DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 499 —


Gospodarstveni i trgovinski odnošaji šuma ugarsi

(Svršuje se.)


Šumska temeljna knjiga u drugom svezku prvog i drugoga diela izkazuje
nam stanje cielokupnih šuma ugarske države, razvrstano po šumskih
Jiadzornii´tvih, municipijah i po županijah, u potonjem omjeru i po obćinah, a
kod ovih je izkazano po kakvoći tla (šume zaštitne, popieščine, absolutno i
neabsohitno šumsko tlo). Nadalje nalazimo posebice razlučene vrsti drveća (hrastike,
bukvike i ine listnjače, te crnogorice), a po pravnih odnošajih vliistnika
(državne šume, municipalne i obćinske šume, šume crkvenih korporacija i osoba,
javne zakladne šume, privatne zakladne šume, fideicomis šume i šume dioničkih
družtva), napokon uporabom zakona — one šume, koje spadaju pod ustanove
§ 17. zakonskoga članka XXXI. od god. 1879., te opet one, koje pod taj §.
nespadaju. Promotriv ovaj izkaz pobliže, opaziti ćemo, da sadržaje podpunu
statistiku ugarskih šuma, a zaslužuje ovaj zbilja obsežan rad od strane sustručara
svako priznanje.


Na potankih podatcih ovih dvajuh obsežnih svezaka osnovan je u glavnom
prvi svezak, a bilo bi sasvim na mjestu, da se je temeljna knjiga ošumah,
sadržavajuća glavne podatke cielog gospodarstvenog i trgovinskog razmatranja,
postavila na prvo mjesto.


Kao što je razloženo u uvodu drugoga svezka, biva specificiranje data
ovoga svezka temeljem šumskog zakona; zato se na primjer kod klasifikacije
tla ne uzimlje u obzir različn st mineralnih i drugih sastavina, nego su mu
mjerilom za produktivnost ona glavna svojstva tla, kako ih razlaže šumski
zakon. Isto tako postupa kod razdielenja drveća po vrstih, jer samo uzimlje
napose hrast i crnogoricu, kao dragocjene vrsti, dočim navadja bukvu s drugima
listnjačama.


Pogledom na Hrvatsku i Slavoniju postupa na sličan način, samo s razlikom,
da ne izlučuje nikakovih zabrana, jer takovih ondje još neima. Takodjer su navedeni
detailirani izkazi samo od oblasti, naročito županija i kotara, pošto su
ustavopravni odnošaji drugačiji, a nije se niti htjelo činiti drugi svezak omašnijim.
U ostalom uredjena je karta i za naše krajeve tako, da se vide u pojedinih
obćinah ležeće šume.


Podatci za temeljnu knjigu crpljeni su što se tiče Ugarske iz onih zapisnika,
koji su sastavljeni naredbom ministarstva za poljodjelstvo, posebice za
svaki municipij po šumskih nadzorničtvih. Ti zapisnici stoje na uvid svakomu
i izpravljaju se reklamacijami šumoposjednika, zatim izpitavaju ih upravni odbori
i onda ih ministarstvo potvrdjuje. Podatci za te zapisnike vadjeni su iz
stalnog i provizornog katastra, od kojeg se razlikuje temeljna knjiga ipak u
koječem. Po katastru iznosi šumska površina ciele Ugarske 13,204.798 jutara,
dočim temeljna knjiga izkazuje istu sa 13,294.942 jutara ili za 90.144 jutara
više. Tomu je uzrok poglavito taj, što izmjere katastra još nisu svuda provedene,
pa su se mnogo puta rabile izmjere šumoposjednika. namjesto nesigurnih




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 500 —


podataka provizornog katastra. Medjutim pošumljene ili pošumit se imajuće
površine uzete su takodjer u temeljnu knjigu, kao što i takove, koje su promjenjene
protuređno iz šumske gojitbe na drugu vrst težatbe. Napokon su
zatražili i njeki privatnici, da im se stave pašnjaci i pustare u red zabranu.
Temeljna knjiga sadržaje u tom pogledu sigurnije podatke nogo kataster, koji
je služio temeljem jedino za podatke, tičuće se Hrvatske i Slavonije.


Temeljnoj knjizi priložen je izvrstno izradjen „tlovid svih šuma Ugarske
države s oznakom u pojedinih obćinah dolazećih glavnih vrstih drveća", u
mjerilu 1:360.000. Ovaj tlovid izradjen je po šumsko - uredjajnom odsjeku kod
ministarstva za poljodjeljestvo na taj način, da su šumske površine unesene
u politički tlovid, složen po državnoj tiskari u gornjem mjerilu, koji isti tlovid
je bio sastavljen iz gojitbenih nacrta, napravljenih u mjerilu 1 : 144 000 i služećih
za reguliranje zemljištnog poreza od god. 1873.—1883. Kašnje je izpravljen
ta] tlovid po podatcih temeljne knjige Unutar obćina dolazeće šumske
površine označene su po onoj vrsti, koje tamo najviše imade. Boje su uzete:
zelena za hrast, crno-siva za crnogoricu, a smedja za bukvu i druge listače.
Gdje se je moglo grafički lučiti unutar granica obćinskih po tom razdielenju
vrstih, ako je veličina površine odgovarala, to je i učinjeno. U ostalom izjednačuje
se slika i kod takova prikazivanja u toliko, da se može razpoznati
vladajući značaj stojbine u pojedinih djelovih zemlje.


Upozorujemo osobito na taj važan prilog Bedo-ovog djela. Prije nego
predjerao k trećem svezku, evo još ujekoliko potanjih podataka iz temeljne
knjige, u koliko isti zaslužuju obći interes.


Po glavnom sbrojniku na koncu drugog svezka odpada:


A. Po svojstvu tla: Ugarskoj. Hrvatskoj i Slavon. Ukupnoj državi,
jutra 7o jutra % jutra «/„
a) na zabrane . . . 786.910 5-92 — — 786.910 4-93
b) na absolutno šum


sko tlo. . . . . 10,668.129 80-24 2,160.075 81-11 12,828.204 80-39
c) na ne absolutno
šumsko tlo . . . 1,650.951 12-42 502.570 18-87 2,153-521 13-50
d) na popješčine . . 188.502 1-42 450 0-02 188.952 118


B. Po pravnom staližu posjednika na:
a) državne šume 2,031.270 15-28 544.251 2044 2,575-521 1614
b) šume trgovištne i
obćinske ... . 3,114.904 23-43 575 346 21-60 3,690.250 23-13
c) šume crkvenih kor


poracija ili privatnika 846575 637 85-500 321 932 075 5-8^
d) javne zakladne šume 143493 1-08 — — 14349.5 0-90
e) privatne zakl. šume 3.406 0-02 — — 3.406 0-02
f) fideicomisne šume . 899.722 6-77 — — 899.722 5-64
g) kompossesorate . . 1,670.674 11-86 719.033 27-00 2,295-607 14-38
h) šume dionič. družtva 294.228 2-21 — — 294.222 1-84




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 7     <-- 7 -->        PDF

- 501 —
Pogledom na te brojke opazit je, da su posjedovni odnošaji šuma Ugarske
vrlo povoljni razvitku urednog šumskog gospodarstva. Sravnimo li te brojke
s onima Austrije dobivamo sliedeću sliku :


Austrija:
državne i ja\ne zakladne šumo . . . 892.840 jutra ili 96 "/o
obćinske šume 1,297.237 „ „ U´O „
tiileicomisne šume ....´... . 817 117 „ „ 6´0 „
šume crkvenih korporacija 615´335 „ „ 60 „


Ugarska:
državne šume 2,675.521 „ „ 16´14 „
javne zakladne šume 143.493 „ „ 0´90 „
obćinske šume . 3,690.250 „


r37-51 „


i kompossesorati 2,295.607 „ „j"


lideicomisne šume 899´´722 „ „ 5´64 „


šume crkvenih korporacija 932 075 „ „ 5´84 „


od cjelokupne šumske površine od 9,227.060 ha. odnosno 15,957.587 jutra.


Ako se u Ugarskoj bude nastojalo, da se ne promjeni sadanji posjedovni
omjer, osobito što se tiće municipialnih, obćinskih i kompossesoratskih površina,
to će taj omjer provedenje šumskog zakona znatno olahkotiti. Povjest šumarstva
uči nas, da je uzdržanje velikih nerazdieljenih šumskih posjeda bitnim
uvjetom zdravih šumskih odnošaja, a time ujedno i uvjetom obćeg blagostanja.
Nemože se dosta naglasiti, da je šuma konservativitn elemenat u naravi, koji
se bori svom snagom proti razciepljetiju i osvećuje se grozno svaka sila, koja
joj se nanese u tom pogledu.


Prvi opis 0 gospodarstvenih i trgovinskih odnošajih državnih
šuma izdao je Bedo god. 1878. U.-ljed temeljitih promjena u šumarstvu
Ugarske, naročito usljed zakonskog članka XXXI. od god. 1879., ter nastupivše
reoi´ganizacije uprave, bje potrebito, da se novi odnošaji tog najvećeg šumoposjeda
kraljevine prikažu u svojoj novoj slici tim više, jer je medjutim i
erarski posjed pretrpio bitnih promjena, kano odkupom služnosti, zamjenom,
prodajom, postao je za 642.000 jutara manjim.


Prije bijaše uprava državnih šuma i u Ugarskoj podredjena ministarstvu
financija. 1. \eljače 1881. bje dodieljena, odgovarajuć duhu vremena, ministarst\
u za poljodjestvo, i pri tom je izvedena kao i u Austriji podpuna reorganizacija.
Istodobno učinjena je ne odvisnom uprava državnih šuma od svih grana
uprave, te su i šumarski činovnici, obzirom na interese šumarske službe, riešeni
uprave erarskih domana.


U uvodu daje nam treći svezak, nakon kiatkog opisa razdieljenja drva i
stojbina, sliku o uredjenju službe u državnom kućanstvu, iz koje sliedeće
vadimo.


Ministarstvu za poljodjelstvo, odnosno odsjeku šumarstva, predstoji sada
uprava cielog šumarstva. Kao posredujući uredi izmedju glavne uprave i lo




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 502 —


kalnih oblasti jesu za manje šumske komplekse šumarije, za veće cjeline pako
nadšamarije. Kod većili šumskih površina, koje nadmašuju obseg nadšumarskih
kotara i gdje to zahtieva unovčivost drva, kao i odnošaji prevozni, ustrojeni
su posebni uredi sa ravnateljstvom. Ovi uredi imadu ipak neodvisan od ravnateljstva
svoj vlastiti djelokrug, te su odvisni od ravnateljstva jedino u pogledu
drvosječnili osnova, cienika drva, proračunavanja zalihe drva, podvrženi su
dakle periodičnoj kontroli ravnateljstva. U takovoj svezi s ravnateljstvom stoje
uredi Zsarnocsa (sa Beszterczbanja), Bustyahiiza (sa Marmaroš-Sziget), Szasebes
(sa Kolozsvar), Oršova (sa Lugos), Otočac (sa Zagrebom).


Imamo ovdje mješavinu šumarskog sistema sa nadšumarskim, preko
koje nismo kadri izreći definitivan sud, pošto nemamo točan uvid u sve lokalne
okolnosti, koje se za opravdanje navadjaju, nu mislimo, da osebujnost tih odnošaja
bezuvjetno taj sistem ne zahtieva.


Upravitelji ravnateljstva, nadšumarija i šumarija imadu velik djelokrug i
za uspješno vodjenje uprave potrebito doznačno pravo unutar granica državnog
proračuna. Zadaća ovih šumarskih oblastih jest izdavanje svih naputaka
u pogledu uprave, nadalje vrhovni nadzor i kontrola mjestnog šumarskog
gospodarstva, podnašanje odnosnih izvještaja i mnienja u svih pitanjih,
spadajućih u poslovni djelokrug šumarskog odsjeka kod ministarstva, koja se
odnose na njihove kotare, a ne mogu se riešiti u vlastitom djelokrugu. Djelokjrug
im se zato prostire na sve osobne, upravne, uredjajne, unovčenja, gradjevne,
zakupne i sve k ovim spadajuće poslove.


U stvarih osobnih je djelokrug tih oblasti sličan onomu austrijskih i
domiinskih ravnateljstva, ali s tom razlikom, da ugarske šumske oblasti u
disciplinarnih stvarih činovnika podčinjenih i podvornika kao prva molba osude
izriču. U djelokrug tih oblasti spadaju nadalje, što se tiče uredjajnih i upravnih
stvari: gospodarstveni pokusi u iznosu od 500—1000 for., onda potvrda ugovora
za izradbu i izvoz drva, na temelju potvrdjenih cjenika. U stvarih
unovčivosti proteže se njihova kompetencija u bitnosti do brojka cienika, izključivo
ugovara trajućih više od jedne godine. U stvarih gradjevnih ovlašteni
su potrošiti na popravak deputatnih, patronatskih, školskih i zakupnih sgrada
150 do 300 for., i to samo onda, ako se zadnjih pet godina nije na popravak
više trošilo, nego što iznaša najamnina. Što se tiče popravka i uredjenja upravnih
i gospodarstvenih sgrada, ovlašteni su od 2000 do 4000 for. potrošiti.
U zakupnih, ugovornih, zaostatnih, deficitnih i vjerovnih stvarih siže im kompetencija
od 500 do 1000 for. Napokon vlastni su: odpisati neućerive tražbine
od 150 do 300 for.; brisati opravdane manjkavosti računa od 500 do 1000 for.;
primati nagodbe, koje se odnose na pravno i računarski obrazložene obustave
parnica od 1000 do 2000 for.; dozvoljenje credita na pol godine u iznosu
od 5000 do 10.0000 for. Ovdje vriede manje brojke za šumarije, a višje za
ravnateljstva i nadšumarije. Ako je nužda, državne su šumske oblasti vlastne
izdati potrebite doznake na svoju odgovornost.




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 503 —


Izvršujući organi i rajestni upravitelji gospodarstva su nadšuinari
i Šumari, koji upravljaju pojedine šumske kotare u prenesenom djelokrugu,
koji je prema osobnim svojstvom upravitelja odmjeren. Pilanami upravlja
upravitelj skladišta, koj takodjer strukovno naobražen šumar mora biti. Materijalne
račune vodi za sva upraviteljstva kod šumske oblasti namješten računarsko-
šumarski činovnik. Kod mjestnih upraviteljstva uzimlju se za pisare lugari,
koji nisu sposobni za vanjsku službu.


Izplatu novaca za šumske oblasti i upraviteljstva obavlja mjestni porezni
ured, koj ali samo takove doznačnice izplaćuje, koje su coiitrasignirane i likvidirane
od računarskoga odsjeka koi šumskih oblasti. Svaka šumska oblast
ipak posjeduje vlastitu blagajnu, koja je normirana sa 5000 do 30.000 for.,
iz koje se namiruju tekući troškovi uprave i gospodarstva, dočim se suvišci
odpremaju poreznom uredu. I šumarski upravitelji dobivaju odgovarajuće zalihe
novca.


Šumarski kandidati i vježbenici uzimaju se rad toga, da pomažu
kod uredjenoga gospodarstva i uprave, te se njihov broj radje veći, nego
li manji drži, za da se dobije podmladka u službi. Da se olakša polaganje državnog
izpita, za kojeg treba propisno dvogodišnja praksa, primaju se svršeni
akademici, koji nemogu biti imenovani vježbenicima, kao dnevničari, sa vježbeničkom
plaćom, koji službovni odnošaj može se svaki čas razriešiti.


Radnje oko ured jenja šuma su sasvim neodvisne kod svake šumske
oblasti od dotičnog administrativnog diela uprave. Procjenitelj ili njegovu službu
vršeći činovnik sa svojim podčinjenim osobljem podvržen je izravno ministarstvu,
kojega tehničko osoblje odnosne radnje vodi. Procjenbeno osoblje dužno je dati
samo na pismeni ili ustmeni poziv predstojnika šumskih ureda razjašnjenja ob
onih predmetih, koji stoje sa procjenom i uredjenjem šuma u savezu. Oni vrše
nad šumskima uredima mjestnu kontrolu, da li se radi po gospodarskih osnovah,
i mora se uvjek zatražiti njihovo mnienje, ako se hoće erarski šumski posjed
zamjeniti ili odkupiti od služnosti, ili s kojeg god razloga dati drugom.


Ustanove, po kojih se imadu sastavljati nacrti za gospodarstvene osnove,
napomenuli smo već napried. Upravnom osoblju daje se potrebiti upliv na
te nacrte u toliko, da se svaki takav elaborat, kojeg procjenitelj po svom
vlastitom osvjedočenju izradi, izpituje povjerenstveno. To povjerenstvo sastoji
iz pet članova; od predstojnika dotičnog šumskog ureda kao predsjednika,
kotarskog šumarnika, upravitelja šumarije, medjašnog mu sudruga i procjenitelja
kao izvjestitelja. U mjestu nalazeći se procjenitelji dužni su prisustvovati
takovim sjednicam, nu nemaju pravo glasa. Izpitivanje vodi se zapisnički, te
se moraju sve razlike u mnienju i opazke u zapisnik stiviti, te taj ide onda
skupa sa nacrtom ministarstvu, koje ga potvrdjuje, odnosno daje dozvolu za
posebno izradjivanje operata. Ako li treba za to vrieme što promjeniti, to se
ima učiniti na isti savjetujući način. To isto valja i za izradjene osnove, koje
izpituje konačno ministarstvo sa stanovišta šumoposjednika, nadalje upravni
odbor dotičnog municipija i kr. nadzornik šuma na licu mjesta.




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 504 —


Beriva dobivaju činovnici, postavljeni za uredjenje šuma, na račun
plaća odnosnih šumskih oblasti, dočim se pokrivaju izdatci za samo službovanje
iz skupnoga proračuna za uredjenje šumskog gospodarstva, koji je iznašao
za god. 1885. za 62 šumarska činovnika 49.850 for.


Pravn i zastupnic i su erarski odvjetnici, koji obitavaju u sjedištu
šumskih oblasti ili u blizini istih. Oni su dužni u svih pravnih poslovih savjet
davati i zastupati u svih parnicah, nu nesmiju bez naročite dozvole šumskih
oblasti nikakovu parnicu podignuti. U Hrvatskoj i Slavoniji vrši šumarsko
ravnateljstvo i pravne poslove.


Knjigovodstvo uredjeno je u bitnosti tako, da skupno šumsko poslovanje
sa novcem, dakle i ono od kućnih blagajna, dolazi koncem svakog mjeseca
poreznom uredu. Ti uredi vode kronologičnim redom za šumsko poslovanje
s novcem etatni i depositni dnevnik eventualno i mirovinski dnevnik. Mjesečni
zaključak etatnog dnevnika, prenese se u etatni dnevnik ministarstva za poljodjelstvo,
zaključci depositnih i mirovinskih dnevnika pako prenašaju se u konto
korente. S tim novčanim poslovanjem državnih šuma skopčane poslove kao
liquidaturu, uknjižbu i kontrolu vrše knjigovodje, namještene kod šumskih
oblasti. Ovdje se uknjiže svi podatci etatnih dnevnika mjestnih ureda i onda
se do 10. svakog mjeseca pošlju pemenuti dnevnici središnjemu računarskomu
odsjeku ministarstva. Svršetkom godine odnosno koncem ožujka, dok traje đoznačna
perioda, zaključuju šumarske knjigovodje račune sa naznakom, što se je
primilo i izdalo kod dotičnog šum. ureda, kao i zaostatke po rubrika i nadalje
vriednost u novcu pokretnog i nepokretnog imetka.


Za izradjeno i prodano drvo, kao i za druge proizvode vode upravitelji
šuma i skladišta materijalne dnevnike, koji su ujedno i materijalni računi. Ovi
se zaključuju svake pol godine, te jih knjigovodje temeljem novčanog poslovanja
izpituju. Za proizvode, koji se neplaćaju u gotovom, vode se posebni pomoćni
dnevnici.


Na koncu uvoda opisuju se odnošaji umirovljenja, uredjeni zakonskim
člankom XI. od god. 1885. Ove uredbe su od obćeg interesa, stoga ćemo najvažnije
navesti. Komu pripada pravo na mirovinu, dobiva ili doživotno ili pako
bude izplaćen jednom za sve pute. Taj zadnji slučaj dogadja se onda, ako
službenik nije služio punih deset godina. Takovi dobivaju, ako su služili manje
od pet godina, odpremninu u iznosu jednogodišnje plaće, a ako su služili više
od pet godina, u iznosu dvogodišnje plaće. Udovice i sirotčad takovih službenika
dobivaju bez razlike vazda jednu četvrtinu plaće supruga, odnosno otca.
Temeljem postoječih mirovinskih pristojba je službovno vrieme preko 10 godina
i zadnja u službi dizana plaća. Za šumarske činovnike iznaša mirovina nakon
prvih deset godina 40"/o zadnje uračunive plaće, a za svaku daljnju godinu
službovanja računa se 2°!^ više tako, da četrdeset-godišnje službovanje osigurava
podpunu mirovinu. Udovice šumarskih činovnika, koji su najmanje 5 godina
službovali, dobivaju kao mirovinu, ako plaća istog činovnika nije bila veća od




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 505 —


600 for. 50%, za svaki višak pako preko 600 for. ^O^/o- Sirotčad, ako jih je
troje za obskrbiti, dobiva svako do navršene normalne dobe šestinu od mirovine
majčine, koji pako izgube otca i mater, dobivaju poldrugi iznos zadnje
uračunive plaće kao prinos k odgoju. Podčinjeno osoblje i podvornici dobivaju
nakon 10—20-godišnjeg služboranja trećinu plaće, nakon 20—30 godina polovicu,
nakon 30—40 godina tri četvrtine, a za više od 40 godina podpunu
plaću kao mirovinu. Lugar dobiva uvjek podpunu zadnju uračunivu plaću kao
mirovinu i to bez obzira dali je privremeno ili definitivno namješten, ako bude
u službi ranjen, te tim postane nesposoban za šumarsku ili drugu državnu
službu. Udovice službenika i podvornika dobivaju trećiim plaće njihovih supruga
kao mirovinu, a sirotčad (i to dječaci do 16. godine a djevojke do 14.
godine) dobivaju svako godišnji 12 for. kao prinos k odgoju. Osim toga iuiaju
udovice, kao i izpod normalne dobe stojeća djeca pravo odštete za pogrebne
troškove i to za preminule u službi polag zadnje uračunive plaće, a za umirovljene
polag njihove mirovine, koja odšteta se računa po dosta povoljnom
mjerilu. Za rad nesposobni radnici dobivaju, ako su služili više od 8 godina,
godišnje provizije u iznosu od 13 fur. 68 novć. do 212 for. 24 novč. prama
kraćem ili duljem služb ivanju. Udovice njihove dobivaju 9 for. 10 novč. do
85 for. 48 novč.; sirotčad pako dobiva, ako im majka živi 2 for. 74 novč. do
6 for. 48 novč., ako su bez otca i majke 5 for. 48 novč. do 22 for. 80 novč.
na godinu, i to po broju djece. Stalni radnici moraju davati 3´5 do 57o svoje
zaslužbe u zakladu, iz koje se podmiruje polovina ili trećina mirovinskih troškova.
Danas posjeduje prijašnja montansko-šumarska radnička zaklada preko
2 miliona for., dočim sada uvedena čisto šumarska radnička zaklada ima glavnicu
od 74 427 for.


Predslaviv ovako opisni dio svezka, prelazimo k statističnom materijalu,
koji je složen u 29 skrižaljkah Tu moramo iztaknuti, da smo opazili manjkanje
postotnog izraza odnošaja, što bi svakako pogledom na množinu brojka potrebito
bilo. Nemože se dosta naglasiti, kako je izražavanje u postotcih važno za
onog, koji se bavi statističnimi stvarmi te hoće, da sravnjiva i analizuje.


Upravi državnih šuma spadajući šumski i doniantki posjed iznaša 3,140.777 75
jutara, koji se dieli po vrstih gojitbe kako sliedi:


Ugarska Hrvat, i Slav.
Intravillanska zemljišta 1.46351 jutra 89´33 jutra
r, -v I . \ oranice . . 19.560´13 , 2.233 39 „
Za upravne ili admmistra- ,. , ^ r.


,. i, T 1 i livade . . 27.009-66 . 658-69 „


tivne svrhe ili enclave ( .. . -r^ „ ,. „.„^


j pašnjaci . 50.o66-55 „ 3.618-o7 „
Alpinski pašnjaci 122.203-05 „ 23.854-00 ,
Neplodna zemljišta 49.458-67 , 19.3´+2-42 „
Nepošumljena površina 270.861-54 , 49.796-40 ,
Šuma 1,955.210-66 „ 544.251-18 „


Sbroj 2,496^33^7yiutrar643.843-98 jutra




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 506 —
U ukupnoj državi:


Intravillanska zemljišta 1.552-84 jutra
... j . . , I oranice 21.793-52 ,


Za upravne ili administra- ,. , „„ „^o or


^. , .,. 1 < livade 28.268-35 „


tivne svrhe ili enclave | , . . r-i lot ,«


[ pašnjaci 54.185-12 „
Alpinski pašnjaci 146.057-05 „
Neplodna zemljišta 68.801-09 „
Nepošumljena površina 320.657-94 „
Šuma . . 2,499.461.84 „


Sbroj 3,140.777-75 jutra
Državni šumski posjed Ugarske sku|)a sa nuzgrednimi površinami zauzimlje
dakle 5"/,, cjelokupne površine u zemlji.
Glavne vrsti drveća podieljene su na sliedeći način:


Ugarska Hrvat.-Slav. Ukupna država
Hrastici ... . 317.33403 jut. 108.695-69 jut. 426.02972 jut. ili I?"/«
Bukve i druge listače 969.469-89 „ 357.994-79 „ 1,327.464-68 „ „ SS"/«
Crnogorice . . _^_ 668.109-24 „ 77.560-70 , 745.669-94 „ „ 30%


SbroriT9T49TlViYlut7T44.25l-l8 jut. 2,499.164-34 jut.


Šumske površine, kako ih pokazuje skrižaljka II. (vrst drveća), slažu se
približno s površinami skrižaljke I. aU ne posvema. Isto tako vidimo, da je u
uvodu rečeno, da je sa reorganizacijom od 1881. godine oduzeta upravi državnih
šuma uprava domiina, dočim skrižaljka I. ipak izkazuje znatnih domanskih
površina. Ali se ne razlaže, na koji način je taj domanski posjed
ostao u rukuh uprave državnih šuma, odnosno, koji komad je izlučen i gdje
se isti upravlja. Isto tako postoji još jedna razlika u površinah državnih šuma.


Temeljna knjiga najme subsumira u rubriku državnih šuma ne samo prave
erarske šume, nego i šumski posjed državnih željeznica, pastuharskih imanja
i vojničkog erara. Te nisu navedene u skrižaljkah ovdje, valjda zato, jer spadaju
drugim granam uprave.


Skrižaljka III. pokazuje kao i prve dvie po šumskih oblastih i šumskih
kotarih, kako su se podiehle pojedine vrsti drveća po pojedinih vrstih kamenja
i diluvialnih i aluvialnih tlih. Ovi podatci su interesantni gledom na zamjenite
odnošaje tla i vrsti drveća. U ukupnom državnom šumskom posjedu uključivo
Hrvatsku i Slavoniju raste:


A. Na prvobitnih vrstih tla:
Hrast Bukva i dr. hstače Crnogorica
Bjelufak . . 3.860 00 jut. 35.815-35 jut. 21.926-52 jut.
Pješčenik 33.733-89 „ 90.087-37 „ 144.326-88


1)


Ociljevac . 88.194-82 , 282.541-06 „ 151.660-21
Tinjčevo kamenje ... . 17.925-00 „ 201.32316 „ 113.966-85
Augitvo i amphibolno kamenje 11.596-38 „ 22.904-95 „ 9.873-32
Glineno kamenje 23.650;98 „ 72.83328 „ 80.670-00
Vapneno „ .... . 36.419-88 , 488.169-10 „ 218.882-25




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 507 —


B. Na naplovljenom tlu:
Hrast Bukva i dr. listače Crnogorica
Kremen 10.183-02 jutra 13.237-70 jutra 411 00 jutra
Gromače 36.662-55 „ 13.010-11 , S.i)1205 ,
Lapor 8-602-46 „ 13.509-74 „ 0.00 ,
Mulj 155.200-74 „ 94.032-86 „- 40 86 „


Ako se ne uzme u obzir okolnost, da je mnoga vrst iztisnuta sa svog
pravog staništa (kako je to slučaj kod krčenja diluvialnih i aluvialnih površina)
i obično u više predjele potisnuta i tim na stanovite klimatične predjele ograničena,
ako dakle to sve pustimo s vida, što ove ovdje predočene zamjenbene
odnošaje izmedju vrsti drva i tla ukida; to ipak možemo uviditi iz težko ;i
mukom složene skrižaljke III., kakve vrsti koje tlo ljube. Vidimo iz nje, da
su sedimentiirna duboka tla prava domovina hrastova, dočim bukva voli tinjčeva
i vapnena tla. Na istoj stojbini kao i bukva uspjeva i crnogorica a prija
joj pješčeno i glineno tlo.


Skrižaljka broj IV pok-izuje nam podielbu vrsti po visina, te je složena
polag šumskih oblasti, a za cjelokupnu državu daje nam sliedeču sliku:


Hrast Bukva i dr. listače Crnogorica
a) u ravnici i predgorju do 200 mt. 231.752-68 j . 139.546-72 j . 587-26 j .
h) u sredogorju do 600 mt. . . 171.112-18 „ 407.74761 „ 41.453-55 „
c) u velegorju sa više od 600 mt. 23.164-86 „ 780.17035 „ 703.629-13 „


Iz tog vidimo, da pripada nizinam 371.886 jutara ili 15"/o, sredogorju


620.313 jutara ili 25%, a velegorju 1,506.964 jutara ili 60"/,, od cjelokupne
državne šumske površine. U Austriji stoji taj omjer postotaka u pogledu državnih
i javnih zakladnih šuma 5, 15 i 80%. Kod Austrije mora se ali uzeti
obzir na to, da 56% šuma pripada visinam od preko 1.00) mt, što čini veliku
razliku u prihodu obijuh država. Osobitu pažnju zaslužuje rubrika u toj
skrižaljci, koja broj stalnih vrela u pojedinih visinah označuje. U šumah na ravnici
nalazi ih se 100, u šumah sredogorja 1002, a u velegorju 11.861. Ako su
ovi podatci makar samo približno istiniti, tad dovoljno pokazuju važnost gorskih
šuma u naravi.
U skrižaljci petoj upoznajemo se potanje sa podielbom uzgoja i vrsti drveča
u pojedinih upravnih kotarih, zatim sa stanjem zabrana. Državne šume
ukupne države sastoje iz: 2,345.208 jutra ili 93-857o visoke šume sa 80—1-20
godišnjom obhodnjom, iz 1523 jutra srednje šume ili 0057o, 39.932 jutra ili
1-60% nizke šume sa 10 do 60-godišnjom obhodnjom i 112.501 jutro ili 4 50%
zabrana. Kraj toga mora se označiti množina visokih šuma premalenom, jer
je ll"/a samih hrastika. Sliedeća skrižaljka VI. izkazuje,


A. U Ugarskoj:
Hrast Bukva i dr. listače Crnogorica Ukupno Postotci
1—20 godina 58.148 jut. 118.663 jut. 120.830 jut. 297.641 jut. 15-5
21—40 „ 45.044 „ 73.087 „I) 92.811 „ 210.942 „ 11-0
Iznos 508.583 jut.




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 14     <-- 14 -->        PDF

508 —


Hrast Bukva i dr. listate Crnogorica Ukupno Postotci


Prenos 508.583 jnt.
41—60 godina 42.488 jut. 71.906 ji^t. 108 610 jut. 223.004 „ 11-5
61—80 )] 46.848 n 79.391 » 105.937 „ 232.176 „ 12-5


81—100 H 38.650 » 95.194 n 74545 „ 208.390 „ 10-7
101 — 120 30.935 » 140.196 » 57.873 „ 229.004 „ 120
121 i više 19.696 j 331.431 » 58.023 „ 409.150 „ 21.4


,


n


103.151 „ 5-4
Sbroj 1,913.458 jut.
B.
U Hrva tskoj i Slavoniji:
Hrast Bukva i dr. listate Crnogorica Ukupno Postotci
1—20 godina 47.151 jut 37.754 jut. 2.379 jut. 87.286 jut. 16.0
21—40 V 8.456 n 20.406 u 2.738 , 31.600 „ 5-8
41 — 60 4.130 » 17.194 n 4.392 , 25.716 „ 4-7
61—80 1.570 18.537 8.471 „ 28.578 „ 5.2


n 7) »
81—100 ^ 4.157 40.939 10.251 „ 55.347 , 10-2


n
101 — 120 )
)) 5.088 r 55.770 15.063 „ 75.891 „ 13-9


V


j)


121 i više 33 361 146.146 33.811 „ 213,318 „ 391


»
n n


26.516 „ 5.1
Sbroj 544.251 jut.
C.
U ukup noj državi:
Hrast Bukva i dr. Hstace Crnogorica Ukupno Postotci
1—20 godina 105.299 jut. 156.417 jut 123.210 jut. 384.927 15-7
21—40 n 53.500 » 93.493 » 95.549 242.542 9´8
41 — 60 n 46.618 » 89.100 TI 113.002 248.719 101
61—80 : n 48.418 » 97.928 n 114.408 260.754 10-6


»


81 — 100 42 808 n 136.133 >! 84.797 263.737 10´7
101 — 120 n 35.993 n 195.966 » 72.936 304.895 12-4
120 i više B 53.057 )i 477.577 » 91.834 622.468 25-4


. 129.667 5-3
Sbroj 2,457.710
Pogledom na podatke pod A., opažamo, da razvrstbina hrasta po starosti
čini padajući niz, a kod bukve obratno, dočim kod crnogorice opet približno
slično hrastu izgleda.
U ukupnoj svoti izčezava taj pojav, buduć ga bukva sa svojom velikom
kolikoćom dospjelih razreda izjednačuje. Po tom, ako složimo čistine sa najmladjim
razredom u jednu hrpu, a dva najstarija razreda u drugu hrpu, opažamo,
da stoji najmladii razred za 4-2<´/o izpod osrednjeg normalnog od 1G´7<´/|,


(100: 6 razreda), dočim su srednji razredi premalo zastupani. U Hrvatskoj i
Slavoniji pokazuje se kod hrasta vrlo velik postotak mladih sastojina uz slabo
zastupane srednje razrede, akoprem su i stariji razredi u dovoljnoj množini
zastupani. Bukva raste i tu prama starijim razredom, makar da se je u zadnje
doba mnogo i krčilo (1—20). U ukupnom posjedu izjednačuju se te nejedna


ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 15     <-- 15 -->        PDF

^ 509 —
kosti prilično, te se opaža suvišak od normalnog broja u prvom i zadnjem raz


redu, te prema tomu naravski manjak u srednjih razredih. U ostalom viditi je,


da su šume jako izrabljivane zadnjih decenija. —


Skrižaljka VII. daje iste podatke za nizku šumu, koji radi razmjerno male


površine nizkih šuma nisu od važnosti za cielost.


U VIII. skrižaljci prikazuje se prirast (pravi prirast i normalni prirast)


i zaliha (prava i normalna zaliha) i to po ravnateljstvih i odnosno po nadšu


marskih i šumarskih kotarih kao što i po vrstih uzgoja i drveća


Po tom iznaša šumska površina stojeća u porabi:


A. U II g a r s k 0 j :
a) neobrašteno 106.500-47 jutra
b) obrašteno 1,848.412-69 „
c) sbiljna zaHha 219,939.746-00 m´
d) normalna zaliha 221,537.871-00 „
e) suvišak . . 31,802.74´]-00 „
/) manjak 33,400.97100 ,


B. U Hrvatskoj i Slavoniji:
a) neobrašteno 26.515-G5 jutra
6) obrašteno 517.735-53 ,
c) sbiljna zaliha . 66,872.127.00 m´´
đ) normalna zaliha 71,205.442´00 „
e) suvišno 6,240.800-00 „
/) manjak 10,574.11500 „


C. U ukupnoj državi:
a) neobrašteno 133.016.12 jutra
6) obrašteno 2,366.14822 ,
c) sbiljna zaliha 286.811.87300 m´


đ) normalna zaliha 292,743.413-00 „
e) suvišno (od toga 34 miliuna kod bukve) ... . 38,043.54600 „
f) manjak (od toga 17-6 miliuna kod hrasta a 20-8 mi


liona kod crnogorice) 43,975.086-00 „


Ove brojke same za se dosta jasno govore.


Dolazimo do skrižaljke IX., u kojoj nalazimo, da je prosječno uzevši


prosjek zadnjih trijuh godina u ukupnoj državi od hrasta 4013 jutara ili ´/los
cielih hrastovih površina, od bukve i druge listače 6696 jutara ili ^IM bukovih
sastojina, a od crnogorice 5450 jutara ili ´,i.3j crnog »ričnih sastojina. Dakle
skupa 16.159 jutara ili Vi54 od ukupne površine. Po istom izkazu iznosio je
prihod u toj periodi: kod hrasta 465.456 m´´ uz SO^/o tehničkog drva ili II6 m-´
po jutru i 1-8"/,, od izkazane obiljne zalihe u skrižaljci VIII., od bukve i drugih
listača 932.234 m-´ uz 6 > tehničkog drva ili 139 m´ po jutru i 0-5"/» od zbiljne




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 510 zalihe,
a kod cruogorice 1,032.644 m´´ uz TC/o tehničkog drva ili 190 m´ po
jutru i 1.6(,/o od sbiljne zalihe.
Po skrižaljci X. vidimo, u kojem omjeru stoji normalna sječiva površina
sa sbiljnom:


A. U Ugarskoj : Hiast Bukva i dr. list. Crnogorica Ukupno
Normalna sječiva površina 3.125-5 jut. 10.710-2 jut. 5.8453 jut. 19.681 0 jut.
Sbiljna , 3.115-0 , 5 563 0 „ 4.885-0 „ 13.563-0 „
Dakle manje za . . .~ . 105 jut. 5.147-2 jut. 960-3 jut. 6.1180 jut.
B. U Hrvatskoj i Slavoniji:
Normalna sječiva površina 776-5 jutra 2.983-3 jutra 517.1 jutra 4.276 9 jutra
Sbiljna , „ 898-0 „ 1.133-0 , 565-0 „ 2.5960 „
Dakle manje
za — 1.850-3 jutra — 1.6800 jutra
„ više „ 21-5 jutra — 47-9 jutra —


C. U ukupnoj državi:
Normalna sječiva površina 3.902-2 jut. 13.693-j jut. 6.362-4 jut. 23.958-1 jut.
Sbiljna „ 4.013-0 „ 6.696-0 „ 5.450 0 ,. 16.159-0 „
Dakle manje za .. . . — 6.997-5 jut. 912-4 jut. 7.799-1 jut.
„ više ,, . . . . 110-8 jut. _ _ _
Normalna sječiva površina izračunana je jednostavnom djelitbom uzgojne
površine s obhodnjom. Nećemo se zadržavati dugo kod tih brojka i kod sledeće
skrižaljke XI. U njoj se na temelju gornjih brojka pokazuje, da se nije
u Ugarskoj zadnjih trijuh godina prosječno uporabilo više od 42% od normalnog
prihoda ili 49-4´´/o od sbiljnoga prihoda po prirastu ustanovljenoga.
Po skrižaljci XII. prodano je prošle trogodišnje periode iz erarialnih šuma
ukupne države 2,022,000 m-´ tehničkog drva i drva za gorivo (reducirano s 0-70
na m´). U skrižaljci IX. pako nalazimo okruglo 2,430.000 m´ za sbilja dobljenu
drvnu gromadu.
U prvom slučaju ima se tomu pridati proizvodni i prevoznicalo i zaostali
u šumi odpadci, te se u tom slučaju nebi smjelo uzeti u račun bilance
namjesto sbiljno ustanovljenog prihoda u istinu dobljena drvna kolikoća. Nu
knjiga nam ne objasnjuje to, već se samo može uzeti iz nadpisa skrižaljke IX.,
da je zadnji slučaj istinit.
Skrižaljka XIII. podučava nas o cjenah drva, kore i ugljena, kakova je
bila god. 1884. na bližnjih tržištih i u šumah, a skrižaljka XIV. daje nam
ciene tvoriva (dužica, Ijesa, podvlaka i t. d.).
U skrižaljci XV. predočeni su po kotarlh šumshih oblastih poprečni
troškovi izradbe i prevoza drva, i to iz sječina do šumskih skladišta i odavle
do tržišta Navadjaju se troškovi obaranja, izradbe, klizanja drva i spavljenja
sa naznakom transportnih distancija. Izračunani su ti troškovi polag sortimenta
drvnog, nadalje za kubični metar, a kod gorivog drva po prostornom metru.




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 511 -
Iz te skrižaljke možemo viditi, da je u Ugarskoj drvo dosta jeftino, pošto najveća
ciena za gorivo (hrast i bukva) iznaša 1 for. 50 novč., srednja pako 1 for.
po prostornom metru. Za tehničko drvo najveća je ciena 3 for. 65 nč. a srednja
2 for. 50 nvč. po kubičnom metru. Ta skrižaljka imala bi još i veću vriednost,
kad bi troškovi izračunani bili i u radnih danih. Skrižaljka XVI. daje nam podatke
u pogledu troškova piljenog Ijesa za kubični metar i to za parne pilane
i vodene. Za prve ustanovljeni su troškovi od 1 for. 55 nč. do 2 for. 57 nvč.,
poprečno dakle 1 for. 86 novč. Za vodene od I for. 40 nvč. do 1 for. 83 nvč.,
popriečno 1 for. 63 nvč.


U državnih šumah imade velikih i mnogobrojnih cesta, vodenih puteva,
puzalica, vodara, zaustava za drvo i sličnih transportnih sredstva. To nam
predočuje skrižaljka XVII. po kotarih šumskih oblastih. Državne šume obih
zemalja posjeduju preko 343 klmt. puzalica, te su vodene puzalice (90 7 kim.)
još dobro zastupane. Nadalje 6681 kim. splavnica i 1222´8 kim. splavnih puteva.
Onda postoji 45 naravnih, 3 kamene, 43 drvene i 2 zemljene vodare, 24 prenosnih
i 38 stalnih zaustava i 49 splavnih kanala skupa u duljini 217 kim.
U Hrvatskoj imade s^mo 4 kim. splavnih voda, a nema nikakovih umjetnih
splavnica. U državnih šumah Ugarske dolazi na 1000 jutara šumske površine
1´2 kim. glavnih i 3 kim. nuzgrednih puteva, a u Hrvatskoj i Slavoniji 1-25
kim. glavnih i 3 kim. nuzgrednih puteva.


Za izradbu piljenog Ijesa (skrižaljka XVIII.) imade u Ugarskoj 26 kolesa
običnih vodenih pilana sa 31 jarma i 44 pila sa godišnjom proizvodnjom od


11.900 m´. Umjetnih pilana imade velik broj, od kojih izrade vodene pilane
sa 4 turbine, 8 kolesa, 323 konjske sile, 23 jarma, 259 pila i 15 cirkularnih
pila do 601.000 m*. Parne pilane izrade sa 280 konjskih silah, 63 jarma,
806 pila i 44 cirkularne pile, 294.590 m^. Kod tog posla uzdržava se do
1200 radnika. U Hrvatskoj i Slavoniji samo je jedna parna pilana u erarskom
posjedu.
Kod šumskih radnja imade po skrižaljci XIX. osim toga 2749 stalnih i


16.683 običnih šumskih ra´lnika. U Hrvatskoj i Slavoniji imade samo 2038
običnih drvara. Nadnica stalnih radnika mjenja se od 0.37 for. do 061 for., a
kod običnih radnika 050 for. do 1´20 for.
Skrižaljka XX. sadržaje podatke pošumljenja umjetnim i naravnim načinom
od god. 1884. ujedno s izkazom troškova gojitbe. Žalibože nemožemo iz tih
pođat.nka zaključivati na cieli kulturni uzgoj državnih šum , nego ćemo samo
navesti, da je one godine pošumljeno bilo:


u Ugarskoj, u Hrvatskoj i Slavoniji u ukupnoj državi
a) naravnim načinom 5 771 jutra 417„ 6.013 jutra 967o 11.784 jutra 597„
b) umjetnim „ 8.272 , 597« 245 „ 4"/„ 8.517 „ 417„


Naravnim načinom pomladjen je najviše hrast, bukva i jela, umjetnim
načinom, i to pretežno sadnjom, hrast i omorika. Troškovi pomladjivanja
iznašahu u Ugarskoj 50.236 for. a u Hrvatskoj 2048 for. Jedno jutro




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 512 —


sjetve stoji u Ugarskoj 5 for. 90 novč., a sadnje 6 for. 18 nvc., dočim stoji
u Hrvatskoj i Slavoniji sjetva 7 for. 98 nvć. a sadnja 10 for. 11 ne.


Veličinu troškova za ravnateljstva i upravu (šumarskih i nadšumarskih ureda,
te lugarskih troškova), kao i broj obranbenih kotara i njihovu popriečnu veličinu
nalazimo u skrižaljci XXI.


Za sveukupne državne šume imade u Ugarskoj 4 ravnateljstva — Beszterczebanya,
Kološvar, Marmaroš - Siget i Lugoš, nadalje 7 šumarskih ureda, od
kojih su 4 u svezi sa gornjimi ravnateljstvi a 3 su samostalna: Soovar, Apatin
i Godčilo, onda 4 nadšumarska ureda: Liptoujvar, Ungvar, Lippa i Nagybanya
u svem dakle 15 šumarskih oblasti. Za ukupni posjed od 2,176.013 jutara (izpustivši
neplodn;i zemljišta), iznašaju troškovi uprave po jutru 0´42 for. a za
jedno jutro šumske površine 0´46 for. Od tog odpada na trošak vodjenja uprave
021 for. (ravnateljstva, nadšumarske i šumarske oblasti), O´lO for. odpada
na upravu, a 0"15 for. na obranu šuma. U svem imade 129 upravnih šumarija


i 955 lugarskih srezova. Popriečna veličina šumarija iznaša 15.154 jutra a
čuvarija 2047 jutara.


U Hrvatskoj i Slavoniji imademo šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu, šumarski
ured u Otočcu i nadšumarski ured u Vinkovcih. Obzirom na šumsku površinu
iznašaju ovdje trošlcovi uprave po jutru 0 48 for., od čega odpada 015 for. na
vodjenje uprave, 011 na upravu šumsku a 022 for. za obranu šuma. Svakako
karakterično za naše krajeve. Kod nas ima 38 ujuvavnih šumarija sa popriečnom
veličinom od 14.322 jutra i 317 Itigarija s popriečnom veličinom od 1717 jutarn.


Skrižaljka XXII. prikazuje nam po šumskih kotarih sva šumska oštećivanja
god. 1884. po elementarnih i drugih dogodjajih. Po tom slučilo se je u svih
državnih šumah obijuh zemalja 76 šumskih požara na 1214 jutara, 19 vododerina
na 69 jutara, 51 polom od vjetra na 278 jutara sa 22.677 m´ kvara, 7 slučajeva
od sniega i leda na 672 jutra sa 2496 m´ kvara i ošteta kroz 17 vrsti kukaca na
2400 jutara. Kraj sve moguće točnosti tih podataka ipak mislimo, da ih nije
sgodno metati u oblik skrižaljka, jer se lahko može dogoditi, da zaključci iz
tih brojeva ne odgovaraju istini, osobito što se tiče ošteta po zareznicih.
Broj svih prekršaja šumskih u državnih šumah iznaša u Ugarskoj


25.119 procjenjenih na 02.580 for., dakle popriečno 2 for. 49 kr. za svaki
prekršaj. U području Oršovskoga šumarskog ureda bje odkriven najznatniji šumski
kvar u iznosu od 492 for. U samoj Hrvatskoj iznašao je broj prij .va za godinu
dana 24.407, procjenjenih na 60.071 for.
Popriečna vriednost jednog prekršaja je prama tomu 2 for. 46 novč,, a
najveća šteta iznašala je 294 for. 30 novč.
Izkazi skrižaljke XXV. o promjeni zemljišta izpostavljaju se kako sliedi:


A. U Ugarskoj :
Stanje površine god. 1880 2,251.508 jutara
Povećano kupom 2.046 jutara
„ obratom grmlja n Sumu . . . . 37.522 ,
Iznos 39 568 jutara




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 513 —


Prenos 39.568 jutara


Povećano pošumljenjem golieti 2.653 „
„ pritiui´ijeni od dornanske uprave . . . 2.085 „
„ uredjenjem posjeda 14.978 „
„ izmjerom . . . 3.295 „
, inom uporabom i kulturom 29.400 „


Skupa 91.979 jutara


Umanjila se prodajom 501 jutara
, „ predajom domanskoj upravi 15.246 „
„ „ u svrhe kolonizacije 3.008 „
„ „ uredjenjem posjeda 326.526 „
, „ pretvorbom u drugu gojitbu 2.700 „
„ „ inom uporabom i Uulturom 40.591 „


Skupa ~38a572lutara
Umanjila se dakle za 296.593


B. U Hrvatskoj i Slavoniji:
Stanje površine god. 1880 889.943 jutara
Povećano preuzećem gospoštine Nagy-Tabor . . . 378 jutara
„ administrativnim dodieljenjem ... . 6.752 „
, inom uporabom i kulturom 2.852 „
Iznos 9.982 jutara


Umanjila se segregacijom i predajom imovnim obćinam . . . 329.549 jutara
„ „ izmjerum i promjenom u drugu kulturu ... . 16.521 „
, „ usljed administrativnih i gospodarstvenih mjera . 9.604 ,


Iznos 355.674 jutara
Umanjila se dakle za 345.692 „


Za ukii[mu državu iznosi manjak 642.285 jutara, pa pošto se mora još
provesti odkup služnosti u 147 obćinah, to neima aerar još stalne šumske površine.


Popriečni dohodak iz državnih šuma bijaše od godine 1881. do uključivo
1884. .popriečno sliedeći:


A. U Ugarskoj: prihod 5,135.342 fr. razhod 3,597.552 fr. dobit 1,537.790 fr.
B.
, Hrvatskoj: „ 1,142.917 , 429^48^^ ,, ^l2J)69_j^
Sbroj: priho(i^,278^5frfr. razhod 4727^oOrriloblt´^25oy75(rfn
Cisti godišnji prihod od produktivnog tla iznaša po jutru za Ugarsku
071 for., za Hrvatsku i Slavoniju 1 24 for., a za ukupnu državu 0 82 for.
Ukupni broj šumarskih činovnika jest u Ugarskoj 418 a u Hrvatskoj 87,
ukupno 505. Tehničkog, pomoćnog i čuvarskog osoblja ima u svemu 1019, a
podvornika 260. U Hrvatskoj služi 87 činovnika, 317 službenika i 4 podvornika.
Plaće činovnika su sliedeće: ravnatelj šuma 4l50 for., šumarski savjetnik
2950 do 3350 fr., nadšumarnik 2t]50 do 2850 fr., šumarnik 2150 do 2650 fr.,
šumarski tajnik 1380 do 1450 for, taksator 1435 do 2050 for., pomoćni taksator
750 for., središnji nadšumar 1230 do 1775 for., upravljajući nadšumar


36




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 20     <-- 20 -->        PDF

- 514 —
1180 do 1320 for., šumar 950 do 1220 for., šumarski računovodja 750 do
1050 for., šumarski mjernik 1050 do 1900 for., upravitelj skladišta 715 do
1040 for., kandidat šumarstva 550 for. i šumarski vježbenik 360 do 480 for.
Svi ovi činovnici uživaju, osim zadnjih dvijuh kategorija, deputate u drvu od
42 Av 94 prostorna metra. K tomu dobivaju i zemljišta od 4 do 20 jutara.
Službenici dobivaju godišnju plaću kako sliedi: nadlugar 3y8 do 530 for., lugar
222 do 387 for., nadglednik u skladištu 396 do 528 for., meštar strojeva 600
do 900 for., mašinista 420 do 480 for., lugar skladišta 240 do SBo for. i 24
do 36 prostornih metara drva, kao i 3 do 4 rali zemljišta. Lugarski pripravnici
dobivaju 150 do 200 for. i 12 prostornih metara ogrievnih drva.


Ukupni broj umirovljenika iznaša u Ugarskoj 2606 osoba, kojim pripada
mirovina od 201.748 for. ili 77 for. 42 nove. po osobi. U Hrvatskoj ima umirovljenih
541 osoba s mirovinom od 103.251 for. ili 190 for. 85 novč. po osobi.
U Hrvatskoj se zato izpostavlja veći iznos po osobi, jer neima radničkih mirovina,
kojih ima u Ugarskoj do 1400 osoba. —


Tim smo svršiU i treći svezak. Prem bi trebalo gilje što još u skrižaljkah
razjasniti, to ipak izostavljamo, pridruživ i taj svezak prvim dvim svezkoin.


Završiv ovim našu razpravu o obsežnom djelu, moramo otvoreno priznati,
da si je zemaljski nadšumarnik Bedo velike zasluge s tim stekao, što
je šumarskoj statistici osobito doprinieo mnogo, o čem neimadosmo do sada podataka,
uloživ pri tom veliki mar u svestrano promatranje šumsko-gospodarstvenih
odnošaja u Ugarskoj i u našoj domovini, te mu moramo u to ime i sa
naše strane zahvaliti. Konačno nam je napomenuti, da je Bedo-ovo djelo
,gospodarstveni i trgovinski odnošaji šuma ugarske države" izašlo u magjarskom,
francuzkom i njemačkom jeziku. M. V.


Kratke misli s prakse o naputcih A), B) i C) k zakonu od


II. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju, odnosno preinačuju
njeke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovniii obćinah.
Zakonom od 8. lipnja 1871. ob odkupu (izlučenju) šumskih dužnosti, t. j .
prava na drvlju, paši i uživanju proizvoda, što su jih krajiški stanovnici imali
u državnih šuma, ležećih u vojnoj Krajini, kao i zakonom od 15. lipnja 1873.
ustrojene su imovne obćine, njeka posebna institucija, koja dotada nije
obstojala ni u čitavoj austro-ugarskoj monarkiji, niti mojega znanje n obće u
Europi.


Nije bilo nigdje uzora, po kojem bi se mogla takova institucija kopirati;
morao se je dakle stvoriti tekar izvor! Kako svako novo i/našašće nije odmah
iza svoga stvorenja nješto savršenoga, već treba nadopunitbe i popravka, tako