DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 13 <-- 13 --> PDF |
_ 13 sjenu i svjetlo uzdržavati, buduć ćemo se inače priraakmiti k onim odnošajem, koje ćemo naći kod ćistih porastlina od onih vr.stih drveća, koja ljube svjetlo, jer u potonjem slučaju ponarasti će svjetlo Ijnbeće vrsti l)UJBije od onili, koje zasjenu ljube, ter će u toj borbi ova potonja vrst smalaksati i u svom rastu zaostati. Razumjeva se u ostalom samo . po sebi, da se koli klimatični odnošaji, toli i svojstva stojbine i tla napose u ovakovih gojitbah i sbog buduće ogoje osobito u obzir uzeti imadu. U smjesi zasjenu ijubeće i polaliko rastuće bukve uspjevaju i sve druge vrsti đrvfća, ako je skrbljenoza to, da nebuđu od bukve nadkriijene prozraku Ijubeće druge vrsti drveća kao: hrast, breza i bor, jer će tad i ove vrsti bujno uspjevati i dati bezgrauata stabla, osobito onda, ako se nalaze u bukviku samo kao uštrkane vrsli oriodko ili u pomanjih brpah. Izkusfcvo nas ući, da jasen, javor, bricst i grab osobito napreduje u bukovih porastlinab. U bukvicih uspješno napreduje i lipa, breza, jasika i iva; nu i ove potonje vrsti smiju se u porastlini trpiti samo uširkanc, buduć bi inače te vrsti radi svoga nagloga uzrasta bukvu nadkrilile i tako ju u dalnjem njezinom razvoju uzkratom potrebite množine svjetla prioćile ili bi ju pače onako potištenu konačno uništile. Hrast s bukvom pomjesan takodjer dobro napreduje, te hrast u blažjem podnebju hitrije raste od bukve, i tim si više prostora za veći upliv svjetla izvojšti, kojeg mu za razvitak u većoj množini treba. U oštrijem pako podnebju razvija se hrast sporije od bukve tako, da prikratom svjetla usljed naprt^dnijcg razvoja bukve sporije raste, pače on zakržljavi i konačno ngine. S toRa u ovakovih odnošajih valja nastojati, da se umjetnim načinom hrastu za nuždni mu razvitak put prokrci tim, da hrast bukvu u razvitku preteče i da od potonje nebude zasjenit. I četinjače s bukvom dobro napreduju, ali ju brže prerastu i zato se samo kao bukvi podredjene uzdržavati imadu, jer ne samo, što bi se bukvi potrebito svjetlo uzkratilo, nego joj tim četin;ače i o glavi rade. (Tomu dokaz nadjoh naročito u prirodnom naraštaju u šumah vlastelinstva voćiuskoga.) Ostale zasjenu Ijubeće vrsti listače odnose se u obće prema ostalim vrstim drveća poput bukve. Jela i omorika sa listačom u progalah neslaže se, jer prve vrsti sbog svog naglog rasta nadrastu potonje, osobito ako su podredjene, te jih tako od upliva za razvitak jim nuždnog svjetla štite, dočim ako se pr^e u porastlini kao podredjene ili kao poštrkane pridržaii namjeravaju, onda se svrha mješovite porastline sa svestranog gledišta napušta. Četinjače u obće medjusobno pomješane tvore ipak dobre porastline. Jela i omorika- uzajamno gojena dobro i uspiesno vegetira; nu ovdje valja reći, da se omorika u mladosti naglije razvija i napreduje, a za to može jelu lahko nadkriliti, ako ista nije u porasthni vladajuća vrst. Omorika i ariš, najpače u velegorju, su si druži; nu i ovdje valja paziti kod međjusoduog odgoja tih vrsti na nagli razvoj i napredak ariša u kasnijoj dobk |