DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 30     <-- 30 -->        PDF

. — 36B —


gorivo, — i ljudi đodjošeu opređieljeno vrieme, priinlše drva i urediSe sve po
njegovoj odredbi. Daoas zovu se takodjer k doznaci, primaju drva, ali rieđko
da slušaju odredbe šumara, Preovlađala je- raisao, da je šuma njihova!


U sliededih redcih nakanio sam, nacrtati te po uzgoj šume nepovoljne
obstojnosti.


Narav sama govori nam jasno, da će nam pomoći u uzgoju šume, ako
s naše strane učinimo ono. što je od potrebe, da usavrši njezino djelo. Ovo
uvidiše otci šumarske znanosti i mnogogodišnjim trudom i izkustvom dadoše
nauj pravila, kako da upotrebimo rečeno svojstvo naravi: ustanoviše pravila za
pomladak šume naravnim pomladjivanjem.


Ovaj način kulture preporuča se osobito za one vrsti drveća, koje u mladosti
trebaju zaštite (bukva jela); neobhodno nužđna je i za ostale vrsti, ako
se nalaze na visočinah. Ovaj način pomladjivanja nuždan je i za onakove šume,
u kojih je umjetni način tegotan sbog nepovoljnog položaja šumišta i raznovrstnih
obstojnosti tla (strmine, litice itd.). Preporuča se sam po sebi za one
okolice i šume, gdje šuma često plodom rodi, gdje u šumah već ima obilnog
pomladka, pa i za ona gospodarstva, koja nerazpolažu s velikom glavnicom, da
bi mogli namiriti ogromne troškove umjetnog pomladjivanja, (imovne i urbarijalne
obćine u Hrvatskoj), pa tamo, gdje su drva jeftina, jer šuma ne nosi ni
tolikog dohodka, da bi mogla namirili sve pravedne tražbine vlastaika, a još
manje, da bi bacila i troškove umjetnog pomladjivanja.


Ovaj način pomladjivanja ne ćemo upotrebiti tamo, gdje kanimo iztriebiti
postojeću vrst drva, ili ako stabla ne rode više sjemenom, ili su još neplodna,
pa tamo, gdje se tlo mora istom pripraviti za pošumljenje, (močvare).


Navedene osebujnosti naravnog pomladjivanja jasno govore, da je ovaj
način kulture za dane obstojnosti vrlo dobar, a za navedene vlastnike od
velike koristi.


Pitanje je prije svega, kako se provadja pomladjivanje šume ovim načinom?
— Odgovor je opet u prirodi samoj:


1* Poznato je, da ima šumskog bilja, koje nemože uspieti, ako ga guši
visoko drveće, dočim ima i takovog, koje traži svjetlost i zraka uz obilnu zaštitu
visokog drveća, pa ima i takovog, koje najvoli rasti slobodno.


2. Ima bilja, koje je čvrstog, odnosno dubokog korenja, a drugo je opet
kratkog (plitkog), pa je prema tomu i vrlo različan postupak za jednu i drugu
vrst. Prva može ostati redjeg sklopa, dopim se drugoj nesmije sklop raztrgnuti.
3. Isto tako različno je drveće i pogledom na tlo, na kojem uspieva, jer
njeko je zadovoljno i s mršavim, dočim drugo traži posvema dobro; iraa sjemena,
koje će uspieti na svakom tlu, a za njeke vrsti mora se istom pripraviti.
4. Njeke vrsti drveća uspievaju na najvećih visočinah i najgorem tlu, u
neprestanoj borbi s vjetrovi i zračnimi oboriuami, dočim druge uspievaju samo
u blagom pođnebju i uz blage zračne oborine.
5. Drveće je različno i glede vremena, kada počima plodom roditi: njeke
vrsti nose plod rano, dočim druge mor.iju postići veliku starost; u jeduili je