DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 530 — tatom, pa šta više dati mu zemlje, da se i ekonomijom bavi — a medjutim s druge strane preobterećen je tako, da kod najvećeg mara jedva da službi zadovoljiti može. Istina kaže se, da se to iz štednje tako čini, ali ja bar te štednje ne vidim. Završujuć ovim „rieč posije skupštine šumarskog družtva" prelazimo na izlaganje mš,na dosadanje cjelokupne šumske uprave u pojedinosti, no s tim namjeravam u budućem broju ovoga lista odpočeti. Kako je to pitanje od velike važnosti, te kako svako na praktičnom polju crpljeno izkustvo može za što koristnije riešenje ovoga pitanja služiti, držimo posve za potrebito, te molimo slavno uredničtvo, da izvoli otvoriti stalan stupac, pod kojim bi se prikupljena gradja, na preustrojstvo šumarske uprave odnoseća — bilježila, što bi po našem mnenju i samome povjerenstvu kod viećanja kažiputom bilo. Prokić. Glavna skupština ugarskog šumarskog družtva. šume okolo Kremnice mogu se smatrati koljevkom šumarske kulture u Ugarskoj. Već koncem prošloga i početkom ovog stoljeća uzgojio je šume podpunom sjetvom erar, u kog rukuh bila je za onda uprava šumarstva. Te šume su sada došle u sječivu dobu, ili joj se primiču. S toga je ugarsko šumarsko družtvo veseljem prihvatilo poziv, da svoju ovogodišnju glavnu skupštinu obdržava u Šćavnici, i da protegne svoje ekskurzije na tamošnje šume. Veći dio učestnika sa predsjednikom grofom Ljudevitom Tisza i prvim podpredsjednikom Albertom Bedo pl. Kalnoki dovezoše se dne 17. rujna vlakom na Šćavnički kolodvor. Ovdje ih dočeka načelnik grada Josip Chabada sa podžupanom barske županije Stefanom pl. Mariaszi kao i gradjanstvom, koje ih srdačno pozdravi. Naskoro podje dug niz kola sa gostovi u grad, koji leži puno niže nego kolodvor, te budu kod najuglednijih gradjana ukonačeni. Na večer bijaše u čast gostom koncert priredjen od gradskih diletanta, nakon koga se šumari medjusobno i sa gradjani upoznavahu, ili nova poznanstva sklapahu. } } Sliedećeg dana, 18. rujna, sakupi se liepi broj družtvenih članova u dvorani gradske kuće, te predsjednik otvori skupštinu. U govoru iztaknu, da se mora obazrieti na djelatnost družtva u prošlih trih godinah, jer ovim danom iztiče mandat upravljajućeg odbora. U šumarskih stvarih, koje se ciele zemlje tiču, naglasi predsjednik, tre balo nam je manje više samo savjetujućim i pođticajućim načinom raditi, buduć su one ideje i inicijative, za koje naše družtvo razvilo prošlih godina toliku djelatnost, većim djelom ne samo uvažene, nego i realizovane od političkih oblasti. Tako je uzsliedila predaja uprave obćinskih šuma i bivših podanika |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 531 — U ruke države, ili gdje se to izvesti nije moglo, tamo je polučena bar asociačija, za uzmoći postaviti zajednički šumarske činovnike. Takodjer uspjela je obuka za pomoćno osoblje (lugare), nadalje pomaganje obćina i manjih šumoposjednika kod pomladjivanja šuma i pošumljenja pustošina i t. d. Provadjanje šumskog zakona uzelo je takodjer i u drugom pogledu konsolidiran pravac. Kao dobar znak ima se uzeti i činjenica, da se obćenito tuži proti pustošenju šuma, jer je to dokaz, da je interes za šume obćenitim postao Ta okolnost već nam pruža jamstvo, da šumski zakon nije samo na papiru ostao, te smo došli do onog stadija, u kom se šumoposjednik ne drži više za povriedjenog u svom pravu vlastničtva kroz šumski zakon, nego pristaje na stranu njegovih vršitelja. Nadati se je, da će to ohrabriti oblasti i organe, vršeće kontrolu i izvedenje, te da će napredovati na tom putu; te ima nade, da se neće više đogadjati devastacije, kao oko kupališta našeg gorja, koje ojedjuju putniku i bolestniku boravak u njih. Ja držim, reče predsjednik, to pitanje tako važnim sa narodno-gospodarstvenog i kulturnog gledišta, da zakonodavstvo mora poprimiti mjere proti tomu, ako te devastacije i u buduće potraju i ako oblasti ne budu posjedovale snage i zakonite moći, za to zapriečiti. Da od strane šumarskog družtva još ništa u tom pogledu učinjeno nije, ima svoj razlog u tom osvjedočenju, da šumski zakon daje oblastim potrebitu moć, za uzčuvanje tih šuma Ali šumarsko družtvo nije nikad uzmanjkalo podignuti svoj glas kod svake prilike, gdje je to od potrebe bilo, kao na pr. kod revizije carinskog tarifa monarkije. Za trajanja izložbe god. 1885. izložilo je šumarsko družtvo skup knjiga šumarske literature u magjarskom i njemačkom jeziku u takvoj množini, da je ta obsežnost i iste strukovnjake iznenadilo. Naša šumarska literatura obogatila je znatno zadnjih triuh godina, usljed družtvene podpore. Družtvo je izdalo o svom trošku ova djela: „Uporaba šuma" od prof. Sigismunđa Recsi, i „Vezanje melje" od šumskog nadsavjetnika Illes. Nadalje izdalo je skup vladnih naredaba, šumarskih kolendara i družtveni list. Za izdanje tih djela i listova izdano je 27 000 for. Osim toga razpisano je bilo 600 dukata za najbolja djela, od tog je dobio prof. Ljudevit pl. Fekete 100 dukata za svoje djelo „Uzgoj hrasta" a dalnjih 100 dukata imalo bi se dopitati piscu, koji bi napisao „Geodeziju". Ml smo digU bili svoj glas, da se poveća plaća šumarskim činovnikom, nu financijalni odnošaji države ne dopuštahu, da se to oživotvori. — Družtvo se je skrbilo i za podpore članovom, koji bijahu u nuždi i njihovim udovicam, te su se izdale znatne podpore iz za oto opredieljenih dvijuh pomoćnih zaklada. Isto tako su podieljena i dva stipendija od 300 for. iz Bedo-ove zaklade, utemeljene za dvadesetgodišnjeg jubileja družtvenog, na dva učenika na Šćavničkoj akademiji, sinove naših sučlanova. Mi smo dakle potrošili znatne svote za šumarske i humanističke svrhe", ali se ipak nismo nikad odaljili od naše zadaće, da poslove družtvene´ uredimo |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 532 uvjek tako, za da družtvo uzmogne obstajati i sačuvati svoju neodvisnost i u ne povoljnih vremenih. To nam bijaše pravilom i kod gradjenja družtvene sgrade. Nutarnje uredjenje preduzeto je, istina bog, istom u najnovije vrieme, nu ipak je odbor položio temelj mnogim poučnim sbirkom. Tako je postavljena već u družtvenoj sgradi sbirka rogova, koju je poklonio grof Forgach našem družtvu, i koja je dosada u narodnom muzeju pohranjena bila. Najljepši ures biti će ipak slika Njegova Veličanstva kralja Franje Josipa I. Tu sliku smo dah izraditi po umjetniku u tjelesnoj veličini, temeljem dozvole zadnje glavne skupštine, te ćemo ju doskora u veliku dvoi´anu postavili. Po mojem nemjerodavnom mnienju izpao je tehnički dio gradnje isto tako povoljno, kao i financialni. Troškovi gradnje bijahu naime preliminirani na 200,000 for., te je za pokriće izdataka bio stavljen u izgled dug od 60.000 for. Nu već sada možemo priobćiti, da će za tu svrhu biti dovoljno 13.000 do 14.000 for. Tekom trijuh godina poboljšalo se je stanje naše imovine, uzprkos silnim izdatkom za 59.419 for. Te brojke pokazuju ne samo brzo napredovanje, nego pače silan razvoj družtva, što ima zahvaliti ne samo požrtvovnosti utemeljiteljnih članova, nego i rastućem interesu za družtvo, od strane šumoposjednika i prijatelja šumali. To pokazuje i okolnost, da se je digao broj naših članova kroz ove tri godine od 1390 na 1783. Na to pročita tajnik Aleksander Horvath svoje izvješće. Po tom izvješću povećala se je temeljna glavnica za 25.773´44 for. Glavna skupština dozvoli s toga iz suvišaka blagajničkih povećanje Tisza-Lajos-eve zaklade na 19.000 for. a iz Vagner-Karo]y-eve zaklade na 8500 for. Od zadnje glavne skupštine, držane pred devet mjesecih, primljeno je 108 novih članova. Eazpisana nagrada od 100 dukata za geodeziju bude dopitana profesoru Otonu Cseti na akademiji Šćavničkoj. Zatim budu razpisane sliedeće nagrade za buduću godinu: 50 dukata za popularno djelo preko uzgoja sadnica glavnih domaćih vrsti, obzirom na položaj i tlo, i 50 dukata u djelomičnom izplaćivanju od 5 do 10 dukata za potanje radnje te zadaće. Rok za predatbu tih potanjih radnja je ustanovljen, da može autor spomenutog djela iste uporabiti. Glede sbirke rogova grofa Forgacha bude novi paragraf u statut umetnut glede prava vlastničtva na iste. Zatim preduzeše izbor novog predsjednika i odbora, te budu svi na novo izabrani, osim jednog odbornika, mjesto kojeg bude izabran Andrija Pođhradszky, šumarski ravnatelj vojvode Koburžkog. Broj odbornika je 30. Sada pročita šumarnik grada Kremnica, Eduard Lende, izvještaj o stanju gospodarstvenih odnošaja gradskih šuma. Površina tih šuma iznaša 17.855 jutara, te s njom upravljaju tri šumarska činovnika, a čuva ju 13 lugara. II okolišu grada imalo bi se pošumiti 154 jutra golieti i 582 jutra pašnika. Osim |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 533 — toga bude medju učestnike skupštine razdieljena brošura sa fotografijom grada Kremnica i sa gos-podarslvenovidom šuma istog grada Brošura obsiže 143 stranice, te nadopunjuje gore pomenuto izvješće. Kr. šumarnik Gustav Tomesanj govoraše nakon toga o pitanju pomlađjivanja izpod starih sastojina, u kom pogledu je pravio velike pokuse. Za drugi dan odluči skupština poduzeti ekskurziju, za da se uspjesi na licu iztraže. Na to predloži Vincenc Virag, upravitelj kod vojvode Koburžkoga, da se razpravlja o pitanju ^to izdašnije porabe šumske paše za gospodarstvo, da se uzmogne broj stoke povisiti, ali razprava o tom bude odgodjena na kasniju sjednicu. Napokon bude pročitano izvješće povjerenstva za izpitanje računa, te ga glavna skupština odobri, prihvativši takodjer i proračun za godinu 1888. Zatim zaključi predsjednik sjednicu za taj dan. Posije sjednice bijaše banket, a na večer ples. Dne 19. rujna odvezoše se članovi posebnim vlakom prama Gran-Bresnitzu u Horni:.veszku šumu, gdje im šumarnik Julius Tomesanj pokaza hrastovu sastojinu. podmladjena sa jelom (sjetvom i sadnjom). Svrhu i bitnost pomladjivanja pod sastojinu razložio je referent u zadnjoj sjednici. Upitna hrastova sastojina imala bi sliedećih godina u porabu doći, te jo većim djelom iz panja porasla. Akoprem je god. 1885. rodna bila žirom tako, da je dosta gustog naraštaja, to je ipak mislilo ravnateljstvo, da bi mladi naraštaj mogao zahirit po odstranjenju stare sastojine, buduć sa svojim slabim lišćem nebi mogao uzdržati rodne snage u tlu. Prema tomu odlučilo se je podmladiti sa jelom, jer ta vrst nekoliko kilometara više prama sjeveru izvrstno uspjeva u družtvu s omorikom. Podmladjeno bude 9´5 rali. Na svaki m^ dodje po jedna hrpica. Posijano je bilo po rali 10-5 kg. sjemena, a pokusa radi bude u svaku hrpicu po jedna jelova sadnica metnuta. Dolazi dakle na svako jutro 39.000 sjetvenica i 5755 sadnica. Ta količina biljka je svakako prevelika. Nu jedan dio će propasti za trajanja uporabe stare sastojine a suvišak presaditi će se drugamo. Referent misli, da će biti dovoljno po jutru 8000 biljka, a suvišak kad se drugamo presadi, pokriti će troškove te gojitbe. Troškovi podmladjivanja iznose po jutru 5´41 for. (10´3 radnih dana i 10-5 kg. sjemena). Posije dvih godina početi će se sustojina prozračivati. Pošto je sve pregledano bilo, razvi se živahna debata preko tog načina pomladjivanja. Svi bijahu jednoga mnenja o valjanosti tog postupka samo u predležećem slučaju nisu bili mnogi sporazumni s uporabom tog postupka. To pako s razloga, pošto je tlo u stanju potjerati krepke izdanke, te ih takodjer u snazi uzdržati, akoprem je prošla godina dosta sušna bila. Takodjer je podmladak pregust U pogledu te zadnje točke bi razjašnjeno, da će se suvišak biljka presaditi prema potrebi i tim manje gustim učiniti. Razvi se takodjer i preko sađjenja jele debata. Andrija Podhi´adszkj, ravnatelj šuma vojvode Ko |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 534 — burga, izjavi se proti sadjenju jele, pošto po njegovom izkustvu takove sadjene jelove sastojine najviše trpe na truleži srdca. Na to bude jedno sjemenište pregledano i pronadjeno u uzornu redu. Zasijano je bilo sa omorikom, jelom i borom. Jelove biljke bijahu zaštićene pleterom od pripeke sunčane. Tu priliku upotrebi šumarski savjetnik Fekete, da pokaže članovom svoje novo šumsko sijalo uredjeno za omorikovo, borovo i ariževo sjeme. Stroj je uredjen po Šuberovu sistemu, te potrebuje dva radnika. S njim se dosta brzo posluje te je i sjeme zasijano jednako po površini. Nu radi svojih preširokih izbacila dolazi preveć sjemena na tekući metar kolesa, s toga se može preporučiti samo za odgoj jednogodišnjih biljka za presad. Za toga dodje i vlak, te se članovi izleta odvezoše preko postaja Kremiiica i Janoshmgj u Turocz, da vide tamo umjetnu pilanu, pripadajuću tvrdki Josipu Filipu Gleisinger. Po programu imali bi članovi i šume razgledati, nu oni zadovoljiše se s tim, da si točno pogledaju pilanu. Pilana je sagradjena za izrabljenje 784 jutra šume, pripadajuće gradu Kremnicu. Ovdje je držao profesor Sigismund Szeczi predavanje o pitanju: „U kojem obliku imade se drvo pilana m predati i do kojih dimensija mogu iste izraditi drvo koristonosno?" Po mnienju referenta imalo bi se davati drvo uvjek u dugačkih dimensijah, jer se onda cielo stablo upotrebiti može. Šumoposjednik nebi onda kvarovao, izradjujuć tanje krajeve stabla za gorivo, a isto tako dobila bi pilana materijal u svih dimensijah, te bi mogla sve moguće naručbine obaviti. Po izkustvu njegovu može biti stablo dugačko do 8 cm. gornjeg promjera. Nu onda se ne smije računati kubični sadržaj po srednjem promjeru, jer onda kvaruje vlastnik šume, nego se mora misliti deblo đieljeno u dva jednaka diela, koja se imadu svaki za se proračunati. To dokaza on mjerenjem drva na skladištu. — Kašnje pregledanja pogosti ih poduzetnik gospodski, a onda krenuše večernjim vlakom u kupalište Stubnja. Sutradan morade se odustati od pregledanja šuma radi kiše, te je mjesto toga obdržavana bila zaključna sjednica u jedaćoj dvorani kupališta. Predmet sjednice bijahu pitanja, dana od gospodarskog ravnatelja vojvode Koburžkog, Vincenca Viraga, i to: 1. Neka izpita i ustanovi povjerenstvo, sastojeće se iz članova šumarskog i gospodarskog družtva, koji način gospodarstva se najbolje izplaćuje kraj raznih obhodnja. 2. Neka se uredi šumska paša tako, da se izluči jedan dio šume, u kojem će biti paševina glavnom svrhom, a dobivanje drva nuzgrednom. Prvo pitanje bude skinuto s dnevnoga reda, pošto je već dovoljno izcrpljeno od najznamenitijih strukovnjaka. Preko drugog pitanja bje živahno razpravljano, te se i predsjednik grof Tisza uticao u razpravu. Napokon bude zaključeno na predlog Ignjata Rotha, c. kr. ravnatelja krunskih dobara, da se ifna dozvoliti šumska paša tamo, gdje se tim neslabi snaga tla, uz potrebita Ograničenja, t. j . da ministarstvo postupa po dosadanjih načelih. Tamo, gdje se je bojati, da bi pašarenje izcrpilo rodnu snagu tla, ima se bezuvjetno zabraniti. |