DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 30 <-- 30 --> PDF |
. — 36B — gorivo, — i ljudi đodjošeu opređieljeno vrieme, priinlše drva i urediSe sve po njegovoj odredbi. Daoas zovu se takodjer k doznaci, primaju drva, ali rieđko da slušaju odredbe šumara, Preovlađala je- raisao, da je šuma njihova! U sliededih redcih nakanio sam, nacrtati te po uzgoj šume nepovoljne obstojnosti. Narav sama govori nam jasno, da će nam pomoći u uzgoju šume, ako s naše strane učinimo ono. što je od potrebe, da usavrši njezino djelo. Ovo uvidiše otci šumarske znanosti i mnogogodišnjim trudom i izkustvom dadoše nauj pravila, kako da upotrebimo rečeno svojstvo naravi: ustanoviše pravila za pomladak šume naravnim pomladjivanjem. Ovaj način kulture preporuča se osobito za one vrsti drveća, koje u mladosti trebaju zaštite (bukva jela); neobhodno nužđna je i za ostale vrsti, ako se nalaze na visočinah. Ovaj način pomladjivanja nuždan je i za onakove šume, u kojih je umjetni način tegotan sbog nepovoljnog položaja šumišta i raznovrstnih obstojnosti tla (strmine, litice itd.). Preporuča se sam po sebi za one okolice i šume, gdje šuma često plodom rodi, gdje u šumah već ima obilnog pomladka, pa i za ona gospodarstva, koja nerazpolažu s velikom glavnicom, da bi mogli namiriti ogromne troškove umjetnog pomladjivanja, (imovne i urbarijalne obćine u Hrvatskoj), pa tamo, gdje su drva jeftina, jer šuma ne nosi ni tolikog dohodka, da bi mogla namirili sve pravedne tražbine vlastaika, a još manje, da bi bacila i troškove umjetnog pomladjivanja. Ovaj način pomladjivanja ne ćemo upotrebiti tamo, gdje kanimo iztriebiti postojeću vrst drva, ili ako stabla ne rode više sjemenom, ili su još neplodna, pa tamo, gdje se tlo mora istom pripraviti za pošumljenje, (močvare). Navedene osebujnosti naravnog pomladjivanja jasno govore, da je ovaj način kulture za dane obstojnosti vrlo dobar, a za navedene vlastnike od velike koristi. Pitanje je prije svega, kako se provadja pomladjivanje šume ovim načinom? — Odgovor je opet u prirodi samoj: 1* Poznato je, da ima šumskog bilja, koje nemože uspieti, ako ga guši visoko drveće, dočim ima i takovog, koje traži svjetlost i zraka uz obilnu zaštitu visokog drveća, pa ima i takovog, koje najvoli rasti slobodno. 2. Ima bilja, koje je čvrstog, odnosno dubokog korenja, a drugo je opet kratkog (plitkog), pa je prema tomu i vrlo različan postupak za jednu i drugu vrst. Prva može ostati redjeg sklopa, dopim se drugoj nesmije sklop raztrgnuti. 3. Isto tako različno je drveće i pogledom na tlo, na kojem uspieva, jer njeko je zadovoljno i s mršavim, dočim drugo traži posvema dobro; iraa sjemena, koje će uspieti na svakom tlu, a za njeke vrsti mora se istom pripraviti. 4. Njeke vrsti drveća uspievaju na najvećih visočinah i najgorem tlu, u neprestanoj borbi s vjetrovi i zračnimi oboriuami, dočim druge uspievaju samo u blagom pođnebju i uz blage zračne oborine. 5. Drveće je različno i glede vremena, kada počima plodom roditi: njeke vrsti nose plod rano, dočim druge mor.iju postići veliku starost; u jeduili je |