DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 10 <-- 10 --> PDF |
10 Upliv svjetla na rast drveća. Svjetlo nije drugo, nego objektivni razlog, s kojega vidimo usljeđ naravnih svojstva zdravog oka ugledane predmete. U pogledu svjetla razlikujemo svjetleća se i tamna tjelesa. Prva su izvorom svjetla sama po sebi kao na pr. sunce i oganj; potonja se pako opažaju razsvjetljena tim, što primaju svjetlo od prvih i što ga djelomice odbijaju. Od ovih potonjih razlikujemo prozirna i neprozirna tjelesa; prva propuštaju primljeno svjetlo, đočim druga ne. Svjetlo se osobitom hitrinom razprostranjuje, te provaljuje jednim časkom put od 312.000 kilomet. tako, da ono put od sunca do zemlje za S´/* časa, a od mjeseca do zemlje za nješto više od jednog časka provali. Mimoilazeć postojeće teorije o svjetlu osobito oue dvie glede emanatie = emissie i drugu glede vibrati = undulatie, od kojih je prvoj začetnik Newton (1678.) i u 19. stoljeću nasljednik Lapla^^e, Biot i BrewRter, a drugoj, te i sadanjoj začetnik Hujgheus (1690.) a nasljednik u 18. stolje<5u Euler, Young, Franenhofer, Fresnel, Ampere, Poisson, Neumann i dr., prosudjivati ću samo upliv svjetla na vegetaciju i rast drveća, usljed kojeg se u zelenih djelovih bilja i rašća ugljičnina raztvara, a kisik odlučuje. Najvažnije vrelo svjetla za zemlju je sunce. Malo je biljka, koje u tmini vegetiraju, a to su samo nerazvijene, kao što su gribovi, i zato je upliv svjetla obćenito poznat, da on uvjetuje u bilju i rašću lučbenu djelatnost i upriličuje upodobu tvari u obće, a napose raztvorbu i slučenine pojedinih unutarnjih čestica u bilju i rašću. Na šum. tlu podpunog obrasta osim na njemu nahodećih se porastlina nenalazimo inog bilja izim mahovine; na tlu pako nepodpunog sklopa, čim više svjetlo do istog dopirali može, naći ćemo na istom raznog bilja i to zato, što za svoj razvitak bilje i rašće stanovitu množinu svjetla, potrebuje i jer samo stanovita množina svjetla razvitak i napredovanje raznog bilja uvjetuje. U granicah maximuma i minimuma množina svjetla, što ga razno bilje po svoj razvitak i obstanak bezuštrbiio podnositi može, leži upliv svjetla, koji više ili manje bujnu vegetaciju istog pospješuje, dosljedno i veći ili manji prirast o uplivu svjetla zavisi. Kao što patuljasto bilje stanovitu množinu svjetla za svoje napredovanje razmjerno potrebuje, tako isto treba i šum. đrvljad svjetla za svoj pođpun razvitak; buduć znamo, da stanovito bilje uspjeva samo pod sjenom hladovitih dubrava, drugo opet na otvorenih položinah, u proređjenih i prebornih porasthnah, gdje osobito na pieskovitoj stojbini buja borovnica, kojoj vriesak rado mah preotiralje; stabla pako na rubu porastline uvjek su u svom razvijanju naprednija od ostahh, a to sve dokazuje, da ova naša opažanja zavise od upliva svjetla. Promatranjem drvljadi, koja u obće naše šume sačinjavaju, ima takovib, koja svjetlo i takovih, koja sjenu ljube, t. j , drvljad, koja veliku množinu svjetla podnosi, pače istu za svoje napredovanje, u velikoj mjeri neobhodno potrebuje, |