DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 3 <-- 3 --> PDF |
™- 451 — tonjih izabrana tri člana, kao šumski odbor, ter i kralj, žumarska nadzornictva. Za upravu državuih šuma postavljene su posebne oblasti. Šuman-ke poslove obavlja u ministarstvu posebni odjel, a na čelu mu stoji zemaljski nadšumarnik; taj odjel ima nadalje tri odsjeka, svaki sa jednim šumarskim nadsa vjetnitom. Prvi odsjek vodi gospodarstvene poslove državnih šuma, drugi uredjenje šuma, gojitbu i šumarske gradjevine, treći odsjek pako ima državni glavni nadzor preko šuma. U Hrvatskoj i Slavoniji podpadaju poslovi, zasjedajući u djelokrug autonomne vlade, Ban u uz "sudjelovanje političkih oblasti prve i druge molbe (po novoj organizaciji političkih oblasti i treće molbe. Uredničtvo). Ondašnje aerarial. šuma podpadaju pod gore pomenuto kr. ugar. ministarstvo. Za državni vrhovni nadzor nad šumami posta>ljena su u Ugai^skoj dvadeset šumskih nađzorničtva. Šumsko-ređarstvene poslove u Hrvatskoj i Slavoniji obavljaju političke oblasti i istim dodieljeni županijski šumarski činovnici. Glede geografičkog položaja i drvarske trgovine pođielio je Bed o šume u Ugarskoj u pet glavnih hrpa, i to: u šume ležeće sjeverno, izfcočno, u Alfoldu, zapadno i južno. . U prv u hrp u spadaju one šume, koje se protežu od sjeverne granice zemlje prama jugu i Dunavu i prama sjevernoj medji ugarske nizine (Alfold), ter od zapada do medje iztočnih Karpata. Velegorje Tatra, Fatra i Zolya obsiž? f ovu hrpu sa 6Q´8l^l(y ^elegorja i 29´577o sredogorja. Ovo gorje sastoji se iz kosa ranije terciarne formacije, iz tracl^jta i kristalinskog škriljevca, na visočinah Tatre iz granita, na sjeveru iz Jure i krede, ter na sjevero-zapadnoj strani malih Karpata od karpatskoga pješčenog kamenja. Glavne vrsti drveća su: Bukvika i grabika 1,032.000, — omorika 647.000, — jelika 268-000, — ariža 9000, — borika (bielog u dolini rieke Marche) 123.000, — hrastika (lužnjaka i kitnjaka) 776^000, — cerika 188-000, — brezika 53.000, — vrbika i topolika. 19.000, — jošika 15.000, brestika i javorika 13.000, — napokon akacije 8´000 jutara; limba i kosodrevina dolaze samo na najviših rubovih šuma na pruge. U drugu hrpu spadaju šume, protežuće se od iztočne medje zemlje do ugarskih nizina. Tu je na sjevernih, iztočnih i južnih graničnih kosah.iu glavnom biharskom gorju 73-957o planinskih šuma, sve ostalo do 21´5l"/o spada u sredogorje i u predgorje. U ravnicah malo je šuma Na erdeljsku visočinn priključuje se gorje Karpata kao veza medju sjevernimi i iztočnimi predjeli. . :, ´ U gcoložkom pogledu neima razlike medju prvašnjom i ovom hrprmi, ranija terciarna formacija pretežna je, a nuz karpatsko pješćcno kamenje dolazi kristalinski škriljevac, kreda i Jura. Ova hrpa obsiže glavni dio ugarskih šuma, a drvlje od osobite vriednosti i kakvoće. Ima sliedećih vrsti drveća a to: Bukvika i grabika 4,268 000 — hrastika .(lužnjaka i kitnjaka 1,622.000, — omorika 1,536.000, — cerika 383.000, — brezika 207.000, — jelika 19O.0DO, |