu,
koje je dužno po svem izaslaniku uz pridruženje dvojice članova obćinskoga
zastupstva sve okolnosti moHtelja točno izviditi, i naročito osviedočiti se, da li
obstoji jedan od naslova, navedenih u predidućem paragrafu, da bi se bez zaprieke
gradja izdati mogla.


Izviđ i predlog podnieti će obć. poglavarstvo u prvoj redovnoj sjednici
obć. zastupstvu, a ovo će o izdanju gradje odlučiti.


Ovako instruiranu molbu sa predlogom obć. zastupstva ima obć. poglavarstvo
za onaj slučaj § 22. pod slovom a) svako doba godine kr. kot. oblasti
na odobrenje podnieti, za slučaj pako pod slovom b) odnosno c) podnašati će
obć. poglavarstva molbe u mjesecu kolovozu, a takovim će se gradja s ogrievnim
drvom doznačiti, dočim u prvom slučaju na zahtjev i trošak ovlaštenika izaslati
će kr. kot. oblast svako doba izaslanika na doznaku gradje.


§ 24.


Kr. kot, oblast izvjestiti će svakoga polugodišta o izdanoj gradji kr. žup,
oblasti posebnim izkazom, u kom valja točno označiti: komu je gradja izdana,
koliko i na kom temelju.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 361 —


& IL
Višak paševinskih jeđnacaka iztaknuti će kr. kot. oblasti kod onih ovlaštenika,
kod kojih nedosiže sesionalni jednačak izjednačiti paševinski broj jeđnacaka
pranaa faktičnom posjedn blaga.
. ´ ´ § 12.
Za paševinski višak, koga pojedini sesionalni ovlaštenik pasuć svoje blago
na urbarsko-obćinskom posjedu uživa, ima urbai\skoj obćiiii kao moralnom
gospodarstvenom tielu nadoknaditi od svakoga pašnog jednačka ustanovljenu
odštetu po okružnom gospodarstvenom zastupstvu (vidi § 9. naputka za ustrojenje
i upravljanje sa urbarsko-obćinskimi šumami).
S ovom odštetom imade se postupati u smisla ustanova § 34. o. n.


": §13."


Kr. kot. oblasti priugotoviti će dva prepisa od tako uredjenih i izpravljeiiih
temeljnih knjigah, od kojih će jedan ostaviti za uredsku poti-ebu, a drugi odnosnoj
političkoj obćini ustupiti, dočim se originalna temeljna knjiga sa odnosećimi
spisi kr. županijskoj oblasti podnieti ima na eventualnu porabu i pohranu
u žup. arhivu.


, . § U.


Promjene u osobi pravoužitnika razdiobom, nasliedstvom, zamjenom i
kupoprodajom izvješćivati će kr. gruntovne oblasti svakoga mjeseca, po primjerku
2.) kr. žup. oblastim.


Kr. žup. oblasti izpraviti će u originalnoj temeljnoj knjižni promjenu, a
po tom naložiti izpravak kr. kot. oblastim i obćinskom poglavarstvu.


´-§ 1&´ ´


Promjenu u posjedu blaga kontrolirati će obć. poglavarstvo svake treće
godine, i eventualnu promjenu prijaviti kr. kot. oblasti, a ova će izpravka radi
učiniti prijavu kr. županijskoj oblasti.


§ 16.


Iz ovako sastavljenih temeljnih knjiga priugotoviti će političke obćine
najkašnje do 1. kolovoza svake godine razdielbenike (prim. 3) za svaku urbar,
obćinu napose, unesav iz temeljne knjige prvih 6 stupaca (tek. broj, ime, boravište,
razdielbeni jednačak za drvo, pašni jednačak i višak pašnoga jednačka) i kr.
kot. oblastim do gornjega roka podnieti.


§ 37.


Kr. kot. oblasti nadopuniti će razdielbenike prama godišnjem razdielbenom
dohodku drvne gromade i prama razdielbenom jednačku, i takove podnieti kr.
županijskoj oblasti na odobrenje.


§ 18.


Kr. županijske oblasti izpitati će razdielbenike i klausulom odobrenja kr.
kot. oblastim ustupiti, da ove tečajem od 1. listopada do 31, prosinca drvo
u sječinah na ovlaštenike polag razdielbenih izkaza porazdiele,




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 24     <-- 24 -->        PDF

, — 360 —
§ 6.


Fo § 4. i a izpuBJeiie temeljne knjige jzpostanti ce obć. poglavarstva
kro7, 4 tjedna u obć. uredu na eventualne reklamacije onih, koji se čine prikraćeni
iiepodpaniin uvrštenjem u, temeljnu knjigu: a izim toga odabrati će
svaka urb. obćina odbor od trojice starijih pravoužitnika, koji će u ime urb.
obcine reklamirati eventualne nepravde uvrštenjem neovlaštenika u temeljnu


knjigu.
Ovi prigovori mogu se pismeno podiiieti, a i u zapisnik kod obć. poglavarstva
ubilježiti dati u za oto otvorenom vremenu.


^ § 7.


Po izmaku vremena za reklamacije, dostaviti će obć. poglavarstva temeljne
knjige s ućinjenimi pismanimi prigovori i odnosni reklamacionalnimi zapisnici
kr. kot. oblastim. ´ ^


Kr. kot. oblasti imadu odmah učinjene prigovore pravoužitnika nadležnim
kr. Mp. oblastim ustupiti, a oie ce na temelju izvieštaja kr. urb. sudova i
kr. gruntovnih oblasti u upravnih odborih odlačiti-


Poslije izrečene odluke na prigovore i posije eventualnoga izpravka kao i
popunjenja temeljnih knjiga povratiti će iste kr. žup. oblasti kr. kot. oblastim.


§ 8.


Izpravljene i povraćene temeljne knjige zaključiti će kr. kot. oblasti
zbrojenjem selištnoga posjeda svakoga pojedinoga ovlaštenika, a na koncu
opetovanjem izkazati cieli selištni posjed dotične urb. obćine.


Ovaj selištni posjed služiti će kao temelj i ključ svih uživanja i daća
urb. obć. šume i paše, a neđjeliva najmanja jedinica jest jedno katastr. jutro.
Slomci ako su preko 800 ** imadu se kao jedinica uzeti, aizpod800[]^
neima se u obzir uzeti.


§ 9.


Prama cielom kat selištnom posjedu jedne urbarske obćine i prama
temeljni selišti, koji su prigodom segregacije u obzir uzeti, imade se pronajti
odgovarajuća kat. površina, i u temeljnoj knjizi uvrstiti kod uživaoca u § 1.,
pod slovom a), b) i c) navedenih. "


. § 10.
Po § 8. i 9. ustanovljenom broju razdielbenih jednačaka svake urb. obćine
i po godišnjoj pašnoj površini na urbarsko-obćinskom pašnom i šumskom
kompleksu ustanoviti će okružtui gospodarstvena zastupstva (vidi § 9. naputka
za ustrojenje i upravljanje sa urbarsko-obćinskinii sumarni) broj pasuće marve
ciele urbarske obćine, po razmjeru, da ovca prama svinji, rogatom murvinčetu,
konju i ždriebetu stoji, kao 1:2:4:8:6.
^ Onaj ])roj na jedinicu svedenih pašniit jodnaaika pojedine urbarske obćine
razdiehti će kr. kot. oblasti po broju je«h)araka sesionahioga posjeda i ubilježiti
svakomu ovlašteniku broj bezplatno pasućih jednačaka.


-^^^^^"^




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 23     <-- 23 -->        PDF

~ 359 ~


a) obćinski bilježnici,


b) svećenici^


c) pučki učitelji,


d) zadružne obitelji sa selištnim posjedom i


e) žiljeri.


§ 2.


Vrhu ovih u pređidućem paragrafu nabrojenih pravoužitnika imade se za
svaku urbarsku obćinu sastaviti temeljna knjiga, i u njoj se imaju sve kasnije
diobam pravoužitnika (zadruga) ili kupoprodajom nastavše promjene uvjek u
ocevidnosti voditi.


§ 3.
U svrhu sastavka ovih temeljnih knjiga dati će kr. kotarske oblasti na
trošak pojedine urbarske obćine po obrazcu prilog l/a i 1/b omotne i uložne
arke načiniti, i dovoljan broj istih kr. sudbenomu stolu kao urbarskom sudu
priposlati sa zamolbom, da u temeljnu knjigu pojedine urbarske obćine unese
iz segregationalnih razdielbenika u § 1. navedene pravoužitnike sa njihovim
sesionalnim jeđnačkom prava.


Kr. urbarski sudovi zadovoljiti će što prije toj zanaolbi i u priposlane
tiskanice za temeljne knjige iz urkarskih razdielbenika u svakoj urbarskoj obćini
uvrstiti:


a) bilježnika,


b) župnika,


c) pučkoga učitelja,


d) posjednike selištnoga posjeda,


e) žiljere.


§ 4.


TJ § 3. pod slovom a), b) i c) navedene pravoužitnike uvrstiti će kr.
urbarski sudovi samo u onih temeljnih knjigah urbarskih obćina, kod kojih su
sa dotičnom urb. obćinskom kompetencijom šume i paše takovu dobili pri odciepljenju
od vlastelinstva.


§ 5.


U smislu § 4. sastavljene temeljne knjige ustupiti će kr. urb. sudovi kr.
gruntovnim oblastim, koje će eventutilne promjene zbivsom se razdiobom, nasUedstvom,
kupoprodajom i zamjenom izpraviti, i u onih kotarih, gdje je gruntovnica
temeljem katastra izpravljena, uvrstiti selištni posjed po kat. parcela


s odnosnom površinom, dočim se izvanselištni posjed ueiraa u temeljnu knjigu
unieti.


Kod onih temeljnih knjiga koje, nisu temeljem katastra kod kr. gruntovnih
oblasti sa top. brojem i površinom selištnoga posjeda izpunjene, uvrstiti će taj
posjed pol. obćine iz katastralnih posjedovnih listova, a poaioćju upisnika
odkupnih povjerenika izostaviti izvanselištne parcele i njihovu površinu.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 22     <-- 22 -->        PDF

—. 358 — ´


§ 16.


Kotarski šumar dužan je o svakom svom obpiitovanju podnieti obrazloženo
izvješće svojoj pređpostavljenoj kr. kot. oblasti, a onaj će uz svoje primjetbe
podnieti kr. žup. oblasti.


,IV. Ođsiek.


Službene dužnosti lugarskoga osoblja.


§ 17.


Lugari dužni su vršiti šumsku i lovsku obrambu na temelju postojećih
zakona i naredaba te naloga, dobivenih od neposredno predpostavljena šumara.
Lugar treba da poznaje sav njemu povjereni obseg šuma za nadgledanje.


U obseg njegove nadgledne službe spada osobito:
a) uzdržavanje šumskih medja i postojećih svakovrstnih znakova šumskih
i medje lovišta;
b) točno poznavanje šumoposjednika u njegovom sriezu zaokružujućih
sriez u jednu ćuvariju;
c) nadgledanje drvara, da isti u drvosjecih samo doznačena debla po
naputku šumara sjeku;
d) nadgledanje ugljevišta, i da se takovi samo na onih mjestih postavljaju,
koja je on opredielio;


e) nadgledanje i rukovođjenje po naputku šumara kod šumskih uzgoja u
biljevištih i razsađnjacih, kao i na uzgojnih plohah te uzdržavanje zagajnih
znakova;


f) čuvanje branjevina;


g) čuvanje šumskih puteva i prometala za izvažanje drva;


h) prepriečenje i uhićenje svih prestupaka proti sigurnosti šum, vlastničtva
i svih drugih prestupaka šumskih redarstvenih propisa (§ 44. do 51. onda 60.
šum zak.), naročito zabilježiti mu je svaki takovi prestupni đogodjaj, gdje je
počinjen, n kojem obsegu, na čijem vlastničtvu i tko ga je počinio^ te isti prijaviti
svom predpostavljenom i konačno


i) ubilježiti će u knjigu robote svu potrošenu robotu za uzgoj, sječu i
uzdržavanje puteva i medja.


Osnova naputka o pravu uživanja urbarsko-obćinske šume i paše.´^


§ 1. \ ,
Pravo uživanja na urbarsko - obćinsku šumu imadu oni, koji su prigodom
odciepljenja budi s kojeg pravnoga nasbva takovu dobili, a ovi jesu:


^ Ova os])ova naputka odgovara u nvezkn VII. t. g. na strani 293. našega lista
pnobćcnom nacrtu osnove zakona o uredjcuju gospodarenja i šunmrske uprave obćiuskih
šuma u području staroga provincijala, i to § 2 7,-slovo a), ter prema tomu imao bt po´
naročitoj Želji gosp. pisca gornji naslov glasiti: „Naputak za uredjonje zajedriičkog
uživanja obćinskih 3uma i zemalja u obće/´




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 357 —


III. Odsiek.
Djelokrug i dužnosti kr. ko t, oblasti i aj im đodiel enoga
š u m a r k 0 g a ci n 0 V n i č t V a.


§ ^4


Kr. kot. oblast rukovodi sveukupno gospodarstvo i službovno poslovanje
urharskih obćina u cieloni području šumskoga okružja, te je uslied toga u
prvom redu odgovorna za to, da se službeni poslovi po propisu i u redu obavljaju
po njoj dodielenom šumarskom osoblju, osobito pako propisuje joj se:


a) provesti izbor zastupnika šumskih kotara, ustrojenje šumsko-upravnih
kotara, opredieljenje broja šumarskoga činovničtva i izbor istih, zaokruženje
lugarija i izbor lugara po posebnom naputku o ustroju upravljanja s urbarskimi
obćinami;


b) provesti, urediti i u ocevidnosti voditi sve zapisnike, propisane posebnim
naputkom o pravu uživanja urbarsko obćinske šume i paše;


c) zasnovati i provadjati gospodarstvene osnove urb. obćinskih šuma i
pašnjaka po posebnom naputku o gospodarenju s urbarsko-obćinskimi sumarni
i pašnjaci;


d) vodjenje računa o dohođcih i izdateih urbarsko-obćinskih šuma po
posebnom naputku;
e) kontroliranje lugara u izvršivanju službe lugarske i prebuletanje
učinjenih i prijavljenih šumskih šteta;
f) izpitivanje godišnjih proračuna za upravu i uzdržavanje urbarsko-obćinskih
šuma;
g) sastavljanje godišnjih drvosječnih osnova i razdielbenika za pravoužitnike
urbarskih obćina;


h) doznačivanje drva na pravoužitnike po odobrenih razdielbenicib ;


i) osnovanje i provadjanje gojitba u šumah urbarskih obćina i nadziranje
gojitba ostalih šumovlastnika;
j) vodjenje popisa sječina i zagajenih šumskih površina svih područnih
šuma;
k) procieniti sve sastojine urbarskih obćina, prodaji namienjenih,


§ 15.
Kr. kot. oblasti dodieleno šum. osoblje imade sve poslove u § 14, navedene
obavljati, a naročito obvezani su:
a) voditi zabilježku (upisnik) šumskih šteta, počinjenih u šumah urbarskih
obćina i štetočince mjesečno naknade i kazne radi pinjavljivati;


b) polag potrebe, nu svakako barem četiri puta u godini, obputovati šume
svoga područja i tom zgodom prebuletati prijavljene šumske štete te kontrolirati
i podučavati podčinjeno si Ingarsko osoblje;


c) svaki šumskom zakonu protupropisai dogodjaj zabilje/Jti i prijaviti i u
obće sve naloge dobivene od kr. kot. oblasti točno i savjestno izvršivati.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 20     <-- 20 -->        PDF

^mmmmmmm


— 35G —


sjednici u svojih šunuih gospodare ouako, kako to ustauov^e su´uskoga /.akoua
zahtjevaju.
§ 11.


Županijskoj oblasti dodieleno šumarsko osoblje imade izmjenice vanjsko
službu obavljati tako, da je od njih jedan vazda u sjedištu župa^-^ije, dočirn se
drugi na pregledanju šuma na^^^zio bude.


§ 12.


Putujući nadziranja radi županijski nadšumar ili njegov zamjenik, imade
se osvjedočiti:
a) da li su medje drvosjeka po odobrenoj drvosječnoj osnovi valjano
označene, i da li se drva u istih sjeku točno po spomenutoj osnovi;
b) da li su šumske gojitbene radnje valjano i po gojitbenoj osnovi i
troškovnom proračunu obavljene;
c) da li su dozvoljeni šumski putevi i ina za izvažanje drva potrebita prometala
i prometne spreme dogotovljene točno po dotičnih gradjeanih osnovah
i proračunih;
đ) da li se šumska i lovska obramba u užemi u širem smislu valjano vrši;
e) da li se unutarnja upravna služba kod hr. kot. oblasti i gospodarstvenih
ureda, onda kod šumara obavlja po postojećih propisih i potrebitom hitrinom,
zatim, da li upra\itelj gospodarstvenoga ureda njemu podčinjene šumarije nadzire
onako, kako niu t) dužnost nalaže, i da li kot. oblasti podčinjene lugarije
po dodielenoffi šumarskom osoblju dovoljno kontroliraju;
f) pregledati sve službene knjige ki\ kot. oblasti, imovnih obćina i
šumarija te lugarija, da li se propisno i točno vode, i ubilježiti u kakovom
redu jih je zatekao;
g) strogo na to paziti, da dozvoljeni godišnji proračun nebude prekoračen
niti glede ustanovljenih izdataka niti glede dohodaka. U tu svrhu mora on
barem svake četvrt godine pregledati blagajničke dnevnike kr. kot. oblasti i
imovnih obćina i prebrojiti u blagajni se nahodeći novac sravniv sa dnevnici,
kojili priloge takodjer izpitati imade;
h) napokon prisu,.tvovati svim skupštinam zastupstva šumskih okružja kr.
kot oblasti i imovnih obćina kao i gospodarstvenomu odbora imovne obćine;
i) konačno biti član upravnoga odbora županijske skupštine sa posebnim


djelokrugom u zakonu od 5. veljače 1886, o upravnih odborih županijske
skupštine.
I 13.


0 svakom svom putovanju inuide županijski uadšutnar odnosno njegov
zamjenik podnieti izvješće upravnomu odboru županijske skupštine.


U tom izvješću imadu se ubilježiti sve važnije stvari, što ih je jedan ili
drugi na svom putovanju opazio, te pođjedno predložiti sredstva, kojimi bi se
stairje i prometanjo šuma poboljšati dalo, iii kojimi hi se nepodobštine odkloniti
mo-ile.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 19     <-- 19 -->        PDF

´ ~, 355 —


strane svih drugih šumovlastnika u po^lručju županijske oblasti, nadalje na nadziranje
suniarstvenih odno^ja, na poticanje i podučavanje u svrhu promicanja
i napredka šumogojstva, napokon na predloge i mnienja šumarstvene struke.


I 9.
Osobito pako spada u djelokrug županija:
a) i´ukovodjenje provedbenih radnja oko uredjenja zajedničke uporabe
žurna nrbarskih i imovnih obćina u smislu posebnih u tu svrhu postojećih
naputaka;
b) rukovodjenje predradnja za sastavljanje gospodarstvenih i prometnih
osnova, rukovodjenje kod konačne izradbe tih osnova, te konačno predloženje
dovršenih gospodarstvenih osnova zemaljsko - vladnom šumarskom odsjeku na
meritorno izpitanje i odobrenje pi´lag postojećih naputaka;
c) izpitanje godišnjih drvosjecnih i .gojitbenih osnova i proračuna o do
hodcih i izdatcih, sastavljenih po imovnih obćinah i kr. kot. obiastih za urbarske
obćine, te konačno predloženje kr. zem. vladi na meritorno odobrenje;
d) izpitanje pokusnom i)regledbom na licu mjesta po tvorivnoj množini i
po novčanoj vriednosti obavljenih prociena u šumah urbarskih i imovnih obćina
koje će se prodavati dražbenim putem ;
e) izvješćivanja o dovoznih sredstvih i cienah do glavnih željezničkih
pruga i brodonosnih rieka pojelinih kotara, izpitivanje radne i proizvodne
snage pojedinih vrsti gradje, predloženje pokusnib izradba za svaku vrst
tvoriva, podnašanje skrižaljka o razredih uporabivosti drva u raznih dimenzijah
i po raznih svojstvih (ciepanje, rezanje);
f) sastavljanje cienika za lokalnu malvprodaju i za naknadu šumskih
kvarova, te podnašanje istih zenialjskoj vladi na odobrenje;
g) glavni nadzor nad svim privatnim šumskim posjedom u pogledu izvršivanja
propisa šumskoga zakona od god. 1853.;
h) riešavanje utoka proti prekršiteljem šumskoga vlastničtva pogledom
na karni postupak, kao i na obalenje ili povišenje naknade učinjene štete;
i) sastavljanje opisa sposobnosti kr. kot- oblastima dodieljenih i kod
imovnih obćina službnjućih šumarskih činovnika, vodjenjo katastra šumarskopomoćnog
i čnvarskoga osoblja;
j) predlaganja na imenovanje šumarskoga osoblja i imenovanje pomoćnog
i čuvarskoga osoblja.
§ 10/
Županijskoj oblasti pridjtdjeno strukovno šumarsko osoblje da uzmogne
svim svojim dažnostim zadovoljiti, mora točno poznavati svakđaaje stanjegospodarstvene odnošaje svih privatnih i obi´inskih šuma područja županijske
oblasti.
Županijski nadšuraar ili njegov zamjenik imade svake godine bai´era jedanputa
točno pregledati privatne i obćiuske šume svih kotara područja.
Prig idom takovoga putovanja imade naročito iztražiti, da li privatni po




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 16     <-- 16 -->        PDF


— 352´ — .^ -


;
§ 8.


Plaće i mirovioe činovnikom i lugarskom osoblju, po zastupstvu šumskoga
okružja ustanovljene, aesmiju biti manje od pristojba državnih šumarskih
činovnika i lugarskoga osoblja.


Izbor šumarskoga i lugarskoga osoblja obavlja zastupstvo šumskoga okružja,


i te izbore predlaže kr. županijskoj oblasti na odobrenje. ´
§ 9."
Zastupstvo šumskoga okružja saziva kr. kot oblast polag potrebe, a
djelokrug istoga jest:
1. Ustanovljenje šumskih upravnih kotara,
2. zaokruženje lugarija,
.3 . izbor šumarskoga i lugarskoga osoblja,
4. ustanovljenje plaće šumarskom i lugarskom osoblju,
n. ustanovljenje pašnoga blaga na jednom kat. jutru,
G. ustanovljenje odštete za pasuće blago i


7.
posebni predloži na upravni odbor kr županijske skupštine pogledom
na šumsko gospodarstvo.
§ 10-


Na zahtjev jedne četvrtine ćlanovah zastupstva, sazvati će kr. kot. oblast
zastupstvo šumskog okružja, ako je predmet prešan i dovoljno obrazložen, koji
bi se u izvanrednom sjelu riešiti imao.


§11. ;


Pogledom na valjanost zaključaka šumsko~oki*užnoga sjela, valjaju propisi
post´jjeći za skupštine upravnih obćina.


Osnova naputka za službovanje pri gospodarenju sa šnmanii kr.
županijskim oblastima podrucnimi,


I.
Odsiek. /
Vrhovno upravljanje i nadziranje službovanja i gospodarenja.


Vrhovno upravljanje i nadziranje službovanja kod županijskih oblasti s
imovniral i urbarskimi obćiuami vrši kr. hrv.-olav.dalm. zemaljska vlada, odjel
za unutarnje poslove. -. ,


U tu svrhu ustrojen je kod unutarnjega odjfda odsjek za šumarstvo, dočim
je kod svake županije uz upravni odbor županijske skupštine namješten županijski
šumar, a prama potrebi i šumarski pristav.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 15     <-- 15 -->        PDF

351 —


§ 2.


Zajeduićki pašnjaci i šume urbarskih obćina imadu se pod iiadzoroiii
´AUžupanijskih oblasti gospodariti, upravljati i uživati po uvesti se ivnajućih iiaputcih
i šumskom zakonu ; docim se do sada u krieposti stojeća privremena
naredba za upravljanje s urbarsko-obćinskiuii sumarni i pašnjaci od 4. ožujka
1871. br. 2.144. ex 1871. izvan krieposti stavlja.


§ 3.
Zastupstvo šumskoga okružja imade se sastaviti iz poslanika, koje će
upravne obeiue na svakih 2000 kat- jutara iirbarsko-obćinske šume po jednoga
izabrati, koji mora biti pravoužitnik ma koje urbarske obćine.
Ovaj izbor imade se tako obaviti, da upravne obćine sve urbarske obćine
u izborne grupe razdiele po 2000 kat. jutara urb. obć. šume, a pravoužitnici
takovog izbornićtva izabrati će svoga izaslanika.
U pogledu obvezanosti, da se izbor primi, i da se tim predano zvanje
obavlja, kao i pogledom na trajanje uredske djelatnosti zastupnika šumskoga
okružja i njihova skinuća, valjaju ustanove, koje su u krieposti pogledom na
zastupstva upravnih polit, obćina.


§ 4.
Kotarski predstojnik predsjednikom je zastupstva šumskoga okružja, a
perovodju imenuje isti od njemu podčinjenih činovnika kotara.


§ 5.


Po izboru zastupnika šumskoga okružja sazvati c´e kr. kot oblast gospodarstvenu
sjednicu, kojoj će i županijski nadšumar kao strukovnjak prisustvovati.
Zadaćom prvoga sjela biti će: ustanoviti broj kotaru pridjeliti se isnajućega
Šumarskoga osoblja, opredieliti im plaće i sjedišta, ustanoviti lugarije i opredjeliti
im plaće.


Šumarskomu osoblju kotara valja polag okolnosti pridjeliti od G—12000
kat. jutara urbarsko obćinske šume na upravljanje, a zadružne lugarije od
1000—2000 jutara šume zaokružiti.


§ 6.


Za zaokruženje lugarije, ako nedotekne savezno neprekidnoga šumskoga
urb. obć. posjeda, da se lugarija na propisanu površinu približno nadopuni,
imade se u tu svrhu prekidni privatni šumski posjed na nadopunjenje uzeli.


U tu svrhu će privatnici polag površine njihova šumskoga posjeda, u
lugariju uzetoga, imati odnosnu tangentu čuvarine plaćati.


, § ^
Za uredjenje gospodarstva šumskoga imadu se kod kotara polag potrebe


postaviti privremeni šumski procienitelji, koji će lih samo uredjenje šumskoga
gospodarstva urbarsko-obćinskih šuma sa kotarskimi šumari provesti polag posebnih
propisa.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 14     <-- 14 -->        PDF

-- 350 —


šumarenju. Jedan korak glede toga neinjen. je kod nas na bolje u toliko, što


se služaosti, gdje jih je, prilagoditi moraju načelu onom, da valja u šuraah umno


i potrajno šiunariti-


U koliko se služnosti takove protežu na šumske proizvode, naročito na


razno drvo za građju, tvorivo i gorivo, ili na pojedine mu čestice i djelove, te


na drvo bud stojeće bud ležeće, zdravo ili nagnjilo, kao i na drvo potišteno i


kržljavo, zatim na smoiarenje, žiro vinu, pašu i travu, stelju i t. d. nije mi ovdje


razpravljati, nu svakako će mješovite šume svim zahtjevom bolje udovoljiti, nego


li čiste šume, ma bile prve kako mu drago obterećene sa služnostmi, a osim toga


dati će nam mješovite šume sbog raznovrstnog drveća ne samo drvo za lies i


vatra, sjeme za tovljenje, travu i brst za pašu, stelju i t. d., nego će one po


naravi svojoj svaku buduću ogoju osigurati bolje, nego čiste šume, koje su


izvržene raznim nepogođam i napadajem, kako smo se do sita iz prije navedenog


osvjedočiti mogli.


Kako da se uredi šumarska služba političke uprave u
Hrvatskoj?


Pod gornjim naslovom priobćismo nacrte odnosnih zakonskih
osnova u svezku VII. t. g. našeg drnžtvenog organa na strani 293—307. p. n.
cienjenim čitateljem, a u sliedećem donosimo sličn e osnov e jednoga našeg
vriednog člana i sustručara, sastavljene njegovom inicijativom, na svestrano prosudjenje
u najboljoj namieri, da se u istih osnovah razvijeni nazori prema
faktičnoj potrebi prije prouče, ter da se točno ustanove i obrazlože načela, na
temelju kojih ćemo osnovati buduću organizaciju šumarstva u zemlji, pređloživ
shodno i potrebito visokoj kralj, zemaljskoj vladi na daljnju odluku.


Osnova naredbe o ustrojenju upravljanja s nrbarskimi obdinami.


§ !. ´/


Upravu, uživanje i gospodarenje s urbarskimi obćinskimi sumarni i pašnjaci,
koji su po urbarskom zakonu urb. obćinam izlučeni i u vlastničtvo
urbarskih obćiria prešli, vođi kr. kot. oblast, a sve urbarske obćiue jednog
upravnoga kotara sačinjavaju šumsko okružje.


Ova šumska okružja nose uz ovaj naslov i ime kot oblasti, iz koje se
ustrojavaju.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 18     <-- 18 -->        PDF

´ — 354 —


j) Izratljivanje i riešavauje svih službenih razprava, podaešeaih kod vrhovne
zemaljke upravne obla>ti, tićućih se urbarskilt i imovnih obćin-i i drugih posjednika
šuma, ako spadaju u šui-nsko-gospodarstvenu ili šumsko-tehničku struku.


§ 4.


Zemaljsko-vladni odsjek za šumarstvo, da uzmogne svim svojim dužnostim
zađovoljiri, Diora to6no poznavati svakdanje stanje i gospodarstvene odnošaje
svih šuma, povjerenih njegovom vrhovnom nadzoru.


Zemaljski nadšumarnik (savjetnik) ih njegov zamjenik imade dakle svake
godine barem jedanput točno pregledati privatne i obćinske šume svih županija.


§.5


Šumarsko činovnićtvo odsjeka za Tmmarstvo imade svoj posao razrediti
tako, da dočim je jedan od njih na vanjskom službovanju, drugi kao upravitelj
odsjeka u sjedi>tu istoga ostati ima.


Svaki njih osobno je odgovoran za svako svoje službovanje.


§ 6.


Putujuć nadzii-anja radi, imade se zemaljski nadšumarnik (savjetnik) ili
njegov zamjenik osv´jedočiti o točnoj izvršbi svih odobrenih provedba i propisa
po odsjeku zem. vlade za šunuirstvo u §3. navedenih, naročito pako izpitati će:


a) dali se šumarska i lovska obranba u užem i u širem smislu valjano vrši,


b) da li se unufanija upravna služba polag obstojećih propisa kod županijskih
i kotarskih oblasti te imovnih obćina potrebitom hitrinom propisno
vrsi, du li se obavljaju potrebite kontrole po viših oblastih,


c) konačno pregledati, da li se propisane službene knjige polag obstojećih
propisa u redu vode, i po pregledanju takovih sa eventualnimi primjetbami
zaključiti.


§ 7.


0 svakom svom putovanju imade zemaljski nadšumarnik (savjetnik) odnosno
njegov zamjenik podnieti izvješće kr. zemaljskoj vladi.


U tom izvješću imadu se špikati sve važnije stvari, što ih je jedan ili
drugi na svom putovanju opazio, te podjedno predložiti sredstva, kojimi bi se
stanje i prometanje šuma poboljšati dalo, ili kojimi bi se možda gdjegdje postojeće
nepodobštiue odkloniti mogle.


II. Ođsiek.
Djelokrug i dnžnosti županijskih oblasti.
§ 8.
Djelokrug županijskih oblasti, u koliko nije izražen u djelokrugu za
upravne odbore § 25 zakona od 5. veljače 1886. o upravnih odbor ih, imade se
u obće protezali na nadgledanje i rnkovodjenje točnog vršenja obstojećih ustanova
šumskoga zakona i naputaka za urbar-ko i imovne´ obćine,´ kao i od




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 353 -
Djelokrug i dužnosti šumarskoga odsjeka u n n t-irnjega odjela


kr, zemaljske vlade.


§ 2


Djelokrug šumarskoga odsjeka imade se u obće protezati na nadgledanje
toc´noga vršenja ustanova humskoga zakona po kr. županijskih oblastih i njim
podčinjenih imovnih i urbarskih obćina (kr. kot. oblasti), kao i od strane svih
(h´ugih posjednika šuma u području zemaljske vhid^, nadalje \v\ nadziranje
^´umarstvenih odnošaja, na poticanje i podučavanje u svrhu promicanja i napredka
šumogojstva, šumarske škole i družtva, i napokon napređloge i mnienja šumarstvene
struke.


§,3.
Osobito pako spada u djelokrug šumarskoga odsjeka:
a) Nadgledanje provedbenih radnja oko uredjenj´a zajedničke uporabe
šuma urbarskih i imovnih obćinah u smislu propisa posebnih, ter u tu svrhu
postojećih naputaka.


b) Nadgledanje rukovodjenja predradnja po županijskih oblasti oko sastavljanja
gospodarstvenih i prometnih osnova i oko rukovodjenja kod konačnih
izradba tih osnova, a naročito pako meritorno izpitati predložene gospodarstvene
osnove i takove odobriti po [losebnih u tu svrhu postojećih naputcih.


c) Meritorno odobrenje po županijskih oblasti izpitanih godišnjih drvosjecnih
i gojitbenih osnova, proračuna o dobitcih i izdatcih, sastavljenih po
imovnih obćina i kr. kot, oblasti za urb. obćine, po postojećih u tu svrhu
naputcih.


d) Pregledanje i meritorno odobrenje po tvorivnoj množini i po novčanoj
vriednosti predloženih i obavljenih prociena onih debala, koja se iz šuma urbarskih
i imovnih obćina prodavaju dražbenim putem.


e) Iztraživanje tržnih ciena po vrsti na zemaljskih i svietskih tovarištih
i trgovištih kao: Pariz, Marselj, Beč, Trst, Rieka, Barč, Sisak i t. d-, izpitivanje
dovoznih pruga i ciena, zatraživanje i upoznavanje sa refakciania od prevoznih
družtva.


Iztraživanje proizvodnih ciena po vrsti izradjena tvoriva.
Ustanovljivanje cienika za prodavanje sastojinah na temelju vlastitih
podataka i izvještaja županija
f) Izpitanje i meritorno odobrenje po županijskih oblasti predloženih
cienika za lokahm maloprodaju i za naknadu šumskih kvarova.


g) .Meritorne) riešavanje svih utoka tičućih se unutarnje šumarske uprave
imovnih i urbarskih obćiua, kao i privatnih šumovlastnika.
h) sastavljanje opisa sposobnosti županijam dodieljenih šumarskih činovnika
i vodjenje katastra svih šumai^skih činovnika kr. kot. oblasti i imovnih
obćina. ;.


i) Imenovanje i promaknuće šumarskih činovnika na pređlog županijskih
oblasti.


26