DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br. IL u ZAGREBU, 1 studenoga 1887, God. XL Gospodarstveni i trgovinski odnošaji šuma ugarske države. -^ Pod gorijjim naslovom izdalo je kralj, ugarsko ministarstvo za poljodjelstvo, obrt i trgovinu djelo u velikoj četvrtini od tri svezka, a sastavio ga je po nalogu ugar. ministra za poljodjelstvo, obrt i trgovinu, grofa Pavla Sz(5cheny-a Albert Bedo, ministerialni savjetnik i zemaljski nadšumarnik, dopisujući elan ugar. akademije znanosti, vitez car. austr. Leopoldova reda, željezne krune i francuzke počastne legije, začastni gradjanin više gradova i t. d. Isto djelo poteklo je povodom izložbe u Budimpešti, držane god. 1885., ter je ugar. ministar za poljodjelstvo naložio ^emalj. nadšumarniku, da sastavi opis gospodarstvenih i trgovinskih odnošaja, postojećih glede šuma ugar. države. osobitim obzirom na šumarske uredbe, uvedene šumarskim zakonom od g. 1879.^ ter uporabom medjutim dovršenih katastralnih operata, " Tom nalogu udovoljio je zemalj, nadšumarnik BedO; u koliko iz svega razabiremo, u podpunoj nijeri, stekav si osobito priznanje u to ime svojih sustručara tuzemstva i inozemstva, pobudjen na to Iskrenim domoljubjem, da u svakom smjeru istinu na vidjelo iznese, te nesustegnuv se od ničesa, po vlastitih njegovih riečih, da tim dokaže materijalnu snagu zemlje, iztaknuv naročito okolnost, da je strogom i svjestnom uporabom novoga šumskoga zakona dapače osigurano, sve mane u šumskom gospodarenju odstraniti. Naročito spominje zaslužni pisac u svojoj popratnici, upravljenoj na ministra kao predgovor u prvom svezku, da ugarska država neima bas previše šuma, a da se šuma, gdje je ima, mora pomno njegovati i umno upotrebljivati, i da je osobito obzirom na to, što šuma, umno njegovana i uredjena, znatno upliva na kulturni razvitak narodnoga gospodarstva, potrebito, da se aerarialni šumski posjed poveća. Ovu okolnost iztičemo naročito, jerbo je u tih riečih mnogo sadržano. * Ovo djelo dobismo, kako ve6 iztsiknnsmo na jednom mjestu našega organa, od čestitoga naSega đružtvenoga predsjednika p, n. gosp. šum. ravnatelja Miluna Dursta ; a da ob istom nakon duljega vremena neiznesosmo s na.^e strane ono što moradosmo, razlogom je to. Što je u istinu trebalo prilično vremena, da se to djelo točno pregleda. Predpostavljamo pako da dcmo ovom razpravom povoljno doći, pa bilo i kaynije. Uredništvo. 32 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 2 <-- 2 --> PDF |
^ 450 — Prednavedeni opis Beđo-ov o ugarskih šumah sastoji iz tri srezka i jednoga šumovida (12 karta). Prvi svezak sadržaje opis, potrebit za označenje obćih odnošaja šuraskoga gospodarenja i dotične skrižaijke, koje gospodarstveno stanje zemlje u brojkah izrazuju. Drugi svezak, u dva odjela, sačinjava „temeljnu knjigu" o šurnab, koja knjiga izkazuje, koliko svaka pojedina obćina u Ugarskoj posjeduje šume, kakove su te šume, ter u koju kategoriju vlastničva spadaju. Tu su izkljucene šume kralj. Hrvatske i Slavonije, jer ovdje šume, koje nisu vlastnictvo kr. ugar. držav. šumskoga aerara, podpadaju u djelokrug zemaljske autonomne uprave. Treći svezak napokon razpravlja Uh o aerarialnih šumah i izkazuje iste po razredjenju, učinjenom prigodom organizacije god. 1881. Prelazeć na prvi svezak ovoga djela „o obćih šumskih odnošajih", razabiramo, da sveukupno zemljište Ugarske obsiže 56,420.841 ral; od te površine odpada na Ugarsku u užem smislu 49,041-364 rala, a na Hrvatsku i Slavoniju 7,379.477 raU. Po vrsti razne gojitbe ima: ^ - Ugarska: Hrvatska i Slavonija: Ukupno: oranica . ´ 20,143.752 r. = 41-08»/o 2,264.625 r. = 30´69"/„ 39-7270 vrtova , .. 604.443 „ = 1-23 „ 91.855 „ = 1-24 „ 1-23 „ livada . . , 5,202.669 „ = 10-61 „ 807.976 „ = 10-95 „ 10-65 „ vinograda 622.550 „ = 1´27 „ 117.249 , = 1-59 „ 1-59, pašnjaka . 6,446.307 „ = 13-i4 , 1,049.419 „ = 14-22 „ 14-22 „ trske i šaša 156.716 „ = 0-32 ,, 4.610 „ = 0-06 „ 0-06 „ šuma . ,. 13,294.492 „ = 27-11 „ 2,663.095 „ = 36-09 „ 36-09 „ bez poreza 2,570.435 „ 5-24 ,, 380.648 „ -= 5-16 , 5-16 „ Posjed državnih šuma iznaša u Ugarskoj 2,226 072 rala, od toga čiste šume 1,965.211 rali; u Hrvatskoj i Slavoniji 594.048 rali, od toga ciste šume 544.251 ral; — ukupno dakle u čitavoj državi 2,820.120 rah, a čiste šume 2,49´9.462 rala. \ ^ Državni šumski posjed sačinjava 15 67« od ukupne šumske površine, a 4´4"/„ od površine ciele zemlje, Izim toga je država suvlastnikom na šumskoj površini od 449.000 rali. Od gornjeg cielokupnog šumišta Ugarske spadaju 786.910 rali — 5^0 — branjevinam, i 188-952 rala — 1-2% — popiešćinam; nadalje pako u svemu 12,82,8*204 rala ~ 86% — absolutnom, a 2,153.521 ral neabsolutnom šumištu. Potonje se pobhže uvidja iz skrižaijke VIII. i IX. ob odnošajih visina, po čem prostire se 57-37o šuma u planini, 28% u srednjem gorju, i 15% u brežuljcih i ravnici.- Po skrižaljci VIII. računa se preko 600 m. visine planina, a od 200 do 600 m. srednje gorje. Šumarski poslovi podpadaju pod ministarstvo za poljodjelstvo, obrt i trgovino. Ovomu su takodjer neposredno podčinjeni i/:\imajući organi i to upravljajući odbori, namješteni kod županijskih oblasti, dotično iz sredine po |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 3 <-- 3 --> PDF |
™- 451 — tonjih izabrana tri člana, kao šumski odbor, ter i kralj, žumarska nadzornictva. Za upravu državuih šuma postavljene su posebne oblasti. Šuman-ke poslove obavlja u ministarstvu posebni odjel, a na čelu mu stoji zemaljski nadšumarnik; taj odjel ima nadalje tri odsjeka, svaki sa jednim šumarskim nadsa vjetnitom. Prvi odsjek vodi gospodarstvene poslove državnih šuma, drugi uredjenje šuma, gojitbu i šumarske gradjevine, treći odsjek pako ima državni glavni nadzor preko šuma. U Hrvatskoj i Slavoniji podpadaju poslovi, zasjedajući u djelokrug autonomne vlade, Ban u uz "sudjelovanje političkih oblasti prve i druge molbe (po novoj organizaciji političkih oblasti i treće molbe. Uredničtvo). Ondašnje aerarial. šuma podpadaju pod gore pomenuto kr. ugar. ministarstvo. Za državni vrhovni nadzor nad šumami posta>ljena su u Ugai^skoj dvadeset šumskih nađzorničtva. Šumsko-ređarstvene poslove u Hrvatskoj i Slavoniji obavljaju političke oblasti i istim dodieljeni županijski šumarski činovnici. Glede geografičkog položaja i drvarske trgovine pođielio je Bed o šume u Ugarskoj u pet glavnih hrpa, i to: u šume ležeće sjeverno, izfcočno, u Alfoldu, zapadno i južno. . U prv u hrp u spadaju one šume, koje se protežu od sjeverne granice zemlje prama jugu i Dunavu i prama sjevernoj medji ugarske nizine (Alfold), ter od zapada do medje iztočnih Karpata. Velegorje Tatra, Fatra i Zolya obsiž? f ovu hrpu sa 6Q´8l^l(y ^elegorja i 29´577o sredogorja. Ovo gorje sastoji se iz kosa ranije terciarne formacije, iz tracl^jta i kristalinskog škriljevca, na visočinah Tatre iz granita, na sjeveru iz Jure i krede, ter na sjevero-zapadnoj strani malih Karpata od karpatskoga pješčenog kamenja. Glavne vrsti drveća su: Bukvika i grabika 1,032.000, — omorika 647.000, — jelika 268-000, — ariža 9000, — borika (bielog u dolini rieke Marche) 123.000, — hrastika (lužnjaka i kitnjaka) 776^000, — cerika 188-000, — brezika 53.000, — vrbika i topolika. 19.000, — jošika 15.000, brestika i javorika 13.000, — napokon akacije 8´000 jutara; limba i kosodrevina dolaze samo na najviših rubovih šuma na pruge. U drugu hrpu spadaju šume, protežuće se od iztočne medje zemlje do ugarskih nizina. Tu je na sjevernih, iztočnih i južnih graničnih kosah.iu glavnom biharskom gorju 73-957o planinskih šuma, sve ostalo do 21´5l"/o spada u sredogorje i u predgorje. U ravnicah malo je šuma Na erdeljsku visočinn priključuje se gorje Karpata kao veza medju sjevernimi i iztočnimi predjeli. . :, ´ U gcoložkom pogledu neima razlike medju prvašnjom i ovom hrprmi, ranija terciarna formacija pretežna je, a nuz karpatsko pješćcno kamenje dolazi kristalinski škriljevac, kreda i Jura. Ova hrpa obsiže glavni dio ugarskih šuma, a drvlje od osobite vriednosti i kakvoće. Ima sliedećih vrsti drveća a to: Bukvika i grabika 4,268 000 — hrastika .(lužnjaka i kitnjaka 1,622.000, — omorika 1,536.000, — cerika 383.000, — brezika 207.000, — jelika 19O.0DO, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 45Ž — — vrbika i topolika 47.000 - jošika 31 000, — jasenika, brestika i javorika 19.000, — lipika 1000, — akacije 710, — borika (bielog i crnoga), 6476, — ariža 130 rali. Crni borik nalazi se samo kod Mehadije (glasovita kupka) kao cista šuma. Treću hrpu predstavljaju šume u ugarskoj nizini, u tako zvanom Alfoldu. Ovaj predjel, spadajući većim dielom diluviju i aluviju, ima malo šuma, veći kompleksi manjkaju skoro sasvim, a ono što je još drva, proređjeuo je jako. Bedo prispodablja ove šumice s Delibabom, fata morgana pustara, kojih na jednom nestaje, čim jim se približi. Prema osebujnosti tla, nalazimo ovdje drveće od nizina, naime topolika i vrbika ima 226.000 rali. Zatim dolazehrastik (lužnjak-i kitnjak) 130.000, — akacija 40.000, — cerik 20.000, — bukvik i grabik 17.000, — a od ostalih vrstih drveća Meli i crni bor, breza i joha s 1000 rali. Uvjeti porasta su ovdje povoljni, a dapače i popieščino nečine tu nikakove razlike. Od ovih šuma spada 22´5% sredogorju. Četvrta hrpa su zapadne šume medju Dunavom i Dravom. Do ovih rieka bliže ležeći dielovi pripadaju ravnici i predgorju, prama zapadnoj medji pako alpinskira kosam. Sredogorja ima 595%, planinskih šuma samo,4%, dočim diluviura i alluvium na daleko dosiže. Osim ovih potonjih dolazi triaska tvorva i kristalinski škriljevac u ovoj hrpi. Vrsti drveća imamo tu bukvika i grabika 442.000 — hrastika (lužnjaka i kitnjaka) 317.000, — cerika 304.000, — vrbika i topohka 65.000, — brezika 63.000, — jošika 27.000, — omorika 20.000, — jasika, brestika i javorika 18.000, — akcije 12.000, — lipika 2000 rali. Petu hrpu reprezentiraju šume na jugu, ležeće u Hrvatskoj i Slavoniji, ter u riečkom obsegu. Istočni dio proteže se uzduž rieka Drave i Save na alluvijii i diluviju. Počam od varaždinskog gorja do Krša i Velebita nalazimo šuma na triasu, kredi i starijoj terciarnoj tvorbi samo gdje gdje jura; 35"/o planinskih šuma, a 30´Vo spađajućih sredogorju. Razne vrsti drveća nalazimo ovdje, a to: Bukvu i grab 1,527.000, ~ hrast lužnjak i kitnjak 707.000, — cer 161.000, ~ jelu 143.000 rali. Jasen i brest osobito se prostiru i zauzimlju 178.000 rali, nadalje zastire breza 19.000, — lipa 10.000, — bieli bor 4000 i akacija 700 rali. Ovdje je osobito zanimivo, da u Posavju skoro svake godine velike povodnje nastupe, dočim u gorju kraškom vode neima. U ovoj našoj razpravi nećemo se upuštati u razjašnjenje klimatičkih odnos a ja, pobliže o tom označuju nam skrižaljke VII. i VIII. glede oborina i razlike temperature pogledom na visine. Cielokupna država posjeduje preko 4,468.521 ral ili 28% hrastika, 8,443.184 rala ili 52-9P/o bukvika i inih listnjača, ter 3,045.882 rala ili 19´09Vo crnogorice. Pojedine vrsti drveća podieljuju se sliedećim razmjerom: Bukva 36-54, — lužnjak i kitnjak 22-28, — omorika 13 81, — grab 913, — cer 5-72, — jela 3-31, — breza 2-39, — topola i vrba 2*38, — bor 1-91, — jasen, briest i javor 1´52, -- joha 0-47, — akacija 0 39, — lipa O´OO, — ari?: 0´06 postotaka. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 453 — Po ovom, što ovdje do sada rekosiao, možemo si po prilici predočiti stanje ugarskih šuma prema obrastlosti odnosno porazdieljenju istih, skrižaljka {»ako IV. pokazuje nam, da sveukupne šumske površine ima obzirom na vrst uzgoja: 11,415.968 rali visoke šume, 4,513-028 rali sitne šume i 28.591 ral srednje šume.. Pisac navadja, da nije sadašnje stanje šuma baš povoljno, a bilo je upravo u horu, da je vlada poprimila šumskim zakonom od god. 1879. ozbiljne mjere glede poboljšanja i unapredjivanja šumskoga gospodarenja. Buduć da su ugarski posjednici šuma upućeni na što više obsežno gospodarenje, to odgovara istim navlastito šumarenje naravnim pomJadjivanjein. Potonje se umjetnim načinom proteže lih na one slučajeve, gdje se to zahtieva u smisla ustanova šumskoga zakona, nadalje, gdje se rabi prelazno poljsko gospodarenje, na priedjele, gdje su popiešćine, na kras i na državne omorikove šume. Pošumljenje krasa naročito je napriedovalo, jer je do sada po prilici 12.000 rali uspiešno uzgojeno, kao što se to vidja u Senjskoj Dragi, a i na kulturah hrastika nad Jablancem. Ovi troškovi pokrivaju se iz posebne zaklade, koju je Njegovo Veličanstvo Kralj preblagostivo dozvolio u invensticionalne svrhe, opredieljene za vojnu krajinu. Naročito iztiče pisac i one povoljne uapielie, koje je postigla u šumsko-gojitbenom smjeru aerar. šumska uprava, kardinal Hajnal d i pojedini gradovi i privatni posjednici na popiešćinah u Alfoldu. U ostalom moramo ovdje napomenuti, da se polagano poprima umjetno pomladjivanje, unatoč tomu, da se na šumoposjeđnike bezplatno podieljuju biljke, odgojene na trošak zemalj. šum. zaklade u posebnih lugarskih biljevištib i u njekih aerar. srezovih. Kako nam dokazuje skrižaljka X., razdieljeno je od god. 1883. do uklj. 1885. do U miliuna biljka. Iztaknuti nam je nadalje dvje daljnje mjere, koje je poprimila ugarska vlada za unapriedjenje šum, gospodarenja. Prvo, što su oni šumski posjednici, koji a svojih šumah po ustanovljenih osnovah umno gospodare, oslobodjeni od polovine obćinskih nameta; a drugo, stoje ustrojena posebna zaklada zakonskim član. 26. od god. 1884., da država može šume kupovati. Osvrnuv se- pobliže na potonju zakladu, opaziti nam je, da ima ista svrhu, za novac, unišavši iz utržka drva u aerar. šumah za uredjenje posjeda, napučenje ili s inih administrativnih razloga, u obsegu zemlje bud šume, bud šumišta kupiti, kojih je produktivna snaga usljed đosadanjeg lošoga gospodarstva malaksala, ili koja je skoro već opustošena. Ovom sgodom naglašuje Bedo punim pravom, da bi trebalo stanoviti dio od onih miliuna novaca, koji se godimice troše na uredjenje voda i rieka, opredieliti za pošumljenje i gojenje šuma, ležećih u obsegu dotičnih rieka. Velike su doduše potežkoće, s kojimi se mora boriti ugarska vlada u šumskom pogledu; a valja priznati svestrano i umno nastojanje, da se sve to svlada- Naročito je hvalevriedno ono otvoreno obrazloženje, koje se navadja u ovom djelu glede od prije postojavših mana gospodarstvenih. Bivše krčenje šuma, umjesto da otvori poljskom gospodarenju nova vriela prihoda, prouzrokovalo je baš protivno na više mjestih. Krčevine na Dunavu, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 454 ~ Tisi i Temešu, prije najliepši hrastici, sada su kaljuže i močvare; aerar. šume, izkrčene od prije uzduž Maroše kod Arađa i Mondorlaka, sada su polja, zastrta šljunkom. Što se propustilo uzgajati u obćinskih i privatnih šumah, a paša se uživala neograničeno u starih sječinah, to je veliki dio šuma formalno opustošen. A i u državnih šumah valja još do IOO.OOO rali pošumiti i zagajiti, koja neurednost potiče još od prvašnjih vremena. Još i dan danas pocinjaju. se u izto& nora i južnom predielu šumski požari sbog paše, a znatna prodaja oguljene kore za treslovinu prieti mladim hrasticim i omoricim, povodom kojega nuzužitka su ove mlade šume u novije doba većkrat žrtvom pale. I glede uporabe šuma daje nam pisac žalostnu sliku, dosađanjega bezumnog izrabljivanja šuma. Za vrieme kmetstva do god. 1848. rabile se su šume u glavnom samo za pašu i žirovinu, ter za pokriće mještnih potrebština na drvu, izuzev tu one šume, gdje je bilo prometa na vodi i gdje su postojale rudare. Nu i to nije bilo za one predjele od koristi, nego dapače od velike štete, što nam za dosta označuju sada velike pliešine i pustoši. Čim se željeznice pogradiše i tim se otvori trgovina, podpadoše i šume nemilice bezobzirnom haranju; šumoposjednici, nepoznav pravu cienu, protepoše najvrieđnije šume skoro za ban badava. Pri tom dakako vađiše se iz šume najliepši sortimenti, liije se ni najmanje pazilo na odpadke u šumi; da je takav postupak na pored sjcčina veoma nepovoljno dielovao, razumie se samo po sebi, a isto tako nije se pazilo na gajenje tih sječina, nego se je imenito paša po svuda rabila. Usljcd toga neima sada u mnogih šumah veleposjednika one drvne gromade, koja bi se obzirom na umno gospodarenje nalaziti morala, i tako pripadoše i urbarialnim obćinam već sasječene i poharane šume. Jedni, te isti odnošaji postojahu i u hrvat.-slavonskim predielim i u vojnoj krajini. Šume se ni najmanje nisu čuvale, ter za slučaj, kada se je zahtievala od krajišnika kakova znatnija usluga u ratno ili mirno doba, tada bjehu istim dozvoljeni veći užitci u šumah. Sve ovo pređnavedeno mora sada na bolje okrenuti. Šumski zakon od godine 1879. odredjuje § 17., da se ima u šumah (iržavnih, municipalnih, obćinskih, nadalje u takovih, koje su vlastničtvo javnih i privatnih zaklada, fiđeikomisa, suposjednika, akcionih družtva, crkvenih osoba i korporacija, koje šume po skrižaijki II. zapremaju površinu od 13,294.492 rala ili 67´02Vo sveukupne površine u zemlji, gospodariti po načelih potrajnosti i na temelju točno sastavljenih gospodarstvenih osnova, koje je ministarstvo odobrilo. Šumski posjed privatnika, u svemu 33**/o, ima se samo uzgajati, i to jedino gdje je absolutno šumsko tlo, izuzam slučaj, ako nesluži takova šuma za zaštitu. Obzirom na okolnost, da je znatni dio šumskog posjeda u rukuh Ijudih poštenih i značajnih^ to se možemo sigurno nadati, da nam je zajamčeno i dobar uspieh od odlučnog provadjanja z:,kona. Nadalje je Bedo dokazao, da neima u Ugarskoj onoga preizobilja drvne zalihe, 0 kojoj se sveobće mislilo, imenito s tim, da manjka razmjerno treći dio fundus instruetus-a a niti nepostoji razmjer postupnih dobnih razreda, gamo |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— , 455 — ´ u oilalečenil) bukovih i njekili oiiiorikovih Atimah, na površini po prilici od jedne petine čitavoga šumišta, nagomilali su se s vremenom znatni drvni šuvišci, a to s toga, što nije bilo nikakove prodje. U aerar. šumah je sadanja zaliha u hrasticih za ]8,400.000m´^ manja, nu u bukvicih za 28,700.000 nr^ veća, nego li normahia. Baš ovi razmjeri bijahu rajeriloiB, da je u ministarstvu u načelu ustanovljeno temeljem § 17. šumskoga zakona, da se u šumah, gdje se racionalno gospodariti mora, smije godimice onoliki dio površine posjeći, koHko obhođnja godina broji; tim dakle osniva se užitak ne na drvnoj gromadi, nego na površini.. Od nuzgrednih užitaka glavni su paša, žirovina i šiška. U obće slobodna paša u šumah ugarskih igra veliku ulogu, blago se riedko gdje u stajah timari, a da kako usljed toga trpi znatno šumsko gospodarenje. Stoke se mnogo više tjera na pašu, nego li pašnjaci hrane pružaju, a tim pako sve to manje potonjih nestaje; na obroncih i stranah gorja nalazimo mnogo nogostupa, nastavših ugonom stoke. Unatoč tomu, što se liv de, vrtovi i strništa ujedno sa šumom rabe za pasu, to ipak je vehka oskudica na pašnjacih; Po skrižaljci XIL izkazuje se cielokupni broj marve a zemlji, stegnut na veliku stoku, 8,300.000 komada. Bedo računa, da je za prihranu jednog marvinceta tečajem pol godine u lietnoj dobi potrebito 20 met. centi sena, a za ukupnti marvu 166 miliuna met. centi. Po katastru zapremaju pašnjaci 7,495.726 rali, a prihod po lalu nemože se više uzeti od 5 met. centi, dakle ukupno 37,478.600 met. centi trave, a računajmo, da prihod ranije i kasnije paše od 6 miliuna.rali livada i 23 miliuna rali oranica i vrtova po 3 dotično 2 met centa iznaša, to čini najviše 64 miliuna met. cent Iz toga sliedi, da 7.a pokriće poti´ebštine ljetne paše samo 102 miliuna met. centi prihoda paše i trave ima, uianjka dakle još 64 met. centa sena t. j . za ´3 miliuna komada marve. Za to nadomjestiti, valja marvu u šumu upuštati na pašu, gdje se po odbitku zagajenih prediela ništa više nego 10 miliuna rali za pašu izpostavlja, a računajuć 1-5 met. centa, svega 15 miliuna met. centi za naknadu gornjega manjka preostaje. To je u istini žalostni pojav! Punim pravom napominje pisac pri koncu, da se došlo izrabljivanjem šuma već skoro do krajne točke. Priho d drv a izkazuje potanko skrižaljka IIL prema katastralnoj procjeiu po pojedinih vrsti drva, vrsti uzgoja i stojbine za sva šumarska nadzorničtva i županije. Ovaj isti predmet označuje i V. i VI. skrižaljka; prva nam predočuje uporabni piihod po rali na temelju faktičnih podataka, crpljenih u državn´li šumah tečajem trogodišnjega razdobja; a potonja skrižaljka pako pokazuje nam tek prirasta glavnih ^rsti drveća, izmjerenoga na pojedinih stablih. Prihod materiala u ugarskih šumah je osobito visok; 47% šuma uvrštena su prva tri razreda stojbinske vrieđnote, đočim je šest takovih razreda ustanovljeno. Ovdje se neracnna samo s povoljnim! čiubenici stojbine, nego takodjer i s predpomenutimi odnošaji zalihe i dobnih razreda. Po katastralnoj procjeni proračunan je ukupni drvni prihod u zemlji glasom skrižaljke IV< sa 28,315´818 m^ ujedno |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 456 s proredjivanjem, dakle I-77 m´ po rali, što obzirom na dobru stojbiuu nije baš povoljno, im ipak današuji zbiljui prihod predvidiio nadmašuje. Prosudiv pobliže drvni prihod, namiče nam se pitanje, ´da li se potrebgtina drva u zemlji s istim pokriti može? Po katastralnih iztraživanjih izpostavlja se prihod s 28 mihima m^ ter ođpada na pučanstvo od 15,712.000 stanovnika na, svaku glavu VS^ drva za ogriev i za gradju, odbiv pako 20% odpadka na izradbu i izvoz, ostaje pravije samo 1*44 m^. Ovu brojku stavlja Bedo u n^zmjer sa potroškom drva, što treba Budimpešta, koji potrošak prema skrižaljci XIII. na glavu r32 m^ iznaša, s toga mnije pisac, da naima dovoljna pokrića za potrebštine u zemlji. Doduše možemo predpostaviti, da se potrebština drva ciele zemlje neda ni s daleka omjeriti s onom u glavnom građu Budimpešti, nu ipak nam je ovdje pripomenuti, da oni javni glasovi i navodi, koji kolahu prigodom bečke svjetske izložbe g. 1873. o neizcrpivom bogatstvu ugarskih šuma, dan danas više nevriede. Postotak drva za gradju iznaša po prilici kod hrasta 25 do 40, kod bukve 3 do 15, kod četinjača stoji niedju 70 do 85, to su doduše podatci, koji se odnošnjim, postojećim u Cislitavi, prilično približuju, a u alpinskih predielih cislitavskih ukazuje se postotak gradivog drva kod četinjača još niže. Prodaja drva izvadja se posredovanjem čestitih i solidnih drvarskih veletvrdka i sličnih nuztvrdka, a dotične skrižaljke predočuju nam u tom pogledu dosta zanimive podatke. Prodaja biva samo na panju, a investilacije u tom pogledu se izbjegavaju. Malo gdje imamo dobrih šumskih puteva, a i županijski i obćinski putevi nalaze se u lošom stanju. Usuprot tomu razvio se znatno promet drva na vodi. Na prodaju drva upliva osobito nepovoljno primitivni način sječnje i izvoza drva, naročito po kopnu, usljed česa biva većkrat 80 dapače i više postotaka gubitka na gromadi, Prodja drva za industriju diže se sve to više. Prem da se dobiva 24 miliuna kamenitog ugljena a vrijednosti od 6 mihuna kub, metara ogrievnog drva, to ipak nezaostaje ni prodaja ogrievnog drva. Dotične skrižaljke pokazuju nam, da željeznice i parobrođarstvo 594.613 m^ rudare i staklane 2,460^000 m^ drva za ogriev i gradju upotrebe. I stolari i bačvari izdjelaju znatnu množinu drva, a na glasu su osobitom baš sbog izvrstne kvalitate svojega surovog materiala. U svem postoje u zemlji 159 parnih pilana, 320 i 39 umjetnih vođenih pilana s 103 jarma, napokon 1242 jednostavne pile, koje postave ukupno godimice izrežu na mehkom drvu po prilici 2,500.000 ml Zanimive podatke o prodji drva i ob okolnostih, koje na to uplivaju, sadržaju skrižaljke XIIL, XV., XVIII. i XIX., izkazujuć potrebu drva u ghivnom gradu, odnosno promet drva na Rieci, a nadalje promet s kamenitim ugljem i tržištne ciene drva u glavnih mjestih. Iz izkaza skrižaljske XIV. razabiremo, daje iznosio izvoz šumskih proizvoda ugarskih u godinah 1882, 1883. i 1884. u svemu 27 miUuna forinta, u tora se računa za same dužice 11 milim^a forint.^. IJvo^ šum, proizvoda iznosi 5-^ miliuna, Izvoženo je pako; |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 9 <-- 9 --> PDF |
457 — Ogrieviiog drva . . . 731.397 q po 6-0 q po ni´´* = a21.000 nr´ ugljena clrv. . gracije tvrđe , gradje melike . . . . . . . . . 124.000 q 7G5.863 Cl 466.074 q ´ w j) j ) 20-07o 8*0 q 5-0 q (po težini) po m^ „ m´^ = =: :=^´ 103.000 iJi´* 1)5.73o nr´* 93.215 nv* rezane gradje tvrde . 732.628 q fl 8-0 q . ni^ :— T 91.578 m´ rezane gradje iDelike . 504.236 q » 5 0 q « m´ ^==J 1O0.847 nr´ željezn. podvlaka . . 472.169 q V 8-0 q „ Ili´ = 59.021 m^ dužica . . . . , 2,051.169 q » 8-0 q „ iti´^ =. 256.396 m^ iznos . ´ . 921.690 m^ koji šumski proizvodi predstavljaju vrieduost od 21 miliun forinta. Računamo li ođpadke pri izradbi s 407o, to iznaša surova drvna gromada po prilici l,5C0.00O ml Ovdje nije u račun uzet neznatni izvoz od oplatica i palica. Nadalje sastoje se šumski proizvodi za izvoz od kore za treslovinu 351.225 q u vriednosti od 4-6 miliuna, šiške 65.258 q u vriednosti od O´O miliuna, rujevine, vallone-e, vrbovog šibja i smole. Po procjenbeiiom katastru ustanovljen je čisti prihod sveukupne države sa 9,712.000 forinta ili 61 novč. po ralu, za Ugarsku posebno s 57 novč., a za Hrvatsku i Slavoniju sa 78 novč. po ralu popriečno. Ovu procjenu možemo približno označati pravom, buduć da razmjer čistoga prihoda kod državnih šuma, računajuć razmjer od četiri godine, 80 novč. po ralu iznaša. Glede prihoda iz državnih šuma upozorujemo cienjene čitatelje na skrižaljku XXXIV, u kojoj se označuje dotični proračun. Prava služnosti u ugarskih šumah ođterećena su u 12.976 obćinah, do je za takov posjed prama vriednosti služnosti 1-5 do 16´5 rala kao odkupni jednačak -izlučen, i predan na sve ovlaštenike jedne urbarialne obćine. U vojnoj krajini postupalo se pri ođkupu tih prava sasvim jednostavno, tu se naime za namirenje svijuh prava dotičnih žitelja izlučila polovica obterečene površine po vriednosti šume. Obćine ležeće u obsegu jedne te iste bivše krajiške pukovnije gospodare sa svojimi sumarni kao sa zajedničkom imovinom, ter sačinjavaju po pojedinih pukovnijah tako zvane imovine obćine ili compossesorate. Skrižaljke XXIL i XIII. izkazuju nam postojeće komunikacije; nu pošto je do sada država osobitu svoju pažnju obratila na izgradjenje potrebitih željeznica, to dakako nije se moglo nuždnih cesta izgraditi i vode priulagoditi za jeftiniji izvoz odnosno promet. Ugarska ima 8900 km. normalnotračnih i 620 km. vicinalnih željeznica; 71G0 km. državnih, 33.514 municipalnih i županij. cesta a po prilici 45*000 km. obćinskih puteva. Duljina brodonosnih rieka i kanala iznaša 2895 km. Željezničke ciene su za izvoz šumskih proizvoda po Bedo-vom navodu, imenito za unutarnji promet, nepovoljne. Za kameno ugljevje postoje znatno niže ciene, nego li za ogrievno drvo i za drveni ugalj; unatoč tomu, što l8*´/o svib tovara god- 1884., ukupno 2,757403 bačve — šumski proizvodi sačinja^ |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 458 — valiu, nije se uikakav šumarski stručar pozvao u oJbor, koji je imao ciene ustanoviti. Državne i mimicipalEe ceste su dobre, docim se obćinski putevi u lošom stanju nalaze. . . Na sjevernom i južnom dielu su komunikacije u šumskom pogledu najbolje, osobito stoji splavarstvo na velikom stepenu. U Alfoldu i na jugu su ceste i putevi loši, jerbo neima kamena. Samo na riekah Dravi i Savi olahkoćuje se promet na vodi, dapače na pritocih Save može se za vrieme povoljne vode s brodovi u si-eđ šume doploviti. Radnički odnošaji su u obće povoljni, buduć seljaci voljno lade u šumi, ter ima međju njimi kriepkih, okretnih i odvažnih radnika. Za splavarstvo. koje spada medju teže i pogibeljne poslove, su najbolji Njemci, Rumunji i Seklovci. Stalni radnici postoje još samo u državnih šumah, gdje se u novije doba opet namještaju. Nadnica za razne šumske radnike mjena se od 0 6 do i "5 forinta. Navlastito daje nam prvi svezak obsežan pregled o uredjenju šuma- Vec smo gore jednom naveli o razredih šumskoga posjeda, u kojih se mora prema § 17. šumskoga zakona po gospodarstvenoj osnovi, odobrenoj po ministarstvu, gospodariti. Glede izradjivanja tih gospodarstvenih osnova, na kojih se glavni rM vlade u šumarskih poslovih osniva, izdalo je ministarstvo posebni naputak, koji potonji sadržava svrsi shodne i osobito važne propise. Po tom naputku ima svaka gospodarstvena osnova sadržavati: 1. podatke 0 sadanjera faktičnom stanju šume; 2. točno označiti svrhu i zadaću gospodarenja; i 3. kako da valja uredjenje uzgoja i prihoda upriličiti. U pogledu sadanjega stanja šuma treba obrazložiti: Sveobće unutarnje i vanjske odnošaje, ter podatke, dobivene izmjerenjem i procienom šuma. Pri ustanovljenju svrhe gospodarenja ima se osobito obzir uzeti na potrajno uživanje, na potrebštine vlastnika šuma, i na uzdržavanje i ubarnost šuma, Uredjenje uzgoja i prihoda šuma ima se konačno protezati na izbor gojenja vrsti drveća i na vrsti uzgoja, koji treba rabiti, na shodno gospodarstveno razdieljenje površine, ustanovljenje užitaka i gojitba, na uredjenje unutarnje uprave, ter na vodjenje očevidnosti gospodarstva. Sbog laglje kontrole ustanovljen je prihod po površini; iznimke u tom pogledu nisu u načelu izključene, buduć se način po čistom prihodu samo po površini u svih slučajevih neukazuje baš umjestnim i svrsi shodnim. Propisani prilozi ka gospodarstvenoj osnovi jesu: 1. Obći opis šuma; 2, skrižaljka o površinah; 3. skrižaljke o drvnom prihodu i prirastu; 4. posebni opis šuma; 5. izkaz o površinah i stojbinah; 6. skrižaljka o dobnih razredih; 7predlog ili zamišljaj o normalnom stanju; 8. dobni razredi po sadanjem stanju, razvrštenjem istih u pojedina razdobja po upriličenom zamišljaju; 9. glavna uporabna osnova; 10. osnova sječnje za prvo razdobje; 11. osnova o glavnih — i 12. 0 nuzgrednih užitcih za isto vrieme; 13. osnova ogoja; 14. bilježnica 0 vodjenju evidencije (spomenknjiga); 15. evidencija površina; 16. evidencija ob. užitcih sječnje i 17. o medjutonjih užitcih po sekcijah (odjelih) i godinah; 19evidencija gojitba kao pod 17; 20, izkaz ob uspjehu uporabe — bilancija o |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 11 <-- 11 --> PDF |
, . — 459 — propisu i provedbi za 10 godina, - 21. gospodarstvena karta; i 22. pregledna i šumska kar´a. Kod sastavljanja gospodarstvenih osnova ^a manje posjede, gdje neima biš obsežnoga gospodarenja, može se taj posao dapače prema odnožajim ujednostručiti. Kralj, šumarska nad2;ornictva izpituju u svojem obsjegii sve sastavljene gospodarstvene osnove točno na licu mjesta, a zatim razpravlja ob istih i upravni šumski odbor; nuz mnienje nadzornika i odbora dostavljaju se takove osnove nnuistarstvu. Poslije "deset godišnjega gospodarst. razdobja -- pravije prvog desetgođišta´ili decenija ,—- ima se svaka odobi-ena osnova, zaključiv knjige odnosno stupce u istih, uz prilog karta i uporabnih osnova opet ministarstvu na reriziju predložiti. y´ ´ Šumskim zakonom ustanovljen je rok od pet godina za predlaganje gospo larstven´h osnova, koji je dne 14. srpnja 1884. dospio; nu veći dio dotičnika, koji su morali te izpravo do tog roka podnleti. nije udovoljio zakonu. Od godine 1880. do 1884. podneseno je u svemu 138 definitivnih osnova za 3 78.141 ral i 1992´privremeiiih za 2J35.716 rali šume. U 550 slučajevih, odaosećih se na 657.908 rali, obustavila,je vlada svaku uporabu šnrna sve dotle, dokle se nepodnesu osnove. Da se radnje ob uredjenju šuma tako lagano provadjaju, uzrokom je to, što neima dovoljnih sila, sposobnih za tako važan i obsožan posao- U smislu § 2. šumskoga zakona izlučeue su u zemlji šume branjenice već do sada, a taj posao obavili su organi ugar. šumarskoga redarstva, ter zaslužuju za to svako priznanje. Na temelju predstavke dotičnoga vlastnika ter saslušav mnienje šumarskoga nadzornika i upravnog odbora, odredjnje ministarstvo, kako valja s takovim! sumarni postupati. U načelu je u upitnih šumah cista sječnja, krčenje tla i užitak stelje za vazda izkljuceuj doćim je paša većim đielom zabranjena. Glede uredjenja šumarskoga pokušišta malo ´ se moglo do sada, barem tičuć se formalnog ustrojstva te grane, učiniti. Mnogo važnije i siinije zadaće, koje propisuje šumski zakon, zadadoše svim stručnim silam puno posla, dapače nebijahu potonje niti dovoljne, kao što se to naročito pri sastavljanju gospodarstvenih osnova zađosta pokazalo U ostalom preduzela su se već od prije točna iztraživanja u državnih šumah o teku prirasta domaćih vrstih drveća, 0 čvrstoći, gibkoj i o pruživosti drva, a u najnovije doba ustrojene su 42 postaje za opažanje meteoroložkih pojava u tu svrhu, da se dobiju točni podatci za prosudjenje upliva šume na padavine. Dapače upriličilo se je u obsegu državnih šuma pokušati inozemne vrsti drveća udomiti i iztraživuti, kako bi- se uspiešno šiška umjetnim načinom zametnuli mogla. Ob ustrojstvu šumarstva napomenusmo već prije, a recimo ovdje o tom još u kratko, što je vriedno iztaknuti. Na temelju predloga, ^ podnesenih od pojedinih šumarskili odsjeka ministerialnih odredjuje zemaljski nadšumarnik na ime ministra u vlastitom djelokruga i na vlastitu odgovornost. Sanjo one predmete i poslove, koji su naročito pridržani višjem odobrenju, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 460 — podnaša zemaljski nadšumaraik ili po predlogu odsjeka ili ispravljene po vlastitom iiiDJenju ministra, odnosno državnom tajniku na odobrenje. Daleko bi zabrazdiii, da se upustimo u pobliže navadjanje pojedinih tih reservatnih poslova, moramo pako ovdje još iztaknuti, da vrhovni šumarsko-tehnički činovnik državni imade obsežan samostalni djelokrug. Druga jedna sasvim shodna uredba postoji u tora, što imaju zastupnici šum. zakona i šumarski nadzornik, kojega potonjeg Kralj imenuje, pravo, proti priesudam, izrečenim u prvoj molbi glede šum. redarstvenih predmeta po šum. odboru, priziv uložiti. Nadalje može i šumarski nadzornik u slučaju velike pogibelji potrebite odredbe na osobnu odgovornost odmah odrediti, sječenje stanovite šume sasvim zabraniti, a nadalje je ovlašten zahtievati da ga u njegovom službenom poslovanju i upravni i obćinski redarstveni organi kriepko podupiru. Ni u Ugarskoj nije se uredjenje političke šumske službe s početka baš povoljno u publici primilo, nu sada se počimlje o tom sve to bolje suditi; dapače ima slučajeva, da pojedina municipija i obćine svoje šume dobrovoljno pod aerar. upravu stavljaju i glede toga se s vladom ugovorno sporazume. 0 dielu, koji razpravlja o šumsko-redarstvenih prekršaj ih i prestupci h nećemo ovdje pobliže govoriti, nu stoga ćemo nješto spomenuti 0 postojećih uredba za učenje i za izpite, i to u kratko. Prvi zavod za višu šumarsku naobrazbu i za postignuće najviših mjesta postoji već 78 godina rudarska i podjedno šumarska akademija u Štavnici. Ovamo se primaju samo učenici, koji su svršili podpuno srednje koje učilište i položili izpit zrelosti. Učevni tečaj sastoji se iz dvje strukovne škole, t. j . jedne za sveobće šumarstvo, a druge za mjerstvo. Prva ima tri godišta, a potonja dva daljnja semestra. Zajednička nauka šumarska sa rudarskom nedostatna je s toga, što zajedničke predmete redovito samo rudari predavaju i to načinom, koji šumarskim zahtievom i potrebi neodgovara. Bedo nastoji sasvim odlučno osobito 0 tom, da se prema sadanjem duhu vremena samostalno ustroji višja šumarska nastava, i da se svi poslovi, zasiecajući u tu granu, dođiele ministarstvu za poljodjelstvo. Na akademiji u Štavnici bilo je u prvom četrdesetgodišnjem razdobiu od 1808. do 1848. popriečno svake godine 21 slušatelj, a od to doba do 1885. po 90 slušatelja na godinu. Ove nam brojke dokazuju dovoljno razvitak i važnost šumarske struke, naime od dobe, kako je odterećeno tlo i zemljišta od raznih služnosti. . Oni, koji žele u Ugarskoj stupiti u državnu šumarsku službu, imaju dokazati, da su svršili akademiju te zatim probavili dvogodišnju praksn a po potonjoj položili viši šumarski državni izpit To isto zahtjeva se i od onih činovnika, koji žele dobili upravna mjesta za one šume, u kojih se ima gospodariti po § 17- šumskoga zakona. K državnom izpitu pripuštaju se i takovi kandidati, koji akoprem da nisu svršili akademije, polože ondje uvedene teoretičke izpite. Činovnici računarskih odjela, postojećih kod šumarskih oblasti, Imaju svršiti šumarsku akademiju, mx nomoraju polagati državnog izpita* |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 13 <-- 13 --> PDF |
´ — 461 — K višem državnom izpitu pripušteni bijahu od godine 1880. do uključivo 1884, — 210 kandidata, od kojih je položilo izpit 160. Za Hrvatsku i Slavoniju postoji šumarska škola u Križevcu, za koju su potrebiti samo niži razredi srednjih škola i doba od 15 godina. Pošto taj zavod današnjim zahtjevom, imenito glede državne i javne službe, već neodgovara, lo predstoji prema tomu poti´ebito preustrojstvo istoga. Povodom ustanove § 37. šumskog zakona, da se imaju za čuvanje šuma, koje pod neposrednim nadzorom države stoje, namjestiti nakon 10 godina samo takove osobe za lugare, koji su položili stručni izpit za čuvarsku i pomoćnu službu s dobrim uspiehom, ustrojene su iugarske škole sa dvogodišnjim tečajem u Kiraljhalmi i Temišvaru. K stručnom izpitu za lugare pripušteni bijahu od god. 18"80. do 1884. u svemu 976 kandidata, od kojih su pronadjeni upotrebtjivimi za službu 827. Nadalje spominje B e đ o u svojem djelu i ugarsko zemaljskošumarsko družtvo, koje postoji od godine 1866. ter je od velike koristi koli državi, toli i privatnikom u pogledu unapredjivanja šumarske struke a imenito obuke i naobrazbe. Ovo je družtvo po svoj prilici jedino od svijuh postojećih šumarskih družtva, koje razpolaže s glavnicon od 200.C00 forinta. Članova družtvenih ima u svemu 1.500, a biti će u Austriji-Ungariji samo češko šumarsko družtvo, koje više članova ima, nego li ugarsko. Zemaljsko šumarsko družtvo ugarsko razpisuje svake godine nagrade za strukovna djela, a izdaje u ugarskom jeziku strukovni mjesečnik „Erdes zet i Lapok -- Šumarski listovi. — Istim načinom, ako ne baš s toliko bogatimi sređstvi, dieljuje i hrvatsko šumarsko družtvo; a strukovni list, koga to družtvo pod naslovom „Šumarski list" svakoga mjeseca izdaje, uredjuje se izvrstno, u koliko smo se o tom iz dotičnih članaka za dosta osvjedočiti mogli. Završujemo prvi svezak s lovstvom, koje je kao u Austriji pod zaštitom sličnih zakonskih ustanova uredjeno. Postoji pako visok porez na puške, a još viši na lov t. j , za lovne karte. U Ugarskoj ueima doduše tako bogatih lovišta, kao što se nalaze u Podunavju i sjevero-zapadnih zemaljah s onkraj Litave, nu nađmašuje ugarsko lovstvo ono u Cislitavi osobito sbog raznovrstnosti i promiene, zatim sbog osebujnosti lovišta i kolikoće raznih vrsti divljači. U ostalom lovski odnošaji, naročito glede prihoda od divljači, sve to bolji nastaju pod zaštitom zakona i uspiešnim uplivom lovskoga družtva, koje postoji — 1200 članova — za obranu divljači. Kako nam skrižaljka XXXV. predočuje, ubijeno je godine 1884. u Ugarskoj, u Hrvatskoj i Slavoniji u svemu 840.087 komada koristne i 241.092 komada škodljive zvjeradi u vriednosti od 665.022 forinta. Oi toga napomenuti nam je samo najglavnije vrsti, a to: 2,317 jelena, 11.243 srne, 3.135 divlji prasaca, 300.5.^5 zečeva, 418 velikih i malih tetrieba 39.G2S gnjetcla, 24S--130 jarebica, 18.241 kljunača, 34.143 branjuge i biela drozka, 280 medjeđa, 35 risa, 904 vuka, 1341 divlja mačka i 5354 orla i jastreba. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Prispodobimo li.kolikoću glavnih vrsti divljadiinedjullg^mskom i Austrijom, to ćemo dobiti veoma različite rezultate ob ođiioJajih lovsldh u obijuh polab carevine. . .. .-, Na 100 km-površine dolazi: na Austriju: . na Ugarsku: Od ubijene krupne. zvjeradi . . . ... . 2-0 komada .0.7 komada ^ ubijenih srna ....... ... 13´2 „ 3^5 „ zečeva. ......... 312-0 „. / ", 92´0 ., „ „ „ velikih i malih tetrieba , . 30 „ .0.13 ,„ , „ ,,„ gnjetela . , . . , . ..^ . .. 27,-0 _ „ , , ,12-0 . „,. jarebica ... . ^ . . 260´0 „- ^ , 76´0 ´ „\ Od osobite važnosti za tigarsko lovstvo je Godollo i posebno za našega Kraljevića u okolici G6rgeny priredjena lovišta. Od gnjetelnika, koji se u novije doba opet goje, zauzimlje prvo mjesto onaj, koji je priredjen na otoku Monostorsziget a spadajući u obseg lovišta godollskog Njegovoga Veličanstva Kralja. Medju ostalim nije nam potrebito ovdje napomeni ti zanimivi lov na medjede, što ga većkrat poduzimlje naš. Kraljević, pošto, će to svakomu od nas dobro poznato biti iz dotičnih opisa. Iztaknuti nam je pako još i tu okolnost, da se pojedina velevlastela bave i gojenjem inozemnih vrsti zvjeradi; u tom pogledu nad ćemo na imanjih grofa Forgach-a Mouflon-a, a na imanjih grofa Brenner- a divljih tuka. Osobito navadja se,,da je razmjerno previsoka potrošarina u glavnom gradu Budimpešti udarena na prodaju zvjeradi u obće. , (SvrŠit 6e se,) ..,. Kritična razmatranja šumsko-gospodarstvenih odnošaja u području otočke Imovne obćine. i-^, ,´ Svaki umni gospodar, ako ho^e da uspješno upravlja svojim dobrom, te ako mu je do toga, da ovo korist nosi, a ne da ga gospodarstveno unazađuje-; mora na cisto biti sa svimi faktori, koji mu na razvoj dobra uplivaju. Poznavanjem tih faktora, dolazi se do uvidjavnosti, da li uprava i postojeći način gospodarenja odgovaraju svojoj svrsi ili ne, poznavanjem njihovim razjašnjuju se i svi odnošaji, što bilo štetno ili povoljno na razvoj gospodarstva djeluju. Zadaća ove razpravice biti će dakle, upoznati poštovane čitaoce sa svimi činbenici i odnošaji, s kojimi šumsko gospodarstvo otočke imovne obćine računati mora, te iz istih izvesti zaključke, da ii ova imovna obćina može nadu gojiti, da će se uzdržati kao institucija, kojoj je zadaća osigurati pravoužitnikom -pO". trajni prihod šuma, i ako da, pod kojimi će uvjeti to moguće biti. Površina posjeda otočke imovne obćine iznosi 1,37;658´86 katastr. jutara. Eaztrešen je pako taj posjed po bivšem teritoriju otočke pukovnije, koji je 48°16 četvornih milja obuhvaćao. Raztrešenost šuma imovno-obćinskih nastala je usljed´ |