DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 341 — ; što je crpl.jenje vlnge iz onakovoga tln. u kojemu je korienje podpuBo razvijeno i valjano uvrieženo. Pod zemlja spravljeno sjeme u pomanjkanju potrebite vlage nemože klicati, docim se jar izklijalo posuši, a mladje nježne biljke od trajne žege često puti postradaju. Dozrelom puplju žega manje škodi, ako se kora nepočme sušiti, dočim puno štetnije djeluje žega, ako nastupi u onoj dobi, u kojoj se puplje još razvilo nije, a u tome slučaja mlade biljke sasma postradati moraju, pače i starije drvlje kao bukva od trajne žege mnogo pati, buduć joj obično kora izgori — odnosno izsuši, — usljed česa i pojedina ^stabla budu lišena dalnje životne snage. Akoprem je žega štetna ponajviše mladim biljkam i gojitbam, to mogu od nje biti i starije porastline oštećene izsušenjem tla i gubitkom buniusa, a s toga bivaju stabla suhobrka kao brastova i bukova, akoprem ne sanm ove vrsti, nego i grab i jasen mogu kroz dulje vrieme ovu suhoću podnositi, ali ne tako breza i topola, koja usljed toga brzo pogine. Žega je na visočinali kod prebornog i oplodnog šumarenja manje osjetljiva glede izsušenja tla. Pjeskulja lišena humusa u visočinah brže se i izdašnije izsušuje, nego li tlo ilovasto sa primjesom humusa. Najosjetljivije djehije žega na plitkom tlu, jer takovom tlu obično manjka još potrebiti zastor od stelje i ostala zaštita u obće proti izsušenju. Naprotiv od žege štetnih posljedica neima u dobro sklopljeaih porastlinah, naročito ako su ove na bujnom i snažnom tlu porasle. Vjetrovi izsušujuć tlo, još više povećaju štetnost žege osobito na južnih i zapadnih obroncih. Štetnost žege biva dakle u tom, što porastline sjemenom ueradjaju, buduć takovo dozrieti ne može, te tim i mlade biljke i ciele gojitbe propasti mogu; nadalje, što doprinašaju na gubitak drvnog prirasta; što tlo neplodnijim postaje i što drvlje izsušenjem kore ngine t. j . nazaduje i konačno propada. Proti timi nepogodami najbolje je sredstvo: uzdržavanje neobhodnogzastora i zaštite tla; pomljivo vodjenje sječina na lahkom i mršavom tlu, odstraniv sjemenjake i zaostalu drvljad sa plohe, čim je takova naplodjena sbog iz;dašnijeg pristupa padavine od kiše, rose i magle; odgoj takovih vrstih drveća, koje za svoj napredak i obstanak manje vlage potrebuju; gojitba sa nuzodgojera takovih vrsti drveća (bor, ariš, breza), koje su manje osjet´jive proti žegi, i koje će za zaštitu služiti onim vrstini drveća, koje odgojiti kanimo, ter koje od žege više pate; pokrivanje jur oplodjene plohe sa dračem igranjem; uzdržavanje korova sbog zaštite i t. d, Iz svega toga proizlazi, da su čiste porastline jace izvržene iiepogodam, nego mješovite porastline od listača i četinjača, u kojih ima osjetljivih .i neosjetljivih vrsti drveća, te koja se proti raznim nepovoljnim prirodnim nepogodam uzajenmo brane i štite, a sbog toga dati ćemo prednost ogoju mješovitih šuma. b) Pod injem razomievamo vlažnu oborinu uzdušnog izhlapljivanja, koja vSO na površini lišća sledi, dočim poledica postaje, ako se te.smrznute oborine |