DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
373 — . L Uzvratna tvorba kod duba ((iuercHs se-ssilili). Profesor Fr. Krasan tamačdo je u svojoj razpravi prigodom obdržavanja sjednice car. akademije znanosti i umjetnosti u Beču čudnovat pojav uzvratne tvorbe kod dfiba. On veli, da je u blizini Graca na više dfibova primjetio list od raznovrstnog oblika. Dub naime, koji je svoje lišće izgubio 8. svibnja sbog žestoga mraza, prolistao je nakon dva tjedna na onih pupoljcib, koji od nirai^a pozebli nisu i koji još do 8. svibnja listiće ne iztjeraj^e. Taj nov iz izbojaknb porasli list bio je sasvim normalan, ali mjestimice dobio je oblik lista od Quercus infectoria Oliv. Tečajem lieta porasle su nove vrieže (sprossen) i to iz nadorastiijućih pnpoljcib. Na ovih pojaviše se odzdol uzki, neverugasti (ungebuchtet), cjelciti (ganzrandig) i prema vršku krpasti, a na samom vršku vrieže perasto-izciepani listovi. Na osnovu raznih prispodabljanja dokazao je pisac razprave njeku svezu postanka izmedju ovih oblika lista i izmedju njekih stanovitih još i sad živućih vrstih sjevero-američkih dtlbova (Querc. vircns Ait. (,)uer. ar^natica Walt. i Quer. prinos L.), te izmedju okamjelih vrstih (Quer. Daphnes Ung.; Quer. elaena Ung. i Qaer. chloropbjlla Ung.) i Querc. tephrodes Ung. iz miocena. Za tu svoju tvrdnju navadja razloge, kako je ovaj raznovrstni oblik lista uzvratnom tvorbom postao naime, paudarom (Rtickschlag) novo tvorećeg zametka, pri čemu on upućuje na shčne oblike listova, koji se pojavljuju na poklici (Keimpflanze) mladog duba. II. Tvorba debla kod listnjaca i i^-etinjaža. Po „Forschungen auf dem Gebiete der Agriculturphvsik" pokušao je R, HofFmann, da razrieši zaganku (problem), kako stabarje od listnjaćah i Četinjacah deblja t. j . kako ono kod rastenja sve krupnije biva. Imalo se je naime mekanički i\azjasniti, kako je to, da u prvih godina često iz postojećega nepravilnoga presieka debla postaje polagano okrugli presiek debla; imao se je razjasniti odklon trakova srčike (Markstrahlen) kod povišenog pritiska na koru i odnošaj pritiska na koru prema umnožanju staničevlja, te položaj Icroz zasređno (excentrično) rastenje debljine odklonjenih trakova srčike. Prvo pitanje razjasnjuje se obzirom na silu rastenja, napetosti kore i pritiska iste, te obzirom na odpor samog drva tim, da na šupljih dielovih drvo brže raste, buduć je na takovib mjestih pritisak kore niječan, to cereći, da na takovih mjestih kora ništa netlači na drvo, dočim ga na izbočenih (bokatih, convexnih) dielovih tlači silom od pol uzdnšnog tlaka, a na samoj spojnici (veznici) izbočenosti tlači ga silom od 6 uzdušnih tlakah. Ovo je dokazano sa proracunanjera. Odklon trakovi srčike pritiskom kore biva obično onda^ ako stabla rastu uz hridine, stiene ili stablo uz stablo. Na dielu ili mjestu najvećega pritiska |