DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 465 — In-iovTia je obćiua dakle primila u posjed šume raztrešene i ,_š u Bievećim dieiom prebrane (riedk e>, ,z a,p uš t e B efl," đ" e y a s t -i rane. OTO je..činjenica,--koja se oeda pobiti. Ona je bila dobro poznata i prvom zastupstvu naše imovne obdine^ kao i po istom uvedenoj upravi. Pri takovom stanju stvari mogao je svaki uviditi makar ako i nije strukovnjak bio, da će se upravan nemilom stanju i položaja prema gospodarskim interesom puka nalaziti morati, ako je sada imovni posjed unaprediti; jer čuvanje i dizanje šuma protivi se sadanjim nerazložnim zahtjevom puka. Pa to zastupstvo uvidjajuć to sve, ipak je propustilo svojoj upravi pružiti i najprimitivnija sredstva, kojimi bi se makar to malo šuma sačuvalo i dalnje haranje istih prepriečilo. To zastupstvo velim namjestilo je samo 44 lugara za cielu tu ogromnu, raztrešenu površinu imovne obćine. Istina je, da je isto tada veoma malimi sredstvi razpolagalo, i da ga je na taj postupak do njekle i sama štednja silila. Ali je ta štednja žalibože više štete nego koristi doniela. Štednja je po načelih narodnoga gospodarstva samo tamo i tada opravdana^ gdje i kada-za posljedicu umnažanje dobara ima. Ova štednja nije bila produktivna i biti će uviek crni list u analima imovne obćine, što nara najbolje svjedoči sadanje još žalostnije stanje šuma. Od tada je prošlo već 8 punili godina, 8 punih godina ima već od kako se uprava bori za povišenje lugarskog osoblja, pa je jedva uspjela, da se broj lugara na G3 dotjera, prem su se medjutim razpoloživa sredstva i potrostručila. Sa svih strana diže se vika na šumare i lugare, da sasjekoše i opustošiše šume, sa svih strana donose se predloži, kako da se uredi šumarska služba i kako da se nadzire, a nitko neće da obzirom na gore iztaknute činjenice sam po sebi sudi: quid valeant humeri quid ferre recusent? Za ovih 8 godina, od kako imovna obćina postoji, bijaše svega namješteno 115 lugara. Od tih je do sada odpušteno 37, njih 11 se zahvalilo a 4 ih je umrlo. Obzirom dakle na sadanji status iznosi broj ođpuštenih i onih što su se zahvalili 76%, a obzirom na status od 1879. godine 109´^/o. Međju odpuštenimi samo se jedan nalazi, na kojeg su se uporabiti morale ustanove kaznenoga zakona. Svi ostali odpušteni su disciplinarnim putem radi zanemarenja službenih dužnosti. Medju timi poznam baš poštenih ljudi, dapače u puku i uglednih. Ove hladne žalostne cifre moraju se zaista čudno dojmiti svakog strukovnjaka, pa i samog moraliste. Zar je moguće, da se narod, koji se kroz viekove odlikovao svimi mužkimi kriepostmi, danas izrodio u liene trutove, koji bi rado na laEku ruku živjeti a ništa ne raditi? Svaki će mi dopustiti, da u^ ostale službenike raznih struka i lugarsko osoblje možemo smatrati za predstavnike prve klase prostoga puka. To su ljudi, koji su nješto učili, ljudi iz boljih porodica, ljudi u puku manje više ugledni i ljudi koji nješto ipak do svojeg glasa i poštenja drže. „Svaka šuša", štono vele, „nemože postati lugarom""! Ako je dakle tako rekuć cviet puka toli nizko pao, da se iz njega rekrutira službeno smeće, to i uprava mora ruke skrstiti i očajavati, jer su joj svi trudi i napori tašti. Ali nije tako! Narod^ koji se kroz viekove ponosi svojimi 33 |