DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 531 — U ruke države, ili gdje se to izvesti nije moglo, tamo je polučena bar asociačija, za uzmoći postaviti zajednički šumarske činovnike. Takodjer uspjela je obuka za pomoćno osoblje (lugare), nadalje pomaganje obćina i manjih šumoposjednika kod pomladjivanja šuma i pošumljenja pustošina i t. d. Provadjanje šumskog zakona uzelo je takodjer i u drugom pogledu konsolidiran pravac. Kao dobar znak ima se uzeti i činjenica, da se obćenito tuži proti pustošenju šuma, jer je to dokaz, da je interes za šume obćenitim postao Ta okolnost već nam pruža jamstvo, da šumski zakon nije samo na papiru ostao, te smo došli do onog stadija, u kom se šumoposjednik ne drži više za povriedjenog u svom pravu vlastničtva kroz šumski zakon, nego pristaje na stranu njegovih vršitelja. Nadati se je, da će to ohrabriti oblasti i organe, vršeće kontrolu i izvedenje, te da će napredovati na tom putu; te ima nade, da se neće više đogadjati devastacije, kao oko kupališta našeg gorja, koje ojedjuju putniku i bolestniku boravak u njih. Ja držim, reče predsjednik, to pitanje tako važnim sa narodno-gospodarstvenog i kulturnog gledišta, da zakonodavstvo mora poprimiti mjere proti tomu, ako te devastacije i u buduće potraju i ako oblasti ne budu posjedovale snage i zakonite moći, za to zapriečiti. Da od strane šumarskog družtva još ništa u tom pogledu učinjeno nije, ima svoj razlog u tom osvjedočenju, da šumski zakon daje oblastim potrebitu moć, za uzčuvanje tih šuma Ali šumarsko družtvo nije nikad uzmanjkalo podignuti svoj glas kod svake prilike, gdje je to od potrebe bilo, kao na pr. kod revizije carinskog tarifa monarkije. Za trajanja izložbe god. 1885. izložilo je šumarsko družtvo skup knjiga šumarske literature u magjarskom i njemačkom jeziku u takvoj množini, da je ta obsežnost i iste strukovnjake iznenadilo. Naša šumarska literatura obogatila je znatno zadnjih triuh godina, usljed družtvene podpore. Družtvo je izdalo o svom trošku ova djela: „Uporaba šuma" od prof. Sigismunđa Recsi, i „Vezanje melje" od šumskog nadsavjetnika Illes. Nadalje izdalo je skup vladnih naredaba, šumarskih kolendara i družtveni list. Za izdanje tih djela i listova izdano je 27 000 for. Osim toga razpisano je bilo 600 dukata za najbolja djela, od tog je dobio prof. Ljudevit pl. Fekete 100 dukata za svoje djelo „Uzgoj hrasta" a dalnjih 100 dukata imalo bi se dopitati piscu, koji bi napisao „Geodeziju". Ml smo digU bili svoj glas, da se poveća plaća šumarskim činovnikom, nu financijalni odnošaji države ne dopuštahu, da se to oživotvori. — Družtvo se je skrbilo i za podpore članovom, koji bijahu u nuždi i njihovim udovicam, te su se izdale znatne podpore iz za oto opredieljenih dvijuh pomoćnih zaklada. Isto tako su podieljena i dva stipendija od 300 for. iz Bedo-ove zaklade, utemeljene za dvadesetgodišnjeg jubileja družtvenog, na dva učenika na Šćavničkoj akademiji, sinove naših sučlanova. Mi smo dakle potrošili znatne svote za šumarske i humanističke svrhe", ali se ipak nismo nikad odaljili od naše zadaće, da poslove družtvene´ uredimo |