DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 456 s proredjivanjem, dakle I-77 m´ po rali, što obzirom na dobru stojbiuu nije baš povoljno, im ipak današuji zbiljui prihod predvidiio nadmašuje. Prosudiv pobliže drvni prihod, namiče nam se pitanje, ´da li se potrebgtina drva u zemlji s istim pokriti može? Po katastralnih iztraživanjih izpostavlja se prihod s 28 mihima m^ ter ođpada na pučanstvo od 15,712.000 stanovnika na, svaku glavu VS^ drva za ogriev i za gradju, odbiv pako 20% odpadka na izradbu i izvoz, ostaje pravije samo 1*44 m^. Ovu brojku stavlja Bedo u n^zmjer sa potroškom drva, što treba Budimpešta, koji potrošak prema skrižaljci XIII. na glavu r32 m^ iznaša, s toga mnije pisac, da naima dovoljna pokrića za potrebštine u zemlji. Doduše možemo predpostaviti, da se potrebština drva ciele zemlje neda ni s daleka omjeriti s onom u glavnom građu Budimpešti, nu ipak nam je ovdje pripomenuti, da oni javni glasovi i navodi, koji kolahu prigodom bečke svjetske izložbe g. 1873. o neizcrpivom bogatstvu ugarskih šuma, dan danas više nevriede. Postotak drva za gradju iznaša po prilici kod hrasta 25 do 40, kod bukve 3 do 15, kod četinjača stoji niedju 70 do 85, to su doduše podatci, koji se odnošnjim, postojećim u Cislitavi, prilično približuju, a u alpinskih predielih cislitavskih ukazuje se postotak gradivog drva kod četinjača još niže. Prodaja drva izvadja se posredovanjem čestitih i solidnih drvarskih veletvrdka i sličnih nuztvrdka, a dotične skrižaljke predočuju nam u tom pogledu dosta zanimive podatke. Prodaja biva samo na panju, a investilacije u tom pogledu se izbjegavaju. Malo gdje imamo dobrih šumskih puteva, a i županijski i obćinski putevi nalaze se u lošom stanju. Usuprot tomu razvio se znatno promet drva na vodi. Na prodaju drva upliva osobito nepovoljno primitivni način sječnje i izvoza drva, naročito po kopnu, usljed česa biva većkrat 80 dapače i više postotaka gubitka na gromadi, Prodja drva za industriju diže se sve to više. Prem da se dobiva 24 miliuna kamenitog ugljena a vrijednosti od 6 mihuna kub, metara ogrievnog drva, to ipak nezaostaje ni prodaja ogrievnog drva. Dotične skrižaljke pokazuju nam, da željeznice i parobrođarstvo 594.613 m^ rudare i staklane 2,460^000 m^ drva za ogriev i gradju upotrebe. I stolari i bačvari izdjelaju znatnu množinu drva, a na glasu su osobitom baš sbog izvrstne kvalitate svojega surovog materiala. U svem postoje u zemlji 159 parnih pilana, 320 i 39 umjetnih vođenih pilana s 103 jarma, napokon 1242 jednostavne pile, koje postave ukupno godimice izrežu na mehkom drvu po prilici 2,500.000 ml Zanimive podatke o prodji drva i ob okolnostih, koje na to uplivaju, sadržaju skrižaljke XIIL, XV., XVIII. i XIX., izkazujuć potrebu drva u ghivnom gradu, odnosno promet drva na Rieci, a nadalje promet s kamenitim ugljem i tržištne ciene drva u glavnih mjestih. Iz izkaza skrižaljske XIV. razabiremo, daje iznosio izvoz šumskih proizvoda ugarskih u godinah 1882, 1883. i 1884. u svemu 27 miUuna forinta, u tora se računa za same dužice 11 milim^a forint.^. IJvo^ šum, proizvoda iznosi 5-^ miliuna, Izvoženo je pako; |