DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 340 — znatni uzrast zaostaju i na tehničkoj sposobnosti postupno padaju; nadalje, što blizu površine tla ležeće nježne žilice uginuti moraju kao i mlade nježne biljke, te ncodrvljeni mbidi izbojci zatim, što na drvnom prirastu gube a naravnu i umjetnu gojitbu otegoćuju. Tim je nepogodam osobito podvržena bukva i jela a njijmanje bor, (samo na znatnih \isinah ne), breza i omorika, koja potonja doduše trpi takodjer od tih nepogoda u čistih porastlinah u nizinah, gdje se uzgojiti može vSamo predhodnim odgojora zaštitnog drveća, dočim se u drugih oduošajih samcata kao zaštitno drvo uspješno uzgajati može. Proti ovim nepogodam najbolji je uztuk ođgojivanje mješovitih porastlina od takovih vrstih drveća četinjača i listaca, koja se medjusobno štite i jedna drugu u razvoju podupiru, a osim toga ima još i drugih sredstva, kao što je u položajih mrazovom podvrženih, uzdržavanje nadstojnog zaštitnog drveća, osobito u uzkih vlažnih dolinah i na obroncih položaja iztočnog i južnog; zatim uzdržavanje korova na gojitbah; primjeren zator tla kroz listinac i stelju uobćeuzdržavanje na rubu proti sjeveru i iztoku zaštitnih pruga o^lrasloga drveća; odgoj takovih vrsti drveća, koje su proti tim nepogodam manje osjetljive na pr. omorike, breze, ariša, bora, a u uzkih vlažnih dolinah johe, te napokon nuzodgoj brzo rastućih vrsti drveća u svrhu zaštite onakovih osjetljivih drveća´ koja žehmo odgojiti i t, d. Žega (vrućina, sparina) upliva štetno na bilje i rašće i to neposredno izsušenjem tia, dočim onu toplinu, koja kod nas kadkad zavlada, podnašaju sve naše vrsti drveća listače i četinjače, pače toplina djeluje na razvitak šumskog bilja i rašća u obće, samo ako je u tlu primjerena vlaga, ili ako se takova dovadja padavinom* usljed izdašnih rosa, kiše i magle. Uzmanjkaju li te padavine za trajne sunčane žege, onda hranive čestice tla djelomice izhlapljuju, a djelomice nomogu se raztopiti, niti jih žitje usisati može- Akoprem šume svojom sjenom krošnja ugrijanje tla prieče, te kroz lišće izhlapljajuću možinu vlage i toplinu absorbiraju: to se ipak može u mladih porastlinah, koje tlo dovoljno nepokrivaju i proti žegi neštite, trajna vrućina i žega u toliko povisiti, da nepovoljno na takove porastline djeluje, buduć se u ovakovih odnošajih više vlage izhlapljivanjem lišća troši, nego li što se takova iz tla crpiti može. Izhlapljivanje vlage može biti neiazmjerno prema crpljenju hraniva, i tad se nježne žilice (brandusi) izsuše, a čestimice se i samo drvo na nutri guši kao što se suše i mladi izbojci, lišće i cvjet, dočim plod sahne i konačno nezrio odpada. S´arije porastline budu štićene donekle i tim, što lišće na trajnoj žegi brzo odpada čim je uvehlo, a tim je i izhlapljivaaje vlage znatno sporije, ne^o * Prof. Valjavec prozvao je njt^m. Niedci´sclilMg pa da vi u a i s toga izpravlsmo piščev ,naziv. IJrediiićtvo.. |