DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 12 <-- 12 --> PDF |
-^ 12 naraste i u daljnjem uzrastu visine zapinje, buduć upliv svjetla nije ograničen lih samo na vrh stabla, nego i na svu njeg-ovii površinu, PromatramT) li pako bukvu, jelu i omoriku uviditi ćemo, da iste i pri vrlo malenomu uplivu svjetla još vegetiraju, dapače da im preoštro svjetlo budi i da iste napreduju samo u sklopljenih porastlinah kao i u gorju na sjevernih i iztočnih obroncih i strminah,, jer ovdje na iste svjetlo slabije upliva, akoprem se te vrsti, a naročito bukva u velegorju na južnih i zapadnih vrletih, dakle još uvieku visokih prcdjelih bolje uspjeva, nego li na sjevernih i i?.točnih; nu toma ćemo razlog naći za stalno u tamo vlađajućoj višjoj srednjoj temperaturi´ i izdašnoj vlagi. Zato i biljke tih vi´sti u mladosti potrebuju izdašnije zaštite, jer su više osjetljive prama znatnim promjenam temperature, imenito proti poznim mrazovom i suši, a zato se iste samo kržljavo razvijaju na prerahlom tlu, koje je izsušenju podvrženo, te traže svježije i humusne tlo. Ovakove vrsti i u otvorenom položaju odrasle manje su. razgranjene, kao što je to kod jele i omorike, te prem se u takovu položaju ponarasla bukva takodjer razgrana, ipak to je u puno manjem omjeru prama hrasta. Stabla dakle ovakovih vrsti i na prostom položaju vitko uzrastu i negube svoje grane u brzo, jer iste se u zasjeni uzdržavaju. Žuto sasvim otvoreno porasle jele i omorike, dapače i bukve jesu tja do tla granate t j . sa obilnimi granarai obraštene. . . S tog razloga imaju takove vrsti obilnije lišće i ćetinje, jer se i na nutri krošnje razvijaju mlazovi i izbojci, te i čiste porastline takovih vrsti nepostanu razgaljene sve dotle, dok svoju životnu snagu i dobu neprekorače, a to biva kod onih vrsti, koje su potištene u preobilnoj zasjeni, kao što je to kod omorike i jele, koje se vrsti samo onda oporaviti mogu, ako na nje djeluje svjetlo usljed pravovremeno uzsljedivše sječe. Dosljedno sliedi odtucl, da veoma upliva svjetlo na pojedine vrsti drveća, naročito zavisi uspjeh rasta od mjere i množine svjetla, koju iste za svoj uspješni razvitak i svoje daljnje napredovanje trebaju. Najpovoljnije biva to u mješovitih porastlinah, u kojih usljed razboritog izbora uzgojenih vrsti drveća s gledišta njihovih prirodnih vlastitosti kao i vlastitosti tla, podnebja i položaja porasle vrsti drveća jedna drugu u svom napredovanju podupire i zato su za odgoj mješovitih porastlina po svojoj prirodnoj vlastitosti više sposobne one vrsti drveća, koje zasjenu ljube, ili same ili zadružno s prostimi vrsti, buduć potonje same za sebe nisu prikladne za od^-oj mješovitih sastojina sa svestranoga gledišta, jer su takove onog istog svojstva kao i čiste porastline tih vrsti. Kod odgojivanja mje?^,ovitih sastojina od onih vrsti, koje zahtjevaju zasjenu i zaštitu, trebamo paziti ponajviše na to, da se odgoje i podrže u porastHni brzo rastuće vrsti u ustrkanom ili bar u-podredjeuom stanju tako, da sporije rastuće vrsti nenadkrile i tim povodom u dalnjem razvitku neprieče ili što više, da iste i neutamane. Kod odgoja pako od obih vrsti, naime od takovih, koje ljube J zasjenu i svjetlo, imadu se svjetla Ijubeće vrsti kao podredjene.uzgajati, |