DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 370 — Ujedno narecijuje, da se doznačena stabla moraju sva posjeći, izraditi i izvesti, a drvosjek osnažiti. Vrieme sječe je prošlo i šumaru je, uz medjutirani nadzor; ustanoviti uspieb prvog (prozračnog) sjeka. Pa šta nadje? Pravoužitnici posjekli sa samo granatija stabla, granje okresali i tanje trupce pociepali, te to odvezli, a što se neda malim naporom ciepati, to sa ostavili. Mjestimice posjekli su i nedoznačena stabla, dakle ona, koja su ostavljena za naplod, a ostavili su ona, koja za to niesu. Po proračunu imalo se je usjeci, recimo 1000 m^ a posjećeno je polag premjerbe 500 m´\ Mjesto da su sjekli s brda dole, oni suš e držali jarka, kako jim je spretnije drva izvesti. Trebalo je, da pokupe najprije leževinu, oni je još više napraviše. — I stotinu drugih neprilika nadje se odmah kod prvog sjeka. Gdje su povoljne obstojnosti za prodaju bukovine, ovomu se zlu lahko doskoči, prodajom preostavše zalihe drva, te se navedene mane dadu popraviti. Ali ako je ii mojoj šumariji, gdje bukovine ima dosta, a nikakove prodje za nju, tu se ove nevolje godimice povećavaju.., Mi smo imali zadaću, da prozračnim sjekom pripravimo stabla za budući rod sa sjemenom. Opisani uspieh a i potreba pravoužitnika sili nas, da ovaj sjek provadjamo nekoliko godina, jer ga nedovršismo u opredieljenom vremenu. Ovo i jest najveće zlo, koje se kod ovoga sjeka dogadja. Prpvadjajuć prozračni sjek nekoliko godina, opažaju se s vremenom ove mane: pi-avoužitnici posjekli su mnoga stabla o prijašnjih doznakah i otvorili su šuma, a jer se je medjutim taj dio sječine oplodio, jer je bila žirovna godina, izgubio je pomladak zaštitu nuždnu, te sada trpi na sunčanoj žegi, nenapreduje, već gine, dok se i neposuši, pa to tim više, čim jača je pro- gala; pati od mrazova, pa ga nestaje vidno, jer je bukva u mladosti vrlo, nježna, njezine kotilidone nepodnose mraza. Na ovih progalinah vidimo skorim nepozvane goste: brezu, kupinu, trn, lipu, topolu i svakojaki korov, koji brzo nadraste ono mladika, što se je na takovih mjestib još uzdržalo, te ga s vremenom uguM. — Na drugih mjestih imamo još neprozračenih, jer pravoužitnici, ili nehtjedoše sjeći, radi izvoza težkog, ih je nadošla nevolja, da moraju plaćati goriva drva, da se mogu pokriti troškovi uzdržavanja imovne ohčinp. LT tom slučaju zaostaje prozračni sjek vrlo. jer od nekoliko stotina pravoužitnih obitelji, koje su usamljene u taj drvosjek, neće drva kupiti ni 50 njih. K ovomu zlu vjeran je di-ug ta obstojnost, što bukva nerodi svake godine sjemenom, već po koju izostane posvema, i to čim je na visinah, tim je redji plod Ovomu je ta posliedica, da se sječiua ne može podpuno pomladiti, jer na njoj je \rlo pi´oguljiMuh mjesta, koj^i su puua travo i korova, te sjeme nedopre do zemlje, voć je u zraku, a pošto je vlažno, ono i klija, pa nemoguć doprieti do zemlje, ono ugine kod prvog mraza. Iina opet takovih mjesta, koja niosu ni pripi´avljena za sjek, radi navedene male prodje drva, pa se ni ova ne mo;^u sjemeiionf naploditl |