DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 526 Konačno mi se vidi predugačak po § 112. odmjeren rok, u kojem okrivljenik ima predati svoje pismeno opravdanje. Rok je naime najkraći 14 dana. U slučajevih, u kojili se ima postupati po tom paragrafu disciplinarno proti okrivljeniku i kazniti samo sa redovnom globom; u takovih slučajevih dotični predpostavljenik okrivljenika, moći će već unapred znati, kako će izpasti disciplinarni postupak kao i opravdanje okrivljenika, te ako se zato opredieli dulje vrieme, daje se okrivljeniku jedino prilika, da može razmišljavati, na koji način bi se mogao izgovarati, samo da odvrati od sebe novčanu globu. Ja mnijem, da bi bilo probitačno, da se prepusti dotičnomu predpostavljenomu toga okrivljenika, da po svojoj uvidjavnosti odmjeri u svakom konkretnom slučaju rok za podnešenje toga opravdanja. Preostaje nam jošte upozoriti prigodom revizije ovoga zakona, nadležne krugove na nekoje ustanove naputka B) za izmjeru, procienu i uredjenje šuma imovnih obćina, koje bi se po mojem mnienju uvažiti morale. Akoprem su već uredjene šume imovnih obćina po gornjem naputku, to će biti pogledom na § 54. potrebito osvrnuti se prigodom svake revizije, koja se po izmaku svakih deset godina preduzeti ima, na ustanove toga naputka i u eventualnom slučaju uporabljivati opet nekoje paragrafe iz istoga. Vrieme i prostor, što ga smijemo u o. 1. za nas zatražiti, nedopušta, da se upustimo u obširno razmatranje toga naputka, s toga ćemo upozoriti za sada samo na važnije momente, i to na § 38., koji govori o proračunavanju prihoda za gojitbu posječina. Po ovom paragrafu ima se za ustanovljenje godišnjeg potrajnog dohodka upor.ibljivati formula austrijskog komorskog procienbenoga načina u sliedećem obliku: NZ — ZZ ^(etat) =i)s X P . ; ps je popiiečni prirast sječivosti za površinu jedinice, koji se iz skrižaljke uzeti ima, P je površina reducirana na normalnu stojbinsku dobrotu, NZ je normalna zaliha, koju bi uzgojni razred imati morao, kada bi omjer dobnih razreda i nasad normalan bio; ZZ je u istinu nalazeća se zaliha na razredu, o je izravnajuća doba obhodnje. Po mojem nemjerodavnom mnienju, uporabom te formule u onom obliku, neće se moći postići nakanjeni cilj, dapače mogao bi posumnjati, da se mo/.e doći eventualno do absurdna rezultata. Uvažimo h, da se razvija formula austrijskog komorskog procjenbenoga načina iz nazora, da se nakupi nutar obhodne sječbene dobe ista drvna zaliha, i to: u istini već na početku obhodnje nalazeća se drvna zaliha uzgojnog razreda ZZ, nadalje tolikokratiu godišnji prirast sječivosti na čitavoj površini uzgojnog razreda, koliko broji godina obhodnja, naime o x^ p. Nu pošto se nesmije ta sveukupna drvna zaliha uživati, već mora preostati na svršetku obhodnje na površini toga uzgojnog razreda normalna zaliha NZ, to se tim uzrokom umanjuje ukupno uživanje u X 1´^ kroz dobu obhodnje na: |