DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 594 — , . . ´ šumskih jagoda. Eeferentti — Fron-mni — pošlo je za rukom svladati pođpuno tehničke potežkoće sgoruvljaiija jagodnoga viua, pri čem se je pokazalo; da je najbolji materijal za to crna jagoda (rus. Sernikaj. Yino egotovljeno iz soka crnike može smjelo konkurirati sa bordo i n obce s crvenim! francuzkimi vini. Kako je to vino cisto, prozračno i mekoga ukusa ne ostavlja ništa bolje željeti; skupa s tim, i to samo po sebi je razumijlvo, velika je prednost, gto crnično vino „Kother Wald^vein^´, rus, krasnoe lesnoe vino — te pod kakovim nazivom nahodilo se u prodaji —^ bolje se odnosi organizmu, nego li većina franeuzkih vina. Ta prednost, svakako važna u lugijenskom .pogledu, potvrdjuje se faktom vriednim uvaženja, što u posljednje vrieme, crveno šumsko vino uvedeno jo ne samo u gotovo sve universitetske klinike u Njemačkoj, no i u vojene lazarete u z:unjenu crvenoga francuzkoga vina što se prije upotrebljavalo. „Vestnik sadovodstva" (vrtlarstva) baŠ zgodno opaž´^i, povodom toga priobćenja Frommova, što to može biti joŠ važnije za Rusiju, nego li za Njemačku. Stalan je fakat, Što je šumski prostor u Rusiji ogroman, i u pogledu bogatstva jagodami ruske šume ni malo ne ustupaju, ako ne nadma5t:(ju, njemači^e. U srednjoj i u sjevernoj Rusiji ŠumCj kako je poznato, imaju izobila crnih jagoda, koje do danas upotrebljavaju ti najneznatnijih razmjerib : tako da tu jagodu ne upotrebljavaju ni za varenje (conserva), ni za nalivke (neka vrst pića). Tim putem za naše seosko gospodarstvo šumarske grane odkriva se nov način dohodka, nova vrst obrta, pripravljanje vina iz jagoda, što nam pruža priliku sgotoviti koristno i jeftino pide, koje u svakom slučaju nadmašuje svojim svojstvom nesktipe vrsti vina od groždja, osobito francuzka zvučna samo po imenu, i samo po imenu „od groždja" ; u istinu pak, kako je sada stalno potvrdjeno točnom analizom, sva ta vina od groždja sadržavaju u većini slučajeva veliki procenat smjese jagodnoga soka a osobito crničnoga. Cesto kolikoča smjese tako je velika, što pod imenom lafita ili margo kupac guta crnieno vino i hvali ga, plaćajući rubalj ili rubalj i po za jednu flašu, dok crnienom vinu je ciena 25 kopejka, S razvićem jagodnoga sgotavljanja vina prestat će napokon i ta falsitikacija. j^Lesnoj Žurnal". O stanja seđmogradskih šuma p-še „Allgemeine Zeifung filr deutsche Landund Forstwirthe" sliedeću zanimivu crticu : Sedmogradsku opisuju vaviek kao zemlju, koja zaprema polovicu svog povrŠja samimi sumarni. Ali tomu nije tako. Bezprimjerno izrabljenje šuma i nerazborito raztračkanje drva kroz domaće žiteljstvo, imenito kroz Szeklere, nestade sve to više kićenih šuma u ravnicah. U gorju naći ćeŠ visokih šuma, koje su obČuvane od sjekire samo za to, Što je od oviid tcžko izvažati drvo za prodaju. Iz takovih šuma dobavlja se drvo sad za prodaju, a izradjuje se ponajviše na dužice za Prancuzku, dočim se željeznički podsjedei, oplutnice itd. izvažaju u- susjednu Ugarsku^ AustriJM, Njemačku i dalje. Iz čamovine prekrasnih jelika u visini od 3000 do 800 gorja prave svakovrstan Jies, daske i živke, te se sve ovo izvaža ponajviše u Rumunjsku. Prije 30 — 40 godina izvažalo se je iz Rumunjske kroz Tomašku i Rotbenturmpašku dolinu više drva, nego obratno. Nego procvattijom trgovine, imenito ratarstva posljednjeg 10-godišta, treba Rumunjska za svoju vlastitu potrebu silnu množinu dasaka, žioka, i druge drvenine, te je sva ova roba bez carinske pristojbe uvažana u Rumunjsku ia seđmogradskih gorovitili šuma i skupo se plaćala u Bukarešta, Krajovi itd. Odkad carinsko-trgovački ugovor izmedju Rumunjske i Austro-Ugarske obnovljen nije, plaća se sad za takovu Ijesariju uvoznina sa 15 franaka po kub. mtru. To čini dakle 507^^ od vriednosti drva, te sbog te skupoće jenjao je i promet s drvi, pače drvo se već sad negalje u Rumunjsku. Samo pojedine vrsti, koje nije moguće s lahke ruke od drugud dobiti, uvazu se ponjeHo. Rumunjska ima još prekrasnih šnma oko Kimnika, a odtud, kako stvucari tvrde, može se još punih 30—40 godina svakdanja potreba na drvu namiriti. Još za sad prieče veće izrabljenje suma nedovoljne ustanove Šmn. zakona, te bi se moralo pobrif^uti za bolja obćila — osobito trebalo bi posagraditi puzallce i splavnicc, a onda bi se našlo dosta prometna novca i obrtnog poduzeća, da se sedmograds\-e šume u gorju u horu izrabe. |