DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 382 — je naj/alostnije, nama su ruke vezane, te nismo, kadri baš ničim bolestnikom našim priskočiti u pomoć, dok uam je uzrok bolovanja njihova toli tajinstven, Osini sudjelovanja svjetla ^b^^ ikojega se očituje od kloroze i ikterusa lahko razlučiv pojav od etiolementa) bezuvjetao je potrebna za razvoj klorofila i njeka stanovita temperatura Sachs (1. c) je pokazao, da za pojedine biline obstoji njeki minimum i maximuin, granične temperature dakle, pri kojima je jedino moguć razvoj klorofila. Prekoračimo li granice tih temperatura, bilo ua jednu ili na drugu stranu, naći ćemo, da se kiorofil u stanicama li^ća ne razvija. Li^će ostati će ili bezbojno ili žuto, te će nam prikazivati s\e simptome kloroze ili iktera. DecandoUe (Physio!ogie v^´getale III.) opazio je taj pojav na bilju u pretoplim staklenicama, te ga je nazvao bio nepravim etiolementom. Usiied prenizke temperature opaža se bolest ova na bilju osobito s proljeća, ali je onda obično kronička i parcijalna, buduć lišće kod povi^^enja temperature opet pozeleni, a ono, što se kasnije razvija u obće nije ni bi)lovalo. Gesto se medjutini štetni upliv snižene temperature i kasnije više ne popravlja, — Evo dakle novog uzroka bolesti u svemu sličnoj klorozi ili ikteru. Napokon spomenuti nam je još jedan faktor, koj sigurno upUva na razvoj klorofila, a to je množina ugljične kiseline u atmosferi. — Cjelokupni ugljik, što ga biljka treba za konstituciju organske substancije, od koje si tielo gradi, prima ona izključivo samo iz atmosfere, u kojoj se taj ugljik nalaxi u formi ugljične kiseline, kako su to dokazali Caiiletet (Compt rend. 187J.) i Bbhm (Sitzungsber. d WieD, Ak 1 376.) — Energija asimilacije u velike je ovisna o množini ugljične kiseline u atmosferi, pak i za taj proces za pojedine biline postoji njeki optimum obzirom na procentualnu množina ugljične kiseline u atmosferi, pri kojemu se taj proces n da je i isti postanak klorofila ovisan o množini ugljične kiseline u atmo-´ feri, pak da je sasvim neznatan ili pače nikakav, ako quantum toga plina padne izpod njeki minimum ili se digne previše nad maksimum. U oba je slučaja lišće za pokus upotrebljenog bilja ostalo bezbojno i pokazivalo sve simptome kloroze ili iktera. -- Kazabire se dakle iz svega, da je kraj pomanjkanja željeza kao hraniva i nepovoljna temperatura, kao i nepovoljni sastav atmosfere, obzirom na procentualnu množinu ugljične kiseline u njoj, kadar prouzročiti klorotično ili ikterično stanje u biljci. Vidjeli smo dakle, da su pomanjkanje željeza i nepovoljna temperatura dva važna faktora, s kojili će biljka oboljeti od kloroze ili iktera. Ali smo već spomenuh, daše bolest pojavlja čestoputi i onda, ako sigurno niti jedan od ovih faktorah nije dj eiotvoran, t. j . ako biljka niti trpi oskudicu na željezu, niti je iz v rg n ut a upli vu nepovoljne temperature ~ Knop (I. c.) je prvi eksperimentalnim putem dokazao, da u istinu postoji i hljedi.´a i žutica u bilja uzprkos dovoljnoj prisutnosti željeza i najpovoljnije tj^niperature. U njegovim se je najme kulturama našlo podpuno klorotičnih ili ikteričnih individua, akoprem je temperatura bila posve |