DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 535 — Na to se zahvali predsjednik gradu Kremnicu za njegovu gostoljubivost, kao i oblastira Barsa i Turocza, i tim bude ovogodišnja glavni, skupština zaključena. Po zaključku sjednice odazvaše se članovi pozivu grada Kremnica na diner, a popoldašnjimi vlakovi odputova ih veći dio svojoj domovini. Jedan dio odputi se u Iniovaralj. Tu bijahu gosti duhovne zaklade i pregledavahu 21. rujna tamošnje umjetno gojenje riba. D. M. Kratak osvrt na noviju rusku šumarsku literaturu. u posljednjem svezku ovoga lista objelodanjen je prevod članka I. Toniakova, bibliotekara glavnog arkiva ministarstva inostranih diela u Moskvi, u kojemu se medju inim spominju takodjer i njeki podatci, odnoseći se na stariju rusku šumarsku literaturu. Podjedno nam se stavlja u izgled, da će g. Tomakov skorim izdati obširnu bibliografiju o ruskoj literaturi šumarstva za vrieme od god. 1703—1887. sa prilogom pregleda i istorije materijala, što se je u tom pogledu sačuvao u državnih i javnih arkivih i bibliotekah. Da je u obće ruska šumarska literatura od svih slavenskih najbogatija, to nam svjedoči već i god. 1878. izdani „Prvi sistematični popis šumarskih knjiga, izdanih na ruskom jeziku" gospode Vereha i Rudskija. Kad se je pako već jednom u ovom listu povela rieč o šumarskoj ruskoj literaturi, budi i meni dozvoljeno, da se u kratkih crtah osvrnem bar na njeke važnije novije proizvode njezine. Prelazeći ovime na sam predmet nazočne razpravice, iztaknuti nam je prije svega djela, odnoseća se na naukuotaksaciji, kojoj se nauci i od strane ruskih šumarskih pisaca već odavna osobita važnost podavala. Od novijih diela na tom polju iztaknuti nam je ponajprije ,,šumsku procjenu" profesora petrogradske akademije A, Rudskij-a, koju je on g. 1880. objelodanio; već g. 1878. pako izdao je bio profesor Šafranov prevod poznate »dendrometrije" od Baura, dočim je istodobno ravnatelj šumarsko-gospodarske akademije u Moskvi, K. Arnold, izdao prevod Kunceove „dendrometrije", P. Korsini prevod Heyerove nauke „o statiki", D. Kravčinski pako sam „rukovodstvo za ocjenjivanje šuma". Nješto kasnije pako, t. j . god. 1880—1884., izdali su U. Turskij, Živkov i Buš šumsko-procjenbene pomoćne skrižaljke i skrižaljke za proračunavanje sadržine debala, dočim je S Oljsevskj jur prevode laznih Presslerovih diela objelodanio, ne manje izdan bje prevod Judeichove procjene. Nauka o šumskoj tehnologiji takodjer je za to vrieme dosta obilno obradjivana. Tako je god. 1883. izdao profesor D. Kaigorodov ruski „šumarskotehnologički riečnik", profesor Šafranov pako prevod poznate ,N6rdlingerove tehnologije", dočim je god. 1882. E. Asmus izdao prevod Burkhardtovog diela |
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 536 — 0 drvnih prorezih. Već g. 1871. pako objelodanio je N. Popov posebno dielo ,,0 šumarskoj tebnolrgiji", prevod Schleidenovog dlela „đi´vo i šuma" pako izdano je već god. 1873. Godine 1884. objelodanio je H. Hipolitov dielo ,,o suhoj destilacij drva i pi´oizvadjanju dalnjih produkta pri tom". Obć e šumarstv o takodjer je već više puta na ruskom jeziku obradjeno, a što se tiče u novije doba u tom pogledu izdanih diela, spomenuti je naročito Krauzeov prevod poznatog Ganghoferovog diela ,,obće šumarstvo", koji je god. 1882. objelodanjen, đočim je god. 1881. profesor D. Kaigorodov izdao dielo ,,besjede o ruskom drvlju", ravnatelj Arnold pako ,,ocjenu šumskih glavnica" i dielo .,0 gospodarstvu u ruskih šumah". Šumogojstv o takodjer je u posljednje vrieme našlo svojih predstavnika. Tako je GomiIevsky izdao godine 1880. dielo ,,o pošumljenju stepa u južnoj Eusiji"; slično dielo izdao je opet god. 1881. Kern a već više puta spomenuti M- Turskij izdao je dielo ,,o sadjenju šuma". Veći godine 1883. izdano je dielo Kravčinskoga ,,o uzgoju šuma", te dielo .J. Sudera „živice i opuški u šumah". Čuvanj e šum a takodjer je osim toga, što ga je pako god. 1878. N. S. Šafranov obiadio, i opet god. 1880. izdao Boronicki. Ruski šumarski pisci, obrativši medjutim ne samo glavnim šumarsko-znanstvenim disciplinam svoju pozornost, već ne manje i samim šumarsko-pomoćnim naukam. Tako je još godine 1878. profesor Šafranov izdao prevod poznatog njemačkog diela ,,nauka 0 gradnji šumskih puteva" od Stotzera, J. Weinberg god. 1884. dielo ,,o važnosti šuma po prirodu i njihovo sačuvanje". Romanovskj i Šilov pako ,,zi)irke ruskih šumskih zakona"; a godine 1885. je opet izdao M. Turskij ,,šumarsku botaniku" a N. Karišev ,,šumarsko-statitični atlas Rusije". Osim ovih glavnijih posebno izdanih radnja na polju ruske šumarske literature tečajem prošlog decenija, valja svakako iztaknuti i one mnogobrojne omanje sastavke i radnje, što no ih 0 svih granah šumarske znanosti za to vrieme prvaci ruske šumarske knjige objelođaniše u ruskom šumarskom mjesečniku „Lesnoj Žurnala", što ga rusko šumarsko družtvo pod uredničtvom V. A Tihonova u Petrogrodu izdaje. I tako vidimo, da ne samo što su Rusom danas pristupna u materinskom jeziku malo ne ova vrstnija diela njemačkih šumarskih klasika poput Baura, Judeicha, Presslera, Grebea, Hejera, Nordlingera itd., već da je izvorna ruska šumarska literatura dosta bogata i značajna, ter po tom i naše pažnje vriedna, a to još i tim više, isto gradeć satvii temelje hrvatskoj šumarskoj knjizi i nauci, nebismo smjeli propustiti u obće čim marljivije pratiti razvoj šumarstva i šumarske literature u ostalih slavenskih zemaljah a ponajpače u RuskojČeškoj, jer i jedna i druga može nam i u šumarskom pogledu u mnogo čemu uzorom biti. Zagreb, početkom studena 1887. F. X. Kesterčanek. |