DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 539 — Konačno još opažamo, da ce do skora i gospodarstveni ured brodske imovne obćine oglasiti dražbenu prodaju ovećih hrpa hrastovih stabala u svojih sječinah, izlučenih za uporabu teku(5e sječne dobe. Na to upozorujcmo sve naše drvotržce, koji se zanimaju s tom vrsti trgovine. M. V. Osobne viesti. Umro je Antun Brosig, Sumarnik vlastelinstva čabarskoga dno 8. studenoga t. g. u 6 satih na večer u Čabru u 73. godini dobe svoje. Pokojnik, rodom Poljak, služio je do konca svojega života u šumarskoj branži, stupio je iz privatne službe u Galiciji najprije god. 1859. u krajišku šumarsku službu, gdje bje šumarom I. razreda imenovan kod bivše otočke krajiške pukovnije. Izsfupiv god. 1861. iz krajiške službe, bje imenovan upraviteljem cieloga šumarstva kod čabarskoga vlastelinstva, a odanle stupi u kralj, zemaljsku službu kao županijski nadšumar županije riečke god. 1870. Kratko vrieme zatim pozva ga opetovano gospoštija čabarska natrag god. 1873 , imenovav ga šumarnikom, gdje je do svoje smrti služio sdušno, vriedno i pošteno. Vrledn i starin a Brosi g bio je osobito vrstan stručar, a jedan od prvih članova našega družtva, kojega je interese počam od god. 1876 svakom prilikom svojski zastupao bivši za eielo to vrieme odborskim zamjenikom i družtvenim povjerenikom. Obzirom na strukovne vrline pokojnikove, predloži ga u najnovije doba upravljajući odbor našega družtva za povjerenika za višji državni šumarski izpit, koji predlog je visoka kralj, zemaljska vlada potvrdila. Oplakuje ga čestita supruga I brižna majka Sofija Brosig rodjena Halbsch sa mnogobrojnom djecom i unučadi. Sinovi pokojnikovi Ljudevit, Budolf i Eduard služe kao šumari, te su u tom smjeru vrledni nasljednici svojega otca. M. V. Pokojnik bje od svojega podčinjenog osoblja, a i od svakoga, koji ga pobliže poznavao, sbog svog čeličnog značaja osobito štovan I ljubljen. Slava I vlečni pokoj plemenitoj duši Brosigovoj ! Premješten je na vlastitu molbu lugar brodske imovne obćine Matija Blaže vid iz obsega If. kot. šumarije Cerna u IV. kot. šumariju Kajevoselo. Naimenovanje. Antun Šeringer imenovan je kot. obćinskim šumarom u Jaski. Sitnice. Izpravak. Slavnomu uredničtvu „šumarskog lista„ u Zagrebu . Na temelju § 12. zakona o porabi tiska umoljavam za uvrštenje sljedećeg izpravka u prvi broj cjenjenoga lista: U broju X našeg strukovnog lista čitam na strani 438. zadjevicu podpisanu po njekom B—ć., kojom se referira o ljetos obdržavanom nižem državnom izpitu za lugarsko osoblje, koji je polovicom rujna u gospodarstvenom uredu križevačke imovne obćine tečajem triuh dana obavljan bio. U mjesto da je dotični dopisnik izvolio podati vjernu sliku o tih izpitih, ter iz sabranih đata potegnuti konsekvencije, koje bi po tehnički dio čuvarske službe odnosno po material, koji se u tu svrhu rabiti mora, veoma žalostnim izpale, izvolio je isti zadjeti se o veličinu honorara ter o načinu, kako bi s istim izpitni povjerenici razpoložiti bili imali. Prematrajuć taj dio (meritum ciele priobćenice) referata nedellkatnom beztaknosti, jer se istom prisilno urgira razpoložba tudjom zaslužbinom, čast mi je Izjaviti, da ja od dotične udruge, kojoj bi bio imao po nazoru dopisnika mastni dio svojih povjereničkih dnevnica đoprinjeti, netražim nikoje podpore pak neimam niti razloga zadruzi isto đoprinjeti; no da g. dopisnik ipak uzmogne partieipira´i na mojih dnevnicah, to se izjavljujem ovime pripravnim iznos moje zaslužbine kao povišeni honorar njem u na osobnu razpoložbu staviti, čim on izpitnim povjerenikom jednom imenovan bude. Na taj način postati će zanj spomenuta zadruga bezpredmetnom, a tenoru njegove priobćenice biti će udovoljeno. ^ |
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 540 — Ako se meni isto predbaciti može, to me javno mnienje i moji drugovi ter znanci smatraju prije neštedjom, no egoistom i gramzarom za novcem, pak se zato upravo divim drzkosti dopisnikovoj, koji se je usudio s te strane zađirnuti. Slavnog urednićtva sluga ponizni, Belovar, 5. studena 1887. Vilim Dojkovid, nađšumar. Izpravak k šumarskom požaru u Ilijinoj Gredi. 0 tom požaru dobismo naknadno sliedeći izpravak : Slavno uredništvo! Organ našeg šumarskog družtva u svezku za mjesec studeni t. g. broj XI. donosi viest o požaru u držav. šumi Ilijina Greda, koja je viest doslovca i u j.Narodnih Novinah" zabilježena bila sa podpisom nadšumara g. Grustava Pause. Pošto sam s opazkom slavnog uredničtva tako rekuć izazvan, da i ja o tom požaru koju priobćim, to molim slavno uredništvo, da mi ove redke istine radi u „Šumarski list" uvrstiti izvoli. No prije nego li o samoj stvari što pobliže razjasnim, hoću samo da g. nadšumara Pausu zapitam, da li je on svoju viest prije nego li ju je odf oslao na uvrštenje u list, još jednom pro6itao? O tom zbilja dvojim, jer nemogu vjerovati, da je g. Pausa hotimice htjeo takova što tvrditi, što istini neodgovara, kao na primjer da je jedan jedini đrž. lugar kođ vatre bio, a šumara što no vele ni od korova, Ele ja držim, da je g. Pausa kasno u noći pisati morao, umoren od gašenja vatre pa dromljiv usnio je, da je đrž, šumu sa svojim osobljem spasio. Kao dobrom komšiji fala na tolikoj brizi, al drugi put ga molim, da se sieti, da je vrlo dobro a i koristno, što čovjek za većeri piše, da dojdućo jutro točno pregleda, jer san je san pa prevari čovjeka, ljudi su nevjerljivi, pa uzmu za ozbiljno ono, što je pisano, Sada da predjem na samu stvar. Vatru je 6. rujna t. g. prvi opazio kr. lugar Gajo Drobnjak, koji je baš u svoj revier išao, te videć vatru, pozove njekoliko u blizini radećih ljudi i potrče s njima tamo. Vatra se upravo hvatati počela, a u blizini nje našao je isti lugar kola i četiri čovjeka, koji su na prvo pitanje odmah priznali, da su vatru oni naložili i to, da peku kuruzo, no u velikoj suhoj travi zahvatila je vatra tako, da ju nisu bili u stanju pogasiti. Ljudi su po oružnicih odprai!eni u Kostajnicu i predani sudu. Zatim su došla tri lugara imovne obćine, ostali državni lugari i načelnik Joco Gruborović sa 400 — 500 ljudi, kojem se jedino može zahvaliti, da je vatra tako brzo lokalizirana bila. Ja sam prijavu oko 2 sata iste noći dobio, te sam se odmah na put odpremio i isto jutro sam bio tamo (šuma je od Jasenovca 4 sata udaljena), Tsij dan pred večer bila je vatra lokalizirana, ljudi, koji su gasili, ostali su do zore stražeć vatru, a drugi dan su se razišli. Pošto je tako lokalizirana vatra u slučaju vietra opasna mogla biti, jer je 8. rujna opet planula, te su ju ljudi iz sunjske obćine sa našom stražom pogasili, to sam pogodio do 20 kola, koja su vodu dovažala i pojedine lilade polievali i gasili, ovo polievanje trajalo je nekoliko dana i vatra se posve utišala bila. Na licu mjesta je ostala straža od 40 — 50 ljudi sve do 16. rujna t. g. Imovna obćina je isto tako postavila stražu na granici državne i svoje šume, no ta straža nije si za dužnost smatrala mojim Ijudim u pomoć priteći, nego su vile i kotarice pravili, to je dobra prilika bila za to. Tako je to bilo gospodine nadšumare! Treba pravedan biti, pa kazati da je bio kođ vatre i kralj, šumar i lugari na koje sara zaboravio, pa su se svojski brinulisvoju dužnost činili; to zahtjeva ljubav prama bližnjemu a i junački obraz. Želim, da u buduće sa sličnimi izpravcima neđosadjujem, ostajem slavnog ured. niStva osobiti štovatelj. U Jasenovcu, 6. studena 1887, Mihalčić , kr. kot. šumar. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 541 — Glavna skupština zastupstva krlževačke imovne obeine u Belovaru. Dne 8. i 9. studenoga t. g. obđržavana bje jesenska glavna skupština imovne obdine ki´iževačke u Belovaru; žto je ista tako kasno s izvana uzrokom je; da nisu obdinska poglavarstva prije obdinske zastupnike izabrali bili, pa se uslied toga nije mjeseca kolovoza skupština obđržavati mogla. U ovoj skupštini obavljen je novi izbor predsjednika i upravljajudega kao i računarskog odbora te su izabrati : Badanovie Mirko za predsjednika; Barišie Milan za podpredsjednika; Branfner Pajo, Poljanac Tanasija, Bosanac Stefan i Ivan Soćnić za odbornike, nadalje Manojlovid Jovan, Kristić Ivan, Poznovia Stefo i Gjuričid Mato za revizore računa. Dosadanjemu predsjedniku imovne obdine Vaši Pucarinu, kr. umirovljenomu lugaru i posjedniku u zadrugi, izjavilo je zastupstvo u zapisnik zahvalu na njegovom 13. godišnjemu dielovanju na dobrobit imovne obdine, te koji se sada sasma u mirni život potegao. Zastupstvo prihvatilo je nadalje drvosječnu i ogojnu osnovu za upravnu godinu 1887/8. u cjelosti po predlogu gospodarstvenog ureda, ter odobrilo, da se kupi šumski kompleks od 700 rali od vlastelinstva Daruvarskoga, koji leži u savezu sa šumom imovne obdine u ravnici, preko rieke Ilove , dozvoliv podjedno novogradnju kude šumara u Garešnici i koje kude za šumara u Cažmi. Kao svake, tako i ove godine votiralo je zastupstvo za gradnju škola u svom području 2150 for. zatim za nabavu plemenitih vrsti vodaka 50 for. nadalje osnovalo je stipendiju od 450 for. za obrtnu školu, obrtnoj školi pako dalo je zastupstvo 10 hrastovih i 10 bukovih stabala i 30 for. za izradbu i izvoz istih ; zavodu za umobolne u Stenjevcu votiralo je 50 for. kao i za spomenik Ljudevita G-aja 50 for. a za družtva kao gospodarsko, šumarsko, naravoslovno, vatrogasno itđ. opređielilo utemeljiteljne prinose. Paušal za zemljišta u svrhu uzdržavanja konja nadšumara i šumarom prihvatilo je zastupstvo po rali 5 for., dočim zemljišta odnosno livade ovaj pak nije dozvolilo ođobriv novi cjenik za šumske proizvode sastavljen prema današnjim obstojnostim. Bezplatna gradjevna drva da se davati imadu". pogorelcem, za križeve, za crkve, školo, kapelice, groblja, barom i drugimi elemeutarnimi nesgodami porušena zdadnja, za bunare kaj i za obdine, koje nameta netraže, i podjedno obd. činovnikom drva za ogriev bezplatno. Dozvolilo je zastupstvo, da lugari imovne obd.ne nuzgredno prolazed paze i na obdinske t. j . seoske šume. Zaključni račun za god. 1S8G. kojeg smo jur u našem listu priobdili, odobrilo je zastupstvo i odboru i gospodarstvenom uredu podielilo absolutorium. Zaključeno je, da se zaostale još ueučerane šumske štete oko 70.000 for. hipotekarno osiguraju, ter da svi činovnici, službovne jamčevine položiti imaju u koliko to ved đo sada možebiti učinjeno nije. Po zastupstvu prihvadeni proračun za god. 1888. izpostavlja se i to: Redovita potreba. 1. Zastupstvo 400 for 2. Odbori 600 for. 3. Gospodaistveni ured 9242 for. 4. Gospodarstveni i prometni troškovi 11.230 for. 06 novč. 5. Šumarije i lugarsko osoblje 24.017 for. 6. Porezi i nameti 16.000 for. 7. Stipendije 300 for. 8 Ođpravnine, milostinje itd. 150 for. 9. Prinosi đružtvom 200 for. Vanredn a potreba . 1. Gospodarstvene svrhe 8000 for. 2. Dnevničari 270 for. 3. Prinos za škole 2000 for. 4. Za regulacije potoka 600 for. 5. Za mirovinsku zakladu 600 for. 6. Kup drva pravoužitnikom 2000 for. 7. Procjena šuma 3000 for. H. Sastavljanje evidencije šum. šteta i t. d. 1000 for. 9. i r.izne nepredvidjene 501 for. Ukupna potreba 80110 for. 06 nč, Pokride. 1. Redoviti prihod 79284 for. 82 nč. 2. Vanredni prihod 1500 f^r. Ukupno 80784 for. 82 nč. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 542 - Ukupni prihod za god. 1888. iznaša svotu od 80784 for. 82 n5. a ukupni troškovi 80110 for. 06 n6. ostaje višak 674 for. 76 nč. Beriva činovnika izravnalo je zastupstvo sasvim prema berivi državnili šumarskih činovnika u smislu zakonu od god. 1 85. koj je god. 1886. kod državnoga šumarstva u kriepost stupio. Glavnoj skupštini prisustvovao je vladinog povjerenika zamjenik, kr. podžupan Viktor pl. Uzorinac, te je sjednica mirno, razborito i uredno tekla i svršena a zamj. vi. povjerenika je svojim umnim savjetom svestrano pođpomagao. Trošak ove skupštine iznašao je svega ukupno 389 for. 50 n6. Zastupnikom imovne obćine pripada dnevnica od 2 for., po kilometru u ime kilometrine 14 nč. i za konak u Belovaru od 1 for. NovoizHbrani odbor započimlje svoje dielovanje stopram 1. siečnja 1888. T. B. Stipendije. Petrovaradinska imovna obcina osnovala je još godine 1877. dva stipendijska mjesta za šumarsku struku na kr. gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcih sa godišnjih 300 for Tekom vremena broj stipendijsta zvršenih šumara tako se je namnožio, da su sva mjesta popunjena, te i preko toga, što se dvojica stipendijsta i sada na zavodu nahođe, — ipak dvojica su bez mjesta tako rekuć na razpoloženju. Ovo je pobudilo upravljajući odbor, da je pređlog u sjednicu pred zastupstvo donio, koji je i prihvaden, da se za nieko vrieme obustave stipendije za šumarsku struku, te da se odredjena svota tih dvijuli stipendija upotrebi na jednu stipendiju za višu školu, bilo za tehniku ili za medecinu. Kako mi oskudjevamo na đomaćimi liečnici, to držim da ovakovi korak zastupstva, hvale a i spomena vrjedan, a što se tiče privremene obustave stipendija na križevačkom zavodu, to ostavljamo kompetentnijim da svoj sud izreknu. ć.— Teck — drvo ili indijski hrast (Tectona grandis) ubraja se u rod verbenacea. Urodjenici tamošnji zovu ga Taikom. Spada medju ponijvec´a poznata stabla, a zanimljiv je radi vrstnoče i kakvoče svog drva. Nalazi se u velikih šumah Jave Malabara, Ceylona i Siama, a osobito u Birmaniji. Poslije ga prenesoše u englezku Indiju i nasadiše u velikoj množini u Bengalu. Težanje mu se razširilo i dalje u zapadnu Indiju, a njekoji prirodoznanci tvrde, da bi mogao uspievati i na obratnioima; ovo je najbolje di-vo, što nam ga daje Iztok. — Iz Afrike dolazi takodjer drvo pod imenom teck afrički, nu taj nesmje da se zamjeni sa pravim teokom. Ovaj pripada rodu euphorbinacea, a ne raste ako ne medju obratnicima. Drvo je velike jakosti, nu nema one osobite kakvoće, što je ima hrast indijski. Drvo teck je jako kao hrast, ali mnogo laglje, te se po tom može bez muke niz rieku vući. Priljubi se svakoj klimi, a odoljeva svim promjenama temperature. Ovo je drvo jedino od svih, što ih poznajemo, koje se može upotriebiti, dok je jošte zeleno i čas kad se posječe, a da ga ne treba sušiti. Ciepaju ga u ljeti ali na nepoznat način. Kako je uljevito i vitko, to dobro prima čavao. Teck je porozan, nu sa svim tim čvrst, lako je s njime raditi, a znamenit je sa svoje trajnosti. Rabi se osobito za gradnje kod mornarice i kao takav je od velike ciene u Kalkuti i Madrasu. Na iztoku ga rabe mnogo za gradnje liramova i kuća. Teck se ne javlja na zemlji naplavljenoj, veo voli visoku ravninu, gdje je zakriljen od moia. Mlade su mu grančice na okupu, lišće napramno, ovalno i na doljnoj strani sasvim razvijeno. Vene vrlo brzo, a i kod mladih stabala naraste malo ne 2 noge u dužinu, a 10 —18 palaca u širinu. Cvietei su mu maleni, bieli i podosta mirisavi. Caška je baršunasta, a vjenčić je malo porasao nad njom. Kao plod ima pećkovicu s jednom stanicom i jednim zrnom. Lišće njegovo daje liepu crvenu boju, pa njome bojadišu svilu i pamuk. Teck raste u velikoj množini po cieloj Birmaniji i Siamu, nu drvo u toj zemlji nema tako malenih zrnanije trajno kao ono u diugim proizvodima; u zamjenu pak je mnogo laglji i za to ga rabe rado za jarbole i križke. Teck birmanski se lako dovaža u luke za nakrcavanje, a na sajmovima ga ima uvick ponajviše iz Rangoona i Moulrina. Malene je ciene, vriednosti i kakvoće, pa ga za to lako dobivaju zajedno sa drvom iz Jave i Malabara. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 543 — Luka rangoonska dobiva kroz godinu do tri hiljade stabala. Teck iz Malabara i Jave je najbolji i kao takav obdenito poznat. Ima fina vlakanca i vedu specifidnu težinu. Uljevitije je i trajnije od onoga u drugim proizvodima. Radi njegove težine riedko prave brodove samo od ove vrsti tccka, te se njime služe osobito za podladja, za sastav udova kod ladje i za strane, što su pod vodnicama. Mnogo ciene takodjer teck iz iztočne Indije; a ima ga n Martabanu u velikim šumama, kojima se sada koriste Europejci, izvažajudi drva te time pravedi unosnu trgovinu. Ima napokon i neki australski teck (Eudiandra glauca), koji daje izvrstno drvo za tesarski posao. A budud da mu je stanidje fino, gusto i vrlo Čvrsto, to je pobudio pažnju svih graditelja i arkitekta. L. V. čudnovato drvo. U južnoj Americi, na samom podnožju Kordiljera raste stablo, „Palo de Voea", koje pušta iz sebe mliečni sok. Raste ponajviše na kršovitih pristrancih gora, a s toga mu žile tožko i prodiru u njihovo kamenito zemljište. Po cielc mjesece to čudnovato stablo ne vidi kiše, na pogled je veoma kržljavo: grane mu vise dole, a lišće slabo, kao da se osušilo; no dosta je na deblu napraviti slabi zarez, da odmah iz njega zastruji kao gusto mlieko, po teku sladko a u višoj mjeri hranivo. Taj živi sok osobito obilno teče pri izlazu sunca, i tamošnji žitelji kupe se na hrpe, da ga sabiru u posude, u kojih se zgušcava čineći na površju debele česti, koje brzo dobiju žućkastu boju. Mliedno drvo Kordiljevskih pristranaka zamjenjuje tamošnjim žiteljem krave. Humboldt, u svojih zapiskah o Americi, posvetio je tomu drvetu nekoliko siranica, nazvavši ga dudom u carstvu prirode. Slična stabla nalaze se i na ostrovu Ceylonu, nu njihov sok nije tako tečan i tako hraniv. Iz ruske „Zvezde". SeekendorlTov spomenik. Sabranimi prinosi za spomenik dne 29. studenoga 1886. preminulomu Dr. Arthuru barunu Seckendorff Gudentu, c. kr. državnomu savjet niku, profesoru na c kr. visokoj školi za zemljotežtvo, upravitelju šumarskog pokuša lišta u Beču, bje isti postavljen na grob pokojnikov dne ´29. listopada 1887. od nje govih učenika i prijatelja. — Sabiranje prinosa nastavlja se još u svrhu, da se uz mogne utemeljiti štipendij na c. kr. visokoj školi za zemljotežtvo u Beču za jednog slušatelja šumarstva. Prinose prima Kar l Suhomel , računovodja i knjižničar gore pomenutog zavoda u Beču VIII., Laudongasse Nr. 17 uz potvrdu, priobdenu n „Ccn tralblattfurdasgesammteForstwesen". D. M. Nemili gosti. Fruška gora poznata je na daleko sa mnogobrojnih košuta, jelena i druge divljači, no u. posliodnje vrieme namnožio se priličan broj nemilih gostiju „div ljih svinja". Kojim je načinom u obde ta vrst divljači u Frušku goru donesena, a naročito, odkuda se je tako mnogobrojno po cieloj Fraškoj gori razplodila, nezna se pozitivno. Svakako morao je ujeko od vlastelina radi uživanja donieti, a tečajem vremena umnožila se tako, da se je po cielom ovom predielu razprostrla, — a kad se uzme obilan priplod u obde kod divlje svinje, lako se pojmiti dade, da tome umnoženju nije trebalo mnogo vremena. No što je nekad za uživanje služilo, sada nevini siromašni sviet u cieloj okolici pati i traži sredstva, da se toga zla rieši. Kod vlastelina je sasvim drugač, njegovi služitelji od najmanjeg do najvećeg oboružani su, a što je najglavnije, svuda i u svako doba slobodno im je oružje nositi — dočim siromah seljak mora sa skrštenih rukuh gledati, kako mu nesita zvjer usjev, njegov imetak, nemilice tlači, jer i onaj, koji je mogućan, porez platiti na pušku, ipak neima nikakove basne, pošto mu zakupnik lova što kojekakove neprilike pravi. Da je šteta od divljih svinja veliki mah obuzela, nije od potrebe drugih dokaza doprinašati, dovoljno je samo napomenuti, da se je i sama vlast užuriala, kako da se tomu zlu doskoči. Hajke su već nekoliko puta obdržavane, ali bez Ikakovog rezultata. Došlo se pako na misao, da se sa strichninom truje. Hode li se time do povoljnog uspjeha u obde modi doći — pitanje je. Mi od naše strane rekli bi, da je posve kritično, u obćinskih šumah taj pokus činiti. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 544 — Istina je, da je u obdinskih šumah u Fruškoj gori u principu uzgoj sitne šume, te kao takove marvi nepristupna, no kada se uzme onaj brežuljasti položaj, ona mala površina, a naročito širina šume, posve je vjerojatno tako rekue neizbježiva šteta. Ako bi sđ u ob(5e toga pokusa latilo, to po našem mnenju^ sa boljim uspjehom te i većom sigurnoš(!u dalo bi se izvesti u šumi vlastelinstva, koje su bezuslovno marvi i Ijudem posve nepristupne. Viesti iz Dalmacije. Dobismo njeke podatke o radu političke uprave tekom 188G. godine za unapredjivanje šumarstva u Dalmaciji i o sudjelovanju pokrajinskih zaklada, da i imovnih občina u ovu granu našeg gospodarstva. Priobčujemo o tom najglavnije : Šumarsko osoblje kod obćina ostalo je po broju skoro jednako kako i godine 1885., a bilo je podupirano od namjestničtva svotom od 14.224 for. i 2 novč., dočim je zemaljski odbor doznačio obćinam za ista svrhu svotu od 3980 for. 18 novč. 1 same su obćine tečajem godine 1886. dopriniele veću svotu no ikada za uzdržavanje svog šumarskog osoblja naime 29 780 for. i 70 novč., bilo je upotrebljeno dakle godine 1886. za šumarsko obćinsko osoblje u svem 47.984 for. i 98 novč. Djelatnost ovog podupiranog šumarskog osoblja nije ostala bezuspješna, jer je bilo tečajem godine 1886. za šumarsko obćinsko osoblje podneseno političkoj oblasti u svem 4124 prijava, na temelju kojih bi dosudjono 13,334 for. 69 novč. globe, a zatim 589 for. 60´/2 novč. parbenih troškova. — Broj i površina svakovrstnih branjevina raste neprestano, a mjestimice razvile su se neke branjevine tako gusto, da se je moralo prcduzeti proredjivanje, te se je i razdalo tom prigodom narodu mnogo ogrievnog drva iz dosadašnjih branjevina. Uspjeh polučen u tom pogledu tako je očevidan, da se ne može zaniekati. Sto se tiče šumskih prekršaja, u obće je bilo godine 1886. podneseno političkoj oblasti 6702 prijavnice, uslied kojih su bili krivci osudjeni na 21.542 for. 93 novč. i na 13.964 for. 04´/a novč. naknade šteta. Od šumskih globa, spadajudih u korist zemaljsko poljodielske zaklade, bila je od c. kr. poreznih ureda tekom godine 1886. utjerana svota od 16.191 for. 74 novč., a ostalo je koncem godine 1886. ne utjerano 18.751 for. 82´/2novč. Radi ovog ostatka poduzelo je već namjestničtvo shodne mjere. Za umjetno pošumljivanje doznačilo je namjestničtvo tekom 1886. god. za sjeme i za biljke 2393 for. 06 novč. za radnje oko toga 2786 for. 60 novč. a za uredjenje bujica 4047 for. Osim toga doznačio je zemaljski odbor za uredjenje bujica u svem 1400 for., a obćine u gotovom 130 for., te oko 1200 bezplatnih radnika. Radnje oko uredjenja bujica bile su nešto stegnute obzirom na to, jer se je namjeravalo ustanoviti posebni tehnički odsjek za uredjenje bujica. A već prošlog svibnja predložilo je u tu svrhu ministarstvo poljodielstva caievinsk im vieću posebnu zakonsku osnovu na ustavno razpravljanje. Medjutim ´stigao je u Dalmaciju ove godine tehnik za uredjenje bujica, gosp. Zeiler iz Tirola, te je dođieljen zemaljskom šumskom nadzorničtvu. — Za šumske svrhe bilo je dozn"čeno tekom 1886. godine u obće od namjestničtva iz državnih sredstva u svem 25.637 for. 70 novč , od zemaljskog odbora ukupno 5480 for. 18 novč., a obćine žitvffvale su ukupno 32.123 for. i 15 novč. Dakle bi godine 1886. upotrebljeno za poboljšavanje šumarstva u Dalmaciji iz državnih, zemaljskih i obćinskih sredstva svega 63.241 for. 03 novč., što će bez dvojbe uroditi dobrim plodom. -" Oglas glede ovogodišnjih višjihf^nmarskih državnih izpita. Visoka kralj, zemaljska vlada, odiel za unutarnji´, poslove, stavila je oglasom od 6. studenoga t. g. broj 30.656 do obćega znanja, da će se ´"žavni izpiti za samostalno vođjenje šumskoga gospodarstva obdržavati u Zagrebu dne IV, i slieđećih dana mjeseca prosinca t. g. Odnosne u smislu normativne naredbe od 18. listopada 1886. br. ,33.094 sastavl´ene biljcgovane molbe imadu se pod´i´ieti do konca studenoga t. g. predsjedniku upitnoga izpitnogz povjerenstva Emilu Durstu, kr. šumarskomu ravnatelju u Zagrebu, |
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Nagrada za pošumljenje golieti. Kralj, zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, nagradila je žitelja Stjepana Markovima iz Švice kod Otočca iznosom od 40 for. za revno i uspješno nastojanje oko pošumljenja kraških golieti. Nepogoda vremena. Javlja nam prijatelj iz Budinšdine u Zagorju, da je dne ] 5. listopada t. g. vladala u gori Ivanjčiei, spađajućoj ka kotarskoj šumariji zlatarskoj, tako silna oluja, pradena burom i snjegom, da je u obdinah Petrovoj gori i Vojnovec preko 150 bukovih stabala izkorienila a do 150 u polovici slomila. Usljed toga nastala je dakako velika šteta u šumi. Nepogode u službi lugarskoj. Jednog dana mjeseca rujna t. g. jašio je lugar Nikola Ostoić kroz šumu Omerovac, koja mu je na čuvanje povjerena. Konj mu se iznenada uplaši i lugar Ostoid s njega opade, al nesredom mu jedna noga zapala u sengije i tako ga uplašeni konj po šumi preko panjeva i klada donekle vukao, izra,nivši ga užasno. Ovaj dogadjaj neka je opomenom lugarskomu osoblju, da kad jaši, neka bude uvjek na oprezu i osobito na to pazi, da mu noge u sengijah duboko neupadnu, već samo da je prednji dio noge u istih. Nakon jednog mjeseca iza opisanog dogodjaja oporaviv se donekle rečeni lugar Ostoid, nastupi službu lugarsku opet, ter 19. listopada t. g. uputi se on opet jašeć u šumu. Povrativ se iz šume kudi, u čas kad je s konja sidi htjeo, pogodi ga kap, ter srušiv se s konja, šatre si nogu. 20. listopada t. g. u predvečer uočio je lugar Skrljac jednog štetočinca, koji je u namjeri bio umaci mu. Isti lugar poviče za bježedim štetočincem „stoj!" i tobož da štetočinca zaplaši, uzme pušku k licu na nišan, nu nespretnošdu tog lugara puška u istinu odape i bježedeg štetočina rani ga lahko. Ovakvi se slučaji neopreznosti, — žalibože radi lahkoumnog shvadanja lugar, zvanja kao i radi nepromišljenog baratanja s puškom — kao da ista šali služi — , u novije doba opetuju a jedino na uštrb samog lugar, osoblja. Sa puškom nije se šaliti ved jedino u smislu § 54. šum. zakona rabiti, onda će izbjeći lug. osoblje sličnim nepogodam. Kako ćeš saznati, kad je drvo posječeno. Doba, u kojoj je drvo posječeno, upliva veoma na trajnost njegovu, osobito na drvo, koje kaniš rabiti za gradjevine. Drvo, koje je posječeno za gradljike u soku, kvari se mnogo brže , nego ono, koje je u zimi posječeno, a ođtud dolazi ona naša narodna poslovica: „dobrog je mjeseca posječeno" (Korajac). Do sad niesmo poznavali način, kojim bi se mogli pronađi izvjestni znakovi za opredieljenje one dobe, kad je drvo posječeno naime, da li je ono posječeno ljeti ili zimi. Sad možemo to ipak saznati, ako sliedimo tragove bilinske anatonije i fiziologije. Onakovo drvo, koje bude posječeno zimi, dakle onda, kad mezgra miruje, ima u obilju poput zrnaca od stanica nagomilanu srčiku (Mark), koja sastoji od srčikavih trakova ili od drvenog staničevlja (Zellengewebe), dočim svega toga neima kod drveta, koje je u soku posječeno. Da lahko upoznaš takovu srčiku t. j . da ti je mogude saznati, da li drvo ima onakovu srčiku, kakovu opisasmo kod dr,i>ta u zimi usječena, trebaš pokušati sa jodora. Jod naime promjenjuje boju takove srčike u ljubičastu, te deš takovu promjenu boje najlaglje opaziti na hrastovom drvu , koci kojega možeš jur prostim okom primjetiti oširoke, srčikave pruge. Ako dakle ^....ovitu presiečnu plohu drvenog koloturida od drveta u zimi posječena pokvasiš sa jodov^´ raztopinom, onda deš opaziti srčikave pruge (trakove) poput tamnih skoro crnih crta, koje proviruju kroz drvna vlakna, stanice i pletež na žutoj podlozi sa jodnom otopino- nakvašenoj. Svega toga nedeS opaziti na onoi:> -.´vu, koje je ljeti (u soku) posječeno; jer se kod takova drveta sva sječina žuto bojadiše, dočim se srčikovi trakovi razlikuju od ostalih djelova drva samo po manje žutoj ´ jji. 38 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 546 — Upliv vjetra na šumsko drveće. Vjetar nedieljuje jednako na svaku vrst drveća, imenito u proljeće djeluje drugaSije, nego u ljetu ili zimi, a ođtud se može prosuditi o njegovom djelovanju na čitave porastline (sastojine). Mlazi hrasta , kad su još nježni, lahko se na izrastlini prebiju poput stakla. S toga naći ćemo s proljeća na tlu mnogo prebijenih mlazova u dobrom sklopu poraslih hrastika. Buduć je svaki dojđući mlađi mlaz takovoj pogibelji izvržen, pače mnogi drugotni mlazi istu sudbinu prečesto điele, to je pojmljivo, da hrast nemože iztisnuti drugu vrst drveća u susjednoj blizini. Ođtud sliedi naravno, da upravo hrast najviše pati, ako se u horu neproredi. Sklop kod hrasta mora biti takav, da mu vjetar nehudi. Kad mu vjetar nahuditi nemože, onda tekar valja misliti na to, da mu se veći prostor za razvitak otvori, inače će hrašće okržljaviti, buduć jim vjetar svojim djelovanjem prieči hranitbena ustrojstva. Bukv a ima s proljeća mlohave, viseće, pustenim oblogom občuvajaće mlazove, te i lišće na kratkih mlazovih visi na mlohavih stapkah. Vjetar oljuštiti će doista takovo lišće, ali riedko nježne mlazove. Sbog toga mogu se bukve sljubiti medjusobno, a ođtud vidimo, da se bukove porastline lahko u sklopu uzdržati mogu. I sklop u bukvicih nije nikad takav, da dvie susjedne bukve svoje granje onako upletu, da su jim krošnje na okrajku spletene. Sklop je dakle samo takav, da sad jedna bukva, sad druga samo po jednu snažnu granu u krošnju svog susjeda utisne. Smrek a ima takodjer poput hrasta krhke mlazove; nu te mlazove tjera ona uzpravice, a tim su sačuvani njezini mlazovi ođ štete vjetra proljetnog. Nu njoj prieti šteta ođ vjetrova tim, da joj oklaštri razvijene pupove. Pupovi ođ smreke lahko se prebiju, pa zato s proljeća ovakovo drvo izgubi množinu pupovlja, koje može donjekle nadomjestiti sa pupoljeicami (Scheiđenknospen). Iz ovih porastu valjani mlazovi samo tada, ako na nje jako svjetlo dieluje. Nu tomu nije tako kod pobočnih grančica. Jel a gubi djelovanjem vjetra mnogo od svojih ranih izbojaka. Ovi izbojci prebiju se posve, ili na njih preostaje samo ponješto iglica Čudit se mora, koliko se na četvornom metru takovih polomljenih izbojaka naći može. Nu kad bi se po množini polomljenih izbojaka suditi moralo, onda bi se moglo misUti, da jelik zahtjeva veću progalu, nego što ju u starosti svojoj imati mora. Ali učin vjetra važna je činjenica, koja se uobziriti ima. Ovdje djeluje velika nađoraslost, t. j . sila, koja obnavlja nastradale đjelove drva. Pri tomu valja i to znati, da jela i u starijoj dobi krošnju vi- sećimi izbojci nadomješta, koji budu sačuvani ođ štetnog upliva vjetrova ne samo sbog njihove žilave gibkot´e, nego i sbog osobita položaja prema vjetrovom. Izviešće o putovanju slušatelja II. i III. šumarskoga tečaja u mjesecu svibnju 1887. Kralj, profesor za šumarsku struku g. Draguti n Hlava , poduzeo je dozvolom vis kr. zemalj. vlade mjeseca svibnja t. g. poučno putovanje sa slušatelji šumarstva II. i III. tečaja kroz đoljnju Štajersku, Korušku do Lienza u Tirolskoj, a odavle natrag preko Villacha i Tarvisa u Kranjsku i Istru, napokon iz Trsta morem preko Pulja na Rieku, a zatim željeznicom preko jednog điela hrvatskoga krasa u Križevac. O tom putovanju izdao je pomenuti profesor posebnu brošuru pod naslovom „šumarska i tehnologijska izkustva na poučnom putovanju kroz Korušku, Kranjsku i Istru" tiskom Gustava Neuberga u Križevcih, u velikoj osmini str. 35, koju brošuru dobismo baš skoro pri zaključku našega lista, a nepropuštamo, đa p n. gg. našim čitateljem ob istoj što nereknemo. Prvi cilj toga putovanja bio je "VVolfsberg u Koruškoj, gdje bje pregledana glasovita tvornica celuloza grofa Henkel-Donnersmark u Frantschachu i pilana iste gospoštije. Blizu Ci e lovc a vidjen je po slušatelji veliki držav. šum. vrt, fi kojim neposredno upravlja zem. šum. nadzornik Fran j o Suda . Ovdje dobiše putnici na uvid mappe o gradnjah, izvedenih proti bujicam i vođođerinara. Putem u Spittalu bje pregledana najveća rezbarska tvornica drva u Koruškoj vlastelina Eitter a a nuz to i njeke šume kraj millstiidtakoga jezera. |