DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— , 455 — ´ u oilalečenil) bukovih i njekili oiiiorikovih Atimah, na površini po prilici od jedne petine čitavoga šumišta, nagomilali su se s vremenom znatni drvni šuvišci, a to s toga, što nije bilo nikakove prodje. U aerar. šumah je sadanja zaliha u hrasticih za ]8,400.000m´^ manja, nu u bukvicih za 28,700.000 nr^ veća, nego li normahia. Baš ovi razmjeri bijahu rajeriloiB, da je u ministarstvu u načelu ustanovljeno temeljem § 17. šumskoga zakona, da se u šumah, gdje se racionalno gospodariti mora, smije godimice onoliki dio površine posjeći, koHko obhođnja godina broji; tim dakle osniva se užitak ne na drvnoj gromadi, nego na površini.. Od nuzgrednih užitaka glavni su paša, žirovina i šiška. U obće slobodna paša u šumah ugarskih igra veliku ulogu, blago se riedko gdje u stajah timari, a da kako usljed toga trpi znatno šumsko gospodarenje. Stoke se mnogo više tjera na pašu, nego li pašnjaci hrane pružaju, a tim pako sve to manje potonjih nestaje; na obroncih i stranah gorja nalazimo mnogo nogostupa, nastavših ugonom stoke. Unatoč tomu, što se liv de, vrtovi i strništa ujedno sa šumom rabe za pasu, to ipak je vehka oskudica na pašnjacih; Po skrižaljci XIL izkazuje se cielokupni broj marve a zemlji, stegnut na veliku stoku, 8,300.000 komada. Bedo računa, da je za prihranu jednog marvinceta tečajem pol godine u lietnoj dobi potrebito 20 met. centi sena, a za ukupnti marvu 166 miliuna met. centi. Po katastru zapremaju pašnjaci 7,495.726 rali, a prihod po lalu nemože se više uzeti od 5 met. centi, dakle ukupno 37,478.600 met. centi trave, a računajmo, da prihod ranije i kasnije paše od 6 miliuna.rali livada i 23 miliuna rali oranica i vrtova po 3 dotično 2 met centa iznaša, to čini najviše 64 miliuna met. cent Iz toga sliedi, da 7.a pokriće poti´ebštine ljetne paše samo 102 miliuna met. centi prihoda paše i trave ima, uianjka dakle još 64 met. centa sena t. j . za ´3 miliuna komada marve. Za to nadomjestiti, valja marvu u šumu upuštati na pašu, gdje se po odbitku zagajenih prediela ništa više nego 10 miliuna rali za pašu izpostavlja, a računajuć 1-5 met. centa, svega 15 miliuna met. centi za naknadu gornjega manjka preostaje. To je u istini žalostni pojav! Punim pravom napominje pisac pri koncu, da se došlo izrabljivanjem šuma već skoro do krajne točke. Priho d drv a izkazuje potanko skrižaljka IIL prema katastralnoj procjeiu po pojedinih vrsti drva, vrsti uzgoja i stojbine za sva šumarska nadzorničtva i županije. Ovaj isti predmet označuje i V. i VI. skrižaljka; prva nam predočuje uporabni piihod po rali na temelju faktičnih podataka, crpljenih u državn´li šumah tečajem trogodišnjega razdobja; a potonja skrižaljka pako pokazuje nam tek prirasta glavnih ^rsti drveća, izmjerenoga na pojedinih stablih. Prihod materiala u ugarskih šumah je osobito visok; 47% šuma uvrštena su prva tri razreda stojbinske vrieđnote, đočim je šest takovih razreda ustanovljeno. Ovdje se neracnna samo s povoljnim! čiubenici stojbine, nego takodjer i s predpomenutimi odnošaji zalihe i dobnih razreda. Po katastralnoj procjeni proračunan je ukupni drvni prihod u zemlji glasom skrižaljke IV< sa 28,315´818 m^ ujedno |