DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Prispodobimo li.kolikoću glavnih vrsti divljadiinedjullg^mskom i Austrijom, to ćemo dobiti veoma različite rezultate ob ođiioJajih lovsldh u obijuh polab carevine. . .. .-, Na 100 km-površine dolazi: na Austriju: . na Ugarsku: Od ubijene krupne. zvjeradi . . . ... . 2-0 komada .0.7 komada ^ ubijenih srna ....... ... 13´2 „ 3^5 „ zečeva. ......... 312-0 „. / ", 92´0 ., „ „ „ velikih i malih tetrieba , . 30 „ .0.13 ,„ , „ ,,„ gnjetela . , . . , . ..^ . .. 27,-0 _ „ , , ,12-0 . „,. jarebica ... . ^ . . 260´0 „- ^ , 76´0 ´ „\ Od osobite važnosti za tigarsko lovstvo je Godollo i posebno za našega Kraljevića u okolici G6rgeny priredjena lovišta. Od gnjetelnika, koji se u novije doba opet goje, zauzimlje prvo mjesto onaj, koji je priredjen na otoku Monostorsziget a spadajući u obseg lovišta godollskog Njegovoga Veličanstva Kralja. Medju ostalim nije nam potrebito ovdje napomeni ti zanimivi lov na medjede, što ga većkrat poduzimlje naš. Kraljević, pošto, će to svakomu od nas dobro poznato biti iz dotičnih opisa. Iztaknuti nam je pako još i tu okolnost, da se pojedina velevlastela bave i gojenjem inozemnih vrsti zvjeradi; u tom pogledu nad ćemo na imanjih grofa Forgach-a Mouflon-a, a na imanjih grofa Brenner- a divljih tuka. Osobito navadja se,,da je razmjerno previsoka potrošarina u glavnom gradu Budimpešti udarena na prodaju zvjeradi u obće. , (SvrŠit 6e se,) ..,. Kritična razmatranja šumsko-gospodarstvenih odnošaja u području otočke Imovne obćine. i-^, ,´ Svaki umni gospodar, ako ho^e da uspješno upravlja svojim dobrom, te ako mu je do toga, da ovo korist nosi, a ne da ga gospodarstveno unazađuje-; mora na cisto biti sa svimi faktori, koji mu na razvoj dobra uplivaju. Poznavanjem tih faktora, dolazi se do uvidjavnosti, da li uprava i postojeći način gospodarenja odgovaraju svojoj svrsi ili ne, poznavanjem njihovim razjašnjuju se i svi odnošaji, što bilo štetno ili povoljno na razvoj gospodarstva djeluju. Zadaća ove razpravice biti će dakle, upoznati poštovane čitaoce sa svimi činbenici i odnošaji, s kojimi šumsko gospodarstvo otočke imovne obćine računati mora, te iz istih izvesti zaključke, da ii ova imovna obćina može nadu gojiti, da će se uzdržati kao institucija, kojoj je zadaća osigurati pravoužitnikom -pO". trajni prihod šuma, i ako da, pod kojimi će uvjeti to moguće biti. Površina posjeda otočke imovne obćine iznosi 1,37;658´86 katastr. jutara. Eaztrešen je pako taj posjed po bivšem teritoriju otočke pukovnije, koji je 48°16 četvornih milja obuhvaćao. Raztrešenost šuma imovno-obćinskih nastala je usljed´ |