DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Da je ovaj nazor glede obterećenja lugara opravdati, i da iste zaista žrtvom
inanjkave isprave smatrati možemo, najbolje nam svjedoči ta činjenica, što je
kod ovdašnje državne uprave odpušten lugar- tako rekuć „biela vrana".


Tako riedko se to kod njih sbiva, što je kod nas već u običaj prošlo. A
zašto? Ta njihovo osoblje potiče iz istog pučkog sloja, iz kojeg i naše, strukovne
sposobnosti njihovih lugara iste su, kao i kod naših, a namještaju se u shižbu
još donjekle pod gorimi uvjeti, nego naši? Zato, što su njihove šume na
okupu i puku s neruke, dakle od navale zaklonjene, isto broj ćuvarskog osoblja
odgovara veličini pojedinih revira i što je primjeren ovim malo prije navedenim
obstojnostim.


Sva umovanja i projekti uz ovakovo stanje stvari ne mogu ništa koristiti,
šume mora nestajati, pa makar se bog zna kakva disciplina za lugare uvela,
pa makar se za jedan samo panj lugar iz službe odpnštao. A nastavi li se samo
đosadanji disciplinarni postupak proti istim, to ćemo na brzo doživjeti, da će se
za imovnog lugara samo bitange i morahie propalice nuditi. Čovjek, koji iole
do svojega poštenja drži, neće sigurno primiti takovu škakljivu službu, koja mu
slabu korist pruža, a naprotiv, lako mu ruglo i sramotu nanieti može.


Dokle god zastupstvo na čuvarskom osoblju štedilo bude, dotle se ne
možemo nadati ni najmanjem uspjehu. Priznajemo, da je prigovor pojedinih
zastupnika i naroda, da uprava sve dohodke guta, donjekle opravdan, ali mi
znamo, da taj prigovor ne potiče iz prevelike skrbi za narodnim dobrom, nego
da je više izliev sebičnosti. Ta znamo mi to dobro, da bi pojedini zastupnici i
velika većina puka najvećma volili, da se upravo i čuvarsko osoblje pod plastom
štednje što više reducira. Ali svjestnim i rodoljubivim našim zastupnikom stavljamo
na dušu, da se te pogubne štednje okanu još za vremena, jer ako ovako
još koju godinu potrajalo bude, propast šuma je neizbježiva.


Kod gospodarstva poput imovnih obćina, koja su skoro odlučujuća za
narodno - gospodarstveno stanje dotičnih krajeva, ne smje se uspjeh uprave i
gospodarenja za jednu noć izčekivati, tu svaki i najmanji napredak zahtjeva
žrtava, strpljenja i uztrajoosti. Pa neka imovna obćina usljed povišenja čuvarskog
osoblja tečajev više godina i deficit ima, neka se recimo i zaduži — neka
u kratko nazaduje u financijalnom pogledu — ali to nazadovanje biti će samo
prividno, jer svaki u tu svrhu investirani novčić, vratiti će se vremenom stostruko.
Ta pogledajmo samo na naš nesretni kras. Što se tn sve ne inve.^tira
za čuvanje i dizanje šuma? Ta da na nadležnom mjestu nisu osvjedočeni, da
će se te investicije, koje sada zemlji na teret padaju, vremenom izplatiti, zar
bi se te žrtve doprinašale? Ne plašimo se dakle žrtava, ako hoćemo spasiti ovo
narodno dobro, ako hoćemo, da nas potom^^tvo blagosivlje. Ta narod, koji se
za unapredjenje svojeg blagostanja žaca žrtava, ne može imati budućnosti.


No sada podjimo u "našem razmatranju korak dalje.


Na temelja iznovične procjene šuma, propisane naputkom B. k zakonu od
IL srpnja 1881. ustanovljeno je, da na cielom posjedu otočke imovne obćine
iznosi faktična drvna gromada 8,970057 m´\ ukupni godišnji prihod na drvu