DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 383 — normalnu, a u raztopiai je^ lit-auiva bil) i dovolinih količina željeza, koje se je i analitičkim puteni u tieUi dotičnih biljaka dokazati dalo. — Takova je od željeza i temperature sasvim neodvisna bjjedica i žutica dakle poznata osobito 11 sliedećim oblicima: Jedanput kao totalna kioroza ciele biline; ovakovu opazio je već Meyen. (Ptlanzeiipathologie) na kaktusima, Carriere (Just. bot. Jabrb. 1 876,.) nabožikovini i javoru, Frank (Die Krankheiten d. Ptianz. 1880.) na mladim trešnjama, a Bouche (Sitzber. d. Gesellsch. naturforsch. Freunde zu Berlin 1871.) na mladim bukvama, divljim kestenima, hrastovima itd. — Drugi put opet pojavljuju se samo pojedine totalno kioroticke grane na inače normalmo zelenim bilinama. Takav slučaj spominje Scheli (Just. bot. Jarb. 1876.)- Za krušiuu ilUiamnus) i žeravac (Pelargonium) a Frank opetovano ga je opažao na divljim kestenima. Na pojedinom drveću na Strossma3^erovom šetalištu pale su ovoga proljeća i meni pojedine grančice sa posvema klorotičnim lišćem u oči. — Napokon valja kao treći slučaj ovdje spomenuti i t. z. panaširano lišće (variegatio), kako ga mnogo bilje pokazuje, a najpoznatiji primjer je .šarena trava^´, što se u vrtovima uresa radi goji= — Vanjsko Kce i auatomijska se sti^uktura takvoga lišća slaže podpuno s onom, što ju pokazuje lišće bolujuće od tipične kloroze ili žutice, uvjetovane pomanjkanjem željela. Mi prema tomu u sva tri pomeauta slučaja u istinu imamo posla sa klorozom ili ikterom. Pitamo li ali za uzrok njihov, dočim znademo pozitivno, da nisu ovdje uvjetovane kojim od pomenutih upliva, to nam barem za sada još niti eksperimenat niti teorija nije kadra dati odgovora, — Nagadja se istina bog, da je bolesti i u tim slučajevima kriva čas nepovoljna hranitba biljke, mi^šavo ili prevlažno tlo, čas slabo svjetlo, nezdravo sjemenje itd., ali se ipak stalna neda ništa uztvrditi. Razumieva se samo sobom, da tako dugo, dok nara uzrok bolesti i u tim slučajevima poznat nije, nismo ništa kadri činiti, daju izliečimo, dotično da joj predusretnemo. — Zanimivo je ipak. da je Meyen-u (1. c.) i Bouche-u (1. c.) kadkada pošlo za rukom odklonuti bolest opetovnim presadjivanjem biljaka u dobro, hranivo tlo. Obojica su pravila pokuse svoje naročito sa panaširanim lišćem, koje je nakon pomeuutog postupka zadobilo normalnu zelenu boju. Spomenuti možemo napokon, da je i na vinovoj lozi opa-^ena žutici nalična bolest, o kojoj je E. Schulze 1872. javio. (Zeitsch. d. landw. Verein. d. Grossherzogtb. Hessen). Po Babo-u bilo bi joj uzrokom poremećeno primanje hrane, uvjetovano đaljnimi nepoznatimi uplivi, dočim joj je Fuckel (Sjmbolae mjcologicae) nalazio uzrok u invaziji osobite gljive, koju je nazvao Spicularia Jeterus Fkl. - Vjerojatno je medjutim, da se ta bolest ima identifikovati s onom, što ju prouzrokuje na korienju loze živući nametnik Dematophora necatrix R. Hart., bolest poznata u Francezkoj pod imenoai „Pourridie de la vigne", Blanc des racines, Champignon blanc itd. — Spicularia Icterus Fuck, bio bi i prema tomu tek sekundarni saproflt na obamrlom lišću loze, te nebi u nikakvom.kauzalnom savezu stojao sa pomenutom bolesti. — Isto vriedi po Hartigu i za. gljivu Roesleria hjpogaea Thiun. et Pass., u kojoj je pL Thiimen nazrio bio |