DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 13 <-- 13 --> PDF |
´ — 461 — K višem državnom izpitu pripušteni bijahu od godine 1880. do uključivo 1884, — 210 kandidata, od kojih je položilo izpit 160. Za Hrvatsku i Slavoniju postoji šumarska škola u Križevcu, za koju su potrebiti samo niži razredi srednjih škola i doba od 15 godina. Pošto taj zavod današnjim zahtjevom, imenito glede državne i javne službe, već neodgovara, lo predstoji prema tomu poti´ebito preustrojstvo istoga. Povodom ustanove § 37. šumskog zakona, da se imaju za čuvanje šuma, koje pod neposrednim nadzorom države stoje, namjestiti nakon 10 godina samo takove osobe za lugare, koji su položili stručni izpit za čuvarsku i pomoćnu službu s dobrim uspiehom, ustrojene su iugarske škole sa dvogodišnjim tečajem u Kiraljhalmi i Temišvaru. K stručnom izpitu za lugare pripušteni bijahu od god. 18"80. do 1884. u svemu 976 kandidata, od kojih su pronadjeni upotrebtjivimi za službu 827. Nadalje spominje B e đ o u svojem djelu i ugarsko zemaljskošumarsko družtvo, koje postoji od godine 1866. ter je od velike koristi koli državi, toli i privatnikom u pogledu unapredjivanja šumarske struke a imenito obuke i naobrazbe. Ovo je družtvo po svoj prilici jedino od svijuh postojećih šumarskih družtva, koje razpolaže s glavnicon od 200.C00 forinta. Članova družtvenih ima u svemu 1.500, a biti će u Austriji-Ungariji samo češko šumarsko družtvo, koje više članova ima, nego li ugarsko. Zemaljsko šumarsko družtvo ugarsko razpisuje svake godine nagrade za strukovna djela, a izdaje u ugarskom jeziku strukovni mjesečnik „Erdes zet i Lapok -- Šumarski listovi. — Istim načinom, ako ne baš s toliko bogatimi sređstvi, dieljuje i hrvatsko šumarsko družtvo; a strukovni list, koga to družtvo pod naslovom „Šumarski list" svakoga mjeseca izdaje, uredjuje se izvrstno, u koliko smo se o tom iz dotičnih članaka za dosta osvjedočiti mogli. Završujemo prvi svezak s lovstvom, koje je kao u Austriji pod zaštitom sličnih zakonskih ustanova uredjeno. Postoji pako visok porez na puške, a još viši na lov t. j , za lovne karte. U Ugarskoj ueima doduše tako bogatih lovišta, kao što se nalaze u Podunavju i sjevero-zapadnih zemaljah s onkraj Litave, nu nađmašuje ugarsko lovstvo ono u Cislitavi osobito sbog raznovrstnosti i promiene, zatim sbog osebujnosti lovišta i kolikoće raznih vrsti divljači. U ostalom lovski odnošaji, naročito glede prihoda od divljači, sve to bolji nastaju pod zaštitom zakona i uspiešnim uplivom lovskoga družtva, koje postoji — 1200 članova — za obranu divljači. Kako nam skrižaljka XXXV. predočuje, ubijeno je godine 1884. u Ugarskoj, u Hrvatskoj i Slavoniji u svemu 840.087 komada koristne i 241.092 komada škodljive zvjeradi u vriednosti od 665.022 forinta. Oi toga napomenuti nam je samo najglavnije vrsti, a to: 2,317 jelena, 11.243 srne, 3.135 divlji prasaca, 300.5.^5 zečeva, 418 velikih i malih tetrieba 39.G2S gnjetcla, 24S--130 jarebica, 18.241 kljunača, 34.143 branjuge i biela drozka, 280 medjeđa, 35 risa, 904 vuka, 1341 divlja mačka i 5354 orla i jastreba. |