DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
. — 437 — zakona i ova važna okolnost iz vida neizpusti, te da se računska godina svede na vrienre traj´anja prometne godine." Sad nastaje pitanje, odkad pa do kojega roka da se prometna godina ustanovi? Po dosadanjoj zakonskoj odredbi svršuje se ona koucent ožujka, u nastupa ]. travnjem nova prometna godina. Za ovaj rok niesam, a evo za sto. Preko zime ´ima šumar i onako najveći vanjski posao, te prema tomu nebi se posao porazdielio, na što se kod svakog ra^iložnog gospodarenja u prvom redu u obzir uzeti mora. Ja držim, da bi najsliodnije^bilo, ako bi se početak računske i prometne godine ustanovio sa prvim listopadom, jer bi se samo na taj način posao porazdielio, te bi se dostalo ljetno doba na procjenu, sastavljanje drvosječnih i ogojnib osnova nz druge tekuće,´poslove porazdieliti moglo. Ovim izjednačenjem računske i prometne godine učinila bi se ujedno i stvarna prišteda, jer nebi morale 2 skupštine godišnje biti, nego samo jesenska, koja bi u isto doba i zaključni račun"pregledati, i proračun ustanoviti mogla. Konačno moram naglasiti, da je prieka potreba, da mi svi zajednički onamo težiti moramo, da" se zakon od 1881. što skorije preinači- U koliko mi je poznato, već se na tomu radi, pa baš za to držim, da je sveta dužnost svakoga, da na temelju u praksi crpljenih podataka iznesemo svaku manu, jer samo tim´načinom može se propis zakonske ustanove na papiru slagati sa izvadjanjem u praksi. Nemojmo oklievati, da nebude kasno, jer onda možemo sve posliedice sami sebi prepisati. Na temelju prednavedfuog molim slavnu skupštiim, da prihvati sliedeću glavnu rezoluciju: „Neka se vis. kr. zemalj. vladi posebnom predstavk(tm i)red()či prieka }K>treba za što skoriju preinaku zakona od 188l. godine." Podjedno molim, da slavna skupština moj predlog prešnim proglasi. Sitnice. Izpit za lugare i poinoćao šum. telinieko osoblje obdržavun je ^a obscg kr. župHiiijske oblasti belovarske 12, 1 13. rujna t, g. u Belovaru u prostorijab gosuodarstvenog ureda krlževačke imovne obćine pod predajcdnictvum nadžumara Hajoka u prisuću izjpitnih povjereitika nađaumara Vili ma Dojkovića i Žum. procjenitelja Ed. Sla.pj)i^ara. Za taj izpit prijavilo se je 27 kandidata, a izpituna su ^4 kandidata, od k(tjili je 1 i sposobnimi pvogUiaenOj đo^im su osfali kandidati aprobirani. Ovakovi izpiti drže se počam od god. 1876. ii Belovaru, a popriecuo prijavilo se je 20 do 30 kandidata svake godine. Uplaćene pristojbe ditde se medju tdanove izpilnog ))ovjerenstva. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 38 <-- 38 --> PDF |
—-438 — Ovom prigodom primjećujem, da bi probitačno bilo, ako bi se ne samo ovo povjerenstvo, nego i ostala Izpitna povjerenstva svaki put sjetila na zakladu, utemeljenu na uspomenu prvoga iajuika Šumar, družtva Koroškenyija za udove i sirotčad gum. činovnika, pa da po koji darak od dobivenih izpitnib pristojba posvete za pomnažaBJe upitne zaklade, što nebi za nijednog elana izpitnog povjerenstva osjetljivo bilo, ako se uzme, da takove pristojbe kod 20 ili više izpitauih kandidata po 5 for. za svakog kandidata liepu svoticu sačinjavaj u. ^—^— Izpiti 2a lugare i pomoćno šumsko-tehničko osoblje obdržavani su kod kr, žup. oblasti u Ogulinu 5. do 7, rujua t, g. za područje županije riečko-modruške. Naredbom vis. kr. zem. vlade, odjel za unut. poslove^ od 15. srpnja t. g. br. 24,100 imenovani su u izpifciio povjerenstvo u modruško-riečkoj županiji za predsjednika Mijo Zobundjija, uadšumar ogul. imovne obdine^ a za izpitne povjerenike M. de Bonna, kr, sum. izvjestitelj i kr. Šumar August Eužička iz Jasenka. Kod spomenutog izpita bilo je 15´kandidata, od kojih su trojica položili izpit s odlikom i to: kr. lugar Ivan Starčevid, kr. lugar Petar Miljuš i liigar imovne obJine Simo Polovina, dočim su 9 kandidata proglašena „sposobnim!´^j a 3 kandidata „nesposobnimi", Opažaji tečajem cvatnje šumskog drveća, U šumah II, banske imovne obćine i to u savskom lugu započeo je ljetos cvasti hrast lužnjak, i to ranija vrst od 12. do 14. travnja, doČim poznija vrst tekar oko 24. do 28, travnja, te je sva cvatnja dovršena bila do 15. svibnja. Hrast kitnjak žiapočeo je u dva prediela i to u Nartaku br. 11. i Stari gaj (Ljeskara okolica) br. 8. (do 200 m, nad morem) 15. travnja cvasti, a dovršena je bila sva cvatnja ondje 16. svibnja. U ostalih Šumah brdovitog položaja (do 47T m. nad morem) i to na skupnom kompleksu onih šuma, koje leže nagnute prema sjeveru uzduž naravnoga gata (Wasserseheide), dieleč savsku ravnicu ođ doline rieke Une (na bosanskoj granici), započela je ta cvatnja oko 23. do 28. travnja, a svršila je do 26. svibnja; dočim u istom skupnom kompleksu Šuma, nagnutih s onkraj pomenutog gata, daklem prema rieci Uni (od 255 do 615 m. nad morem) započela je cvatnja tekar 3, do 8. svibnja, a dovršena bje sva do 16. svibnja. Hrast cer započeo je cvasti od 6. do 12. svibnja, a svršio je koncem svibnja. Bukva ove godine u obde nije evala, jer je u prošloj godini bila vanređno plodonosna, a tamo, gdje je mjestimice ipak sporadično evala, bivalo je to samo na južno nagnutih strana od 24, da 29. travnja, a đocvala je oko 5. svibnja. Kesten cvao je u razno doba, te je prva cvatnja opažena več 1. svibnja (u srezu Starigaj, prediel Vrebčevac), dočim se je u drugih srezovih cvatnja opazila na 4., 12., 18. i 26„ svibnja, a dovršila je prvih dana mjeseca lipnja. Tečajem cvatnje opažen je u šumah savskog luga dne 15., 16. 17: i 18. travnja mali mraz, koji cvatnji naškodio nije, a isto tako opažen bje mali mraz 10. travnja u erezt\ Marina kosa, pteđjel Kalinska kosa, nu bez da je cvietu naškodio. 7. svibnja oko 2—3 sata posije podne zavlada veliko nevneme s ledom (grddom), koje spetiŠe svi lugari u savskom lugu kao I oni u brežuljastom položaju šuma (u lugarijah br. 8., 9., 10, 25. i 26.), onda svi lugari s onkraj naravnoga gata, koji dieli savsku ravnicu od poriečja rieke Une (teritorij dvorske šumarije), dočim su lugari s ovkraj gata u skupnom kompleksu brdovitih Šuma (u lugariji 12., 13., 14. i 15.) onaj dan primjetili samo mirnu kišu. Tamo se je morao dakle oblak raztrgnuti, te je jedan dio istoga prama Bosni odjurio. 23. svibnja pao je na teritoriju dvorske i dielomice petrinjske šumarije pljusak, koji je razvalio mnogo mostova, te je odplavio na potoku „Žirovac" vodnu branu (Wassei-wehr) rudnih talionica u Bešlincu — Tergovih. U ostalom bilo je tečajem cvatnje čestih kiga tako, da nije cvatnja povoljna blia. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ 439 — Uz to piiiiali su prviti dana mjeseca svibnja neprestance vjetrovi, a 4., 5. i 6, svibnja jak jngo-^apadujak žestinom od f5 stvtpnjeva vjetrovne skale, te je raaogi cviet na vot^kah i šumskom drveću uništio, jer je bi vruc^ vjetar, a u to doba počeo je cviet opadati. Vladaju(5a vrućina i suša u mjesecu srpnju do danas učlaila je, da je hrastov žir po ohć´ine baš ništa žira, Q_ Paasa. Permeabilitat staničnih opna. U časopisu za botaniku ^^Flora" (br. 22—24, od 1., 11. i 21. kolovora t. g ) objelodanjuje E, Lietzmaun svoja istraživanja glede permeabilitata (propustnosti) vegetabilićkih staničnih opna (membrana) pogledom na uzdah. Iztraživanja ta učinjena su na pJuti, na tkanini Jista (Blattgewebe) i na drvu. U tu svrhu bje stanična opna spomenutih ustroja (česti) izložena pi-etisku do 5 uzdušnih tlaka i obratno zračni tlak bje snižen na ^^38 uzdušnog tlaka, za koja iztraživanja poslužio se je iztraživalac djelomice sa kompresionom, a djelomice sa zračnom sisaljkom. Na koncu tih istraživanja, koja su najvećom točnošću učinjena, dolari Liet^mann do sliedečih posljedaka: 1. Pluto bilo je u pednavedenimi okolnosti tiska i za stanovito vrieme (od nekoliko satih do 14 dana) u pravcu osi nepropustno (impermeabel). 2. Prema tomu ukazala se je kutikula (tjenica) od ^jFeperomia" kao i od opna svih staničnih vrstih kao propustna. 3. Isti posljedak pokazao se je i kod opna tracheidskih stanica od „Pinus" vrsti. Pošto se proti tim činjentcam nemože vojevati, to neima prigovora, da se taj posljedak obćenito protegne i na kutikulu, parenchym i na drvne stanične opne. 4. Pokazalo se je nadalje, da su ove opne, koje bijahu podvrgnute iztraživanju, više zraka propuštale u imbibiranom stanju, nego li u suhom, bilo sada na zraku ugušenom ili u absolutno suhom stanju. Nuzgrednimi posljedei dokazalo se je : 1. da drvo od ^^Pinus Laricio" propušta zrak laglje u tangeutioualuom, uego li u radialnom pravcu^ 2. da se kod ^^Pinus silvestrisa" nalazi otvoren tracheidski konop (Strange) u duljini od 22 cm., a, možebit i više, te 3. da živa primordialna mješina nije podpuno ili jedva u uezuatnom stapnju propustijiva. Gr* Pausa. Žirovina. Do sad stoji ovogodišnji rod žira vrlo povoljan, osobito od granika i od kitnjaka, nu žir od lužnjaka izrodio se je veoma u šišku, a tomu se narod najmanje veseli, osobiti od kako su ciene šiški podpuno pale. Obzirom na neprekidnu suŠu, a eto i na kišu, koja se je nedavna spustila, ostat će polovica žira zdrava; nagla bo kiša isto je tako po uspjeh ploda štetouosna, kao i nagla promjena vrućine, al ipak nadajmo se još vazda dobrom urodu, a još boljim cienam. Podravina i Posavina nije ove godine sa žitaricamŽ najobilnije urodila, te je i kukuruz i bundeva upravo lošo uspjela, a to je razlog, da će se žirovina dobro plaćati. Mi smo do sad ovaj nuzužitak vrlo nedovoljno uvažavali, pa su i naše procjene nepodpune bile. Dokaz je tomu taj, što se svinje žire u rodnih godiuab tek sa 50 nvć. od komada, a s ovakovom cienom polučilo se je iznad dražbe 50; dk i 500*^/^^ uad procjenom. Dohodak žirovini nije pogodan niti sa ^/r> svoje efektivne vriednosti, pa nije Čudo, da se šumam s mnogih strana poriče prava važnost. Tomu sHćno je i kod pašarine i drvarine. Akoprem uživa narod od šuma odnosno šume pružaju daleko veći dohodak, nego što se to u novcu od njib prima, pa ipak to sliepci ne vide, a to je i giavai razlog, |
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 40 <-- 40 --> PDF |
™ 440 -^ ; đa se gumami piistošari i u ine gojitbe pretvaraju, ma da kao l>iyse šume zaista znatno veći dohodak odbacuju i da šumske uprave, bilo kojega inu drago vlastnika, onako racionalno gospodarstvo zavesti nemogu, kakovo bi danas moralo biti, Uslied toga neuživaju gumari niti s daleka onaj ugled, koji jim pripada. Napried. s toga uzajamno uz temeljite procjene, ali i uz ciene do efektivne vriednosti, a ove godine može se to polučiti obzirom na iztaknute činjenice! Nezuriino se dakle s procjenami, jer se žir i glede vrstnoc^e i množine istinito procjeniti dade tekar onda, kad podpuno dozrije, a žir nije gljiva, da ga muhe raznositi mogu. Što je dobro i zdravo kupuje se, jer se dugo uzčuvati može, pa uz dobro lugarstvo, ako nečekas proljeća, naći če se dobri kupci, a nedajmo se zasliepiti procjenom svinjara. Ta to je naše polje i do nas je, da reguliramo ciene i da tim svietskom tržištu glede prometa svinja drugi pravac odsječemo. Neka upozna narod vriednost naše stoke i krmadi, i neka NiemaCj Englez i drugi naš proizvod skupo plati : ta što nam oni za to poklone i kčemu vodi toliko nebajstvo ?! Smišljajmo o tom, pa udarimo prave ciene, te unovčimo ovaj nuzužitak, koji efektivno malo manje iznosi od glavuog užitka, dakle na milioue forinti na godinu vriedi. Obćine i imovne obćine moi-ale bi u korist obćeg dobra prestati tražiti popularnost u sniženih ili bezplatnih cienah, budue to vodi u svakom obziru samo do nazadka, i potiskuje koli vriednost šumam državnim, toli i šumam privatnih vlastnika. Da li to pametan šumar odobriti može? —6. — Pitanje o pravu Dalmatinaca na pašnjake u Lici. Mješovito povjerenstvo, koje bje izaslano, da pregleda pašnjake, na koje neka dalmatinska mjesta imadu pravo paše, prekinulo je svoje poslovanje, te ce pregledavanje nastaviti mjeseca listopad a t g. Ovo povjerenstvo konštatovalo je, da su Dalmatinci osvojili cieli niz šumskih pašnjaka, na koje imadu samo neko ograničeno pravo. Tobožnje pravo tih dalmatinskih obćina na pašu u ličkih gorah osniva se na konvenciji, utanačenoj izmedju Austrije i mletač-ke republike u Novigradu 24. listopada 17 76. po pukovniku Aspremonte i mletačkom namjestniku Gradenigu u Dalmaciji. U ovoj konvenciji ugovoreno je, da susjedna dalmatinska mjesta mogu ljetnu pašu upotrebiti na ličkom zemljištu i to izklju^ivo na mjestih sudbeno ustanovljenih u Raduču 29. lipnja 1775., ali je ujedno ustanovljeno i to, da Ličanom pripada pravo zimske paš e u nizinah dolnje Zrmanje u Dalmaciji . Ličani morali su već odavno rezignirati na ovo svoje pravo, dočim su Dalmatinci dolazili i još dolaze svake godine sa mnogobrojnom stokom (ovog proljestoke), a osobito kozami i ovcami u liČke krajeve, te upotrebljavaju ne samo svoje pravo, nego i pašnjake, koji jim nepripađaju. Izaslano povjerenstvo omedjašilo je sad i naznačilo točno ona mjesta, gdje Dalmatinci svojom stokom u ličkih krajevili prelietovati mogu. Povjerenstvu biti će takodjer zadaćom, da u Dalmaciji iztraži one predjele, na koje i Ličani imadu pravo na zimsku pašu. Prijašnja povjerenstva upuštala su se. u obširna razmatranja tog pitanja samo iz stanovišta jurldičkog , cjepidlačareć po jurističkih teorijah obzirom na medjutim kroz 100 godina nastavŠe pravne promjene koli u posjedu, toli i glede i/.vršivanja prava pašarenja, odvrativ se s puta, kojiai bi se ovo pitanje praktično i stvarno riešiti mogh>/ To je baš onaj razlog, zašto se nisu mogle toliko put poprimljene razprave do valjana kraja i konca dovršiti. Sadanje povjerenstvo^ emancipirajud se od svih juridičkih momenata, prihvatilo se je načela, da se iz naroduo-gospodarstvenih i politiekiii obzira pravo paše Dalmatinaca svede u one granice, koje ličkomu žiteljstvu od tolike štete nisu kao dojako i koju bi štetu oni donjekle ipak kako lako podnositi mogli, buduć bi u protivnom slucajti, da naime Dalmatinci pravo paše u onoj mjeri uživaju kao do sad, ne samo obstanku ličkih itelja pogibelj prletila, j-Otto oni gami u njihovom krmnom predjelu ono U´Slo paše i ŽTade ZB "osdržavaBJe stoke trebaju, BCgo bi se uživsnjtm page pieko &\iake mjere još |
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 441 — nješto zaostali zeleni predjeli u pust kameu pretvorili, te bi se tim ciela kultura tla ličkog kraja posve uništila, a porezovna snaga pučanstva na ništa spala.- Povjerenstvo s hrvatske strane imalo je pred očima i tu okolnost, da su pašnjaci u dolini Zrmanje (na dalmatinskoj strani), u kojoj je Ličanom zimska pa^a u zamjenu dotičnim ugovorom zajamčena, ponajviše pretvoreni u drug u vrs t kultur e (u vinograde), te je tim ondje zimska paša sad izključena, što je očiti znak, da se Ličani nisu mogli svojim pravom zimske paše ondje posluživati, pak je zabtjevalo, da se kod razprave onaj manjak, koji je na taj način na štetu Ličana nastao, nadoknadi u ličkih krajevih tim, da se veča površina ličkog pašnjaka kao jednačak za taj manjak od ljetne paše Dalmatinaca odtereti t. j . da se LiČanom prilika pruži, da od svojih livada mogu onoliko siena dobiti, koliko ga trebaju, da jim stoka prezimi^ kad zimsku pašu u dolini Zrmanji uživati nemogu, jer je tamo neima, U ono doba, kad je novigradska konvencija sklopljena, bili sa dalmatinski pašnjaci u Lici same nenaseljene pustare i neograničeno vlastničtvo cara i vladara, dočim se je sad to stanje tako promjenilo, da je Lika skoro prenapučena^ te je žiteljatvo, gdje god je moglo što ugrabiti, zaista po koju površinu tla i ugrabilo i u drugu vrst kulture pretvorilo, za koje površine ead i državni porez i obćinski namet plača i koje su mu površine tla god. 1850. po krajiškom temeljnom zakonu darovane i n vlastničtvo dospjele* Ovako je ponajviše učinjeno s onimi pašnjaci, na kojih imadu Dalmatinci pravo na ljetnu pašu. Napredak kulture i množenje žiteljstva u Lici toli je napredovalo, da se sadašnje žiteljstvo uz ono malo zemljišta, što ga ima, mora boriti za obstanak svoj i za obstanak svoje stoke, koja ga hrani i uzdržava. Povjerenstvo s hrvatske ttrane misli, ako se sve ove činjenice kod riešenja tog pitanja u obzir nzmn^ da će ponajprije udovoljiti iiarodiio-gos})odHrstvenim potrebam Like, koju prvenstv o ide, a onda potrebam Dalmatinaca i njihovog stočarstva i da če previšnjim vladalačkim namjeram, koje smjeraju onamo, da se ovo životno pitanje u korist jedne i druge stranke rieši, podpuno zadovoljiti. Ako nebi dalmatinsko povjerenstvo ^susretljivo prihvatilo predlog povjerenstva s hrvatske strane, koji ide na to, da se ova stvar na zadovoljstvo ličkih i dalmatinskih žitelja dokonča, onda če povjerenstvo s hrvatske strane prisiljeno biti, da od kaž e ugovor, koji se po smislu istoga odkazati može, jer se ondje izriČDO naglasnjc, d.-t u slučaju onom, ako bi se ugovor odkazao, svaki preli:z koli dalmatinske stoke u Liku, toli i ličke stoke u Dalmaciju prestati ima. Nadajmo se, da će se ovo životno pitanje o pravu pašarenja u Lici sretno riešiti, za što nam jamče vrstni muževi u povjerenstvu, kojim je povjerena sreea i dobrobit kršne Like i susjedne Dahnacije, te bi žalili, ako bi se neslogom riešenje ovog pitanja još više zaplelo. .V. R—č.— Prodaja hrastovih stabala u urbar, šuraah. Kod kr. županijske oblasti u Osi-eku prodavala su se hrastova stabla 3. rujna t. g. u sliedečih urbar, šumah: a) Viljevo dol 2586 kom. hrastova proejenjenih na 67032 tor. Josip Sedlaković* <3ao je 82.250 for., a Societe d´ Imp, de chenae Slatina 80.000 for. b) Bazie dol 855 kom. hrastova, procienjenib na 22.448 for., za koja pouudiše : Sociefee d´Imp. de ehne Slatina* . 37.100 for. NaŠička pilana . 36.000 „ " ´ .. Sam. Berger iz Osieka . . . . 3L520 „ Perin iz Vrbovca 32,500 „ ´ Hill er iz Vukovara ,,..,30.675,, Josip Sedlakovic iz Osieka . .´ . 29.255 j, Unionbank Iz Barča . . .. . . 29,167 ,, ´^´ Sa zviezdicom označene trgovačke tvrdke jesu, dostalci. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 42 <-- 42 --> PDF |
442 Maks Poilak iz Daruvara . . . 29.199 „ Bld,M iz Siska . \ . , , . . 26.060 „ c) Miljev o 603 kom. hrastova, procienjeruh oa 10.519 for. za koja poaudiše: Societe d´Imp, cberte is Slatine´´= 30.700 for. Naši(5ka pilana 29/259 Žiga Heim iz Našice . . ´ , 27,500 Unionbank iz Barča . . . . 25.585 Bamiiei Berger iz Osieka 25.120 Hiller iz Vukovara . , -. 23.455 Blažić iz Siska 22.060 Perin iz Vrbovca 21,005 Jos. 8edlakoyić sin iz Osieka 20.600 d) Suhomlak a 341 kom, hrastova, procienjenih na 12.358 for., za koja pomiđiše: Lonis Heckelsmiiller ^- iz SikloŠa . 20.015 for Sam. Berger iz Osieka . . . . 19.212 Josip Sedlaković sin iz Osieka . . 18,205 Žiga Heim iz Našice . . , . . 17.500 Greger iz Osieka . . , . . . 17,250 Unionbank iz BarSa . . . . . 17.124 Fr. Reiter iz Suhogpolja . . . . 16.780 ,, Klein iz Našice . . . . . . 16.341 „ Ferin iz Vrbovca ...... . 16.192 „ Mor. Berger iz Arađa . .. . 15.341 „ Šrnna „Viljevodol" spada pod sum. upravni kotar Doinji Miholjac, a ostale 3 šume pod Slatinu. Čujemo, da se sad procienjuju hrastova stabla za prodaju u šumah urbar, obćine Kozice, Sopje, Kapnice i Vaška kolara u kotaru slafcinaČkom. Dražba hrastovili stabala. Na temelju dozvole vis. kv. zemaljsko vladnog odjela za unutarnje poslove od 10. prosinca 1886. broj 41.745, zatim od 12. veljače t. g. broj 4557 i \S. veljače t. g, broj 4990 u 10 satih prije podne u uredu kralj. žtipanijske oblasti u Osieku javnom dražbom na pismene ponude prodavati će se, i to: Dne 28. rujn a tek. god, iz šume nrbarijalne ob(5ine Kapeln a 121 komad hrastova, procienjenih na 812 for. SO novČ. Dne 28. rujna tek. god. iz šume nrbarijalne obćine Beničance 959 hrastova, procienjenih na 6423 for. Dne 29. rujn a tek. god, iz šume ui-barijalne obdine Kučanc e 1035 ko mada hrastova, procienjenih na 14.108 for, 56 nvč. Pismene ponude vlastoručno podpisane, valjano zapečaćene, propisno biljegovane i obložene prema ponudi sa lO^o žaobinom uz naročiti dodatak, da su nudiocu dražbeni uvjeti poznati i da im se podvrgava, imadu se na gore ustanovljeni dan najdulje do 10 satih prije podne predati u ruke predsjednika dražbenoga povjerenstva. Na kagnje podnesene kao i izpod procjene glaseče ili brzojavne ponude neče se obzir uzeti. Di´ažbeni uvjeti mogu se svaki dan za vrieme običnih uredovnih satih u županijskom uredu u Osieku uvidjeti. Zakup . Imovna obćina Novog Siska daje u zakup ovogodišnji prirod žira nalazeći se u šumi Velik a Lasinj a koja neposredno uz glavnu cestu, rieku Rupu, te grada Siska i sela PraČna nalazi. Dražba obdržavati će se dne 10. listopada ove godine u 10 satih prije podne u stanu predsjednika imovne obćine I. Kljnčeca u Novom Sisku, gdje se mogu i dražbeni uvjeti svaki dan viditi. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 43 <-- 43 --> PDF |
~ m — Velika prodaja stafoala kod investicionalBe zaklade obaviti će se 10. li stopada 0. g., a prodaje se u dole oznat^enih u naravi jur omedjageaih žumskih iSe sticaj i to: U šumariji Županj e (Kragunja br. 3. i OrJjak br. 4) 2050 i 1749 brastvoib, 201 i 1352 jasenovih i 510, 447 i 1217 briestovih, te 391 bukovih stabala, procienjenih na 216.262 for. U šumanji Vrbanj e (Sreno br. 18 i Paavo br. 14) svega 1485 i 5154 hrastovih, 100 i 1607 jasenovih, 505 i 1615 briestovih, 2508 i 149 bukovih stabala, procienjenih na 2 88.711 for. U šumariji Nemc e (Deš br. 15, Tiknr br. 18 i Narače br. 20) 3459, 7883 i 5509 hrastovih, 265, 884 i 69 jasenovih, 280, 1588 i 928 briestovih, te 174, 2095 i 132 bukovih st^baJa, procienjenih svega na 550.795 for. U šumariji Morovi ć (Saraovac br. 22, Blata br. 24 i Sm^gva br 26) 8934, 4850 i 1645 hrastovih, 2086, 199 i 478 jasenovih, 2133, 627 i 297 briestovih, te 203 bukovih stabala, procienjenih svega na 365.837 for. i napokon u Šumariji Jamin a (Jasenova br. 28) 7210 hrastovih, 559 jasenovih, 1984 briestovih i 407 bukovih stabala, procienjenih svega na 201.183 for. Dražba obavit ce se, izključiv ustmene ponude, jedino primanjem pismenih po nuda (oferta). Pobliži dražbeni uvjeti mogu se nviditi kod kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlade^ zatim kod kr. šum. ravnateljstva u Zagrebu i kod kr. nadsumar. ureda, u Vinkoveih kao takodjer kod kr. šumarija u Županji, Vrbanji, Nemcih i Morovi<5u. Obnova zastupstva imovnih ofoćina. Buduć da trogodište uredske djelatnosti zastupnika imovnih obćTua iztiče koncem tekuće godine, to su tim povodom pozvane kr. županijske oblasti u Gospidu, Ogulinu, Zagrebu, Belovaru, Požegi, Osieku i Vukovaru, da odrede, u smislu čL 5 i 6 zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih ob< 5inah, odnosno §. 2 zakona od 11. srpnja 1881, kojim se razjasnjuju odnosno preina- Suju njeke ustanove potonjeg zakona, putem područnih kot. oblasti novi izbor zastupnika^ iz sredine mjestnih obćina za pomenufce imovne ob(5ine, koje izabrane zastupnike imati ee dotični zamjenik vladinoga povjerenika prema ustanovi Članka 7 zakona od ,15. lipnja 1873. o imovnih obćinah, odnosno §. 3 zakona od 11. srpnja 1881. pravodobno sazvati u prvu skupštinu, da isti izabere iz svoje sredine absolutnom većinom glasova gospodarstveni odbor, sastojeći se iz predsjednika i njegova zamjenika i četiri odbornika i toliko zamjenika i to tako, da gospodarstveni odbor svoju uredsku djelatnost veo 1. siečnja 1888. započeti može. Ob ovom su podjedno naredbom kr. zem. vlade, od 9. rujna o. g. br. 27.010 obavješteni zamjenici vladinih povjerenika za područne imovne obćine s dodatkom, da još prije u smislu §. 8 zakona od II . srpnja 1881 trojni predlog glede imenovanja predsjednika i njegova zamjenika kr. zera. vladi na odobrenje pravodobno podnieti imadu. Šumski požari. 6. rujna ove godine , porodio se je aa nepoznat način šumski požar u državnoj Šumi ,.llijina greda^´ u kotai´U glinskomj koji je uz najveći napor tek^vr dojdući dan pogašen. Izgorilo je do 400 rali mladoga hrastika, a vele, da ima štete oko 2500 for. Isti dan bio je požar i u šumi vlastelinstva topoJovačkog kod Siska, te je uništio do 60 rali mlade šume, a šteta je veoma znatna. 24. kolovoza t. g. upališe skitajući pastiri šumu ,,Ibiežcica´*, vlastnost župnika zaprudjskog (u kotaru velikogoričkom), a izgorilo je do 2 rali mladika. Prodaja jelovili stabala. Kr. kotarski sud u Delnicah objavio je, da će se dne 5. listopad a 1887. u IO satih prije podne u srednjem jarku u Lokvah kod žage Tom e Jurković a prodavati 100 komada jelovih stabala, i to sve ukupno dosuditi će se najboljemu ponuditelju samo uz gotov novac. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 4.44 — Za,3rlj"uičx:Li blagajničkom rukovanju hrvatsko-slavouskoga šumarskoga đružtva za ux>ravnu slieđećili elana mjeseca L R az h o d= Bilo je U istinu preliminirano izdano Opazka. o ! m n A! for. for. nč. Nova godina listonošam, slagarom, služkinji, I 2 3 4 5 Stanarina Tajniku nagrada ........... . Urednika nagrada .,..,.... . C. Aibrechtu za štampanje šumarskoga lista P, Oseku za broširanje i odpremu šumarsk. lista, marke 150 200 320 1200 150 li)0 200 H20 1089 146 — — 10 71 vidi br. li?. 6 7 8 9 iO II 12 13 14 15 16 17 Suradnikom šumarskoga lista. . .´ . Časopisi . . . Knjige za družtvenu knjižicu. ... . Pisar kroz 9 mjesecih . . .. . \ Pisarničke potrebšline i bilje^^e na namire i kod mjestriog suda Poštarina i služnik . C. Aibrechtu za tiskanice, družtv. izkaznire, diplome i t. d. — klise. ...... . P. Oseku 7A\ vozanje knjigah i šumar, lista za knjižnicu Troškovi kod glavne skupštine ..... . Podpora Kaligrafiranje družtv. izkaznica i spomenknjige . . . , Nadgrobni vienac 300 50 oO 120 Il i 00 217 59 45 90 65 86 i 06 17 24 5 32 10 41 —. 50 — 75 ex 1885.) 55 (br. 9.18 78 kliše 25 fr 15 — 50 (br.4,8/t0 ex ,1885.) 18 siužniku, knjigove7i 15 15 19 Za nadopunjenje nagrade za literarni rad 20 na 400 for 258 81 Saldo . .´ 150 42 Ukupn() 2849 3089 68 Dano iz odborske sjednice upravljajućega odbora hrv.-slav. Predsjednik: M. D u r s t. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
44-5 ~ r a. č IO. rzL gođinn 188(--., kal{0 je predložen XI. K^^viioi s] IL P r i li o d. Poimenc e Ktunati od iitenu3ljil.eljinli svota 2 Društveni prinos od podupivajućih člano-.a .3 Dnižtveni j)riri(>s od (Mauova I. razred:* . .4 Drtižtveni prinos od članova U. ra/ivda . .5 Na j)ri.sLiipnini od novih rlano\aG Z;i dnizt:ve)ie diplome. , | 7 Na nvrstbini od Oi^^lasa u Šiunarskoni listu . Bilo jo, ])roliuii ninnio 05 4?>() 1030 6i4 30 -.»0 70 U istinu OpćlZKO jjrinuje.iio lor. , iK*. 12(ii (13 510 ´ 84 — 4:>! 30 8 Od .HO novihU´lavnice utemeljitelja kamati položene ^´^*^^ 0 10 i l 12 Od 10 novih članova I razrada no 5 for.. Od 20 ., „ II. Od j)redl)rnjnika Podpora visoke kr. zemaljske vlade . 50 40 i(U.) 1 ^-2 >() 40 ) i — \ii iSvota. 284;) 0080 (18 Mimarskoj>"a drnžtva držsuie u Zn^rebu, dne 6. kolovo/a 1887 Tajnil^: Dr, V. K6roškenyi, |
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 46 <-- 46 --> PDF |
^-- 446. -—. r o 0 potrebi i pokriću potrebe hrv.-sla?. šuraarsl^oga đružtva za upravmi g. 1888., mjeseca rujna 1887. "u o co Predme t 00 00 1— ´ o o Opazka O J for. §1 for. for. Potreba : (Razhod). 1 Stanarina, podvorba ogriev, i razsvieta., . .... . . " . . 1 150 150 150 2 Tajniku družtva . . . , .. 2 0 0 200 200 I 3 Uredniku šumarskoga lista, korektura i poštarina . . . . = 320 320 320 4 5 Suradnikom šumarskoga lista. . Štampanje šumarskoga lista, klišeji 350 1200 300 200´ .217 1089 6 Odprema šumarskoga lista sa post. ´ ´ biljegami .: . . . . . . 200 160 146 7 Knjižnica (nabava knjiga i vezanje) .100 100 62 8 Časopisi za uredničtvo ... . 50 70 59 9 Pisar 100 120 90 10 Pisaće stvari i biljege ... . 30 65 11 Tiskanice iizkaznice. diplome, družtvene . . .... . 90 130 139 12 Poštarina ....... . 70 86 13 Troškovi oko glavne skupštine . 100 100 24 14 Pođpore 70 5 15 Troškovi za promicanje struke i družfcvenih interesa ... . 100 100 16 Ini troškovi (nadgrobni vienei, služ. nici, nova godina, popunjenje pokućtva, napitnice i t. d.) . 40 50 25 Ukupno 3170 3000 2680.45´ |