DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 38     <-- 38 -->        PDF

-.374


(tlaka) odklone ^e trako^i srcike n etljusobito i poiiarnje^te se skoro uzpoređ


k
stierij, hridini i t. d., kojoj se je stablo prijjubilo ili priklonilo.


Po HofiuaBDovom tiinjačeBJu ovaj odklon trakova srcike nije ništa drugo,
nego posljedak djelovanja onih istih sila, koje smo kod prvog pitanja nabrojili,
uz sudjelovanje jednostranog povišenog tlačenja kore,


Konačno se primjećuje, da se kod uvojitog (uvitog) stognuća kore ili kod


ozleila pomaknu stanice u pra\cu promjenjene mezgrovne struje.


´
III. Upliv obilja Jik´a i korieiija isa prirast đel)Ijiii€ kođ đrvec^a;


Sveukupni na livojali i na granju od stabla ili porasta nalazeći se branit,
beni udovi zovu se lišće, te prema većoj ili manjoj množini istog prosudjuje se
obilje lišća stanovitog stabla ili porasta,


Množto lišća sačinjava ukupni sbroj površine svega lišća, dočim se
valjanost lišća mjeri po njegovoj dobi (starosti) i njegovoj osvjeti, koje zajedno
uvjetuju silu hranivosti. Ma toro (staro) iipće izvodi bo mauje, nego mlad«
lišće, a čim je ono više izvrženo svjetlu i uzduhu. tim više pocrne stablo debljati,
to će reći, da stablo tim krupnije biva. ´ . ,


Ovo isto valja i za korienje stabla. Cim je korienje stabla jače i snažnije,
tim će i deblo* od stabla krupnije bivati. Oboje ovo, naime lišće i kori nje
mora biti medjusobno u razmjernom odnošaju. Ako be primjerice
od 3 mlađa stablića od jednake stai-osti i od jednake ^rsti, te jednake stojbinske
naravi (svojstva) A B i C prvomu stabliću A oduzme poknica njegova korienja,
drugomu stabliću B klaštrenjem polovica njegova lišća, a ako he potonji
stablić C ostavi netaknut onakav, kakav je u naravnom razmjeru, t daće
kod stablića A 1 išće i pupoljci nepodpuno izbijati, pače ovalneće djelomice ni prolistati, buduć u stabliću prije ozlede nalazeća se sila mora
podjedno djelovati za nadomještenje prvašnje tvorbe korienja, što inače nebi
bilo, da se je stabh´ću u jednakom razmjeru odmah oduzelo takodjer i polovica
gran^.


Kod stablića B, gdje ostavismo sve korienje, a oduzesmo polovicu iišća,
umaujiti će se prvašnje dielovanje korienja za polovicu. Ali sveukupna radinost
korienja ipak će snažnije djelovati baš na tvorenje novog i većeg lišća za da
prvašnju ravnovjes izjednači, pri čemu će ova tvorba biti ipak mnogo manja,
nego prije, i prirast ili oh novak gromade od stablića B, kao i ouaj od
stablića A prema onom od stablića C u prvoj godini zaostat će znatno.


k ovoga sliedi, da je tekući prirast gromade kod iste vrsti
drveća razmjeran sa obiljem lišća, a to će reći, da stablo ili porast
sa dvostrukim obiljem lišća u jednakih okolnostib ima dakle i dvostruki
prirast ili obnovak na kockastoj u sebi ni (sadržaju).


*
Valja dobro r..J)kovad dobi o \ stablo. Stablo je naime der Baum, a
der ^chaft..ft. Vid
VidVidi
ii o
oo toxn u mojo
mojomojoj
jj raspravi:razpravi: ,,Suma ili drvedebio tom lipj 66111 čtvti" i t, d,