DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— u —


Prozrači skloB bor s omorikom i jelom dobro napreduje, buđuć pako
bor hitrije raste i vrlo se razgraDJuje, zato ga nevalja kao vladajuću vrst u
takovih porastlinah uzgajati, nego samo kao uštrkan, a u tom stanju on liepo
napreduje i uzraste bez uštrba na vladajuću vrst.


Iz navedenoga sliedi, da se izkustvo sa ustanovami znanosti podudara, i
zato se ima kod izbora vrstih drveća u svrhu odgoja nješovitih šuma ponajprije
obzir uzeti na upliv svjetla i na množinu istog, koje za svoj uspješni razvitak
i kriepki obstauak pojedine vrsti trebaju, kao takodjer i na vlastitosti pojedinih
vrsti sa gledišta njihovog napredovanja u rastu, buduć se pogledom na mjestne
odnošaje bukva i hrast, bukva i bor, omorika i bor prilično razlikuju medjusobno,
pa ipak u mješovitoj porastlini uzajamno dobro napreduju. Prem se
jedna vrst po svom sustavu korienja duboko ukorienjuje, druga opet plitko, to
se ipak sve vrsti medjusobno podupiraju u razvoju i rastu, podržavajuć u smjesi
plodnost tla, što svega toga neima u čistih porastlinah, u kojih je sustav korienja
jednak, buduć je i uzgojeno drveće jedno te isto, prem nalazimo i dobro uzgojene
čiste bukvike, hrastike, jelike i smrečake, ali samo ondje, gdje se nastoji,
da takove čiste porastline uzdržimo u gustom sklopu, da se tim od godine na
godinu humus tvcri i plodovitost tla povisi*


Zato nije istina, da pojedini u sklopu s ostalimi vrsti drveća porasli borovi,
breze i hrastovi nebi mogli tako bujno uzrasti, kao gdje drugdje. Nu ako bi
oni u smjesi ipak zaostali u rastu, to je jedini razlog tomu taj, što se u takovih
porastlinah nemogu postrane grane kako treba valjano razviti, što na s§.m napredak
cielog stabla djeluje, jer se ni ono valjano razviti nemože. V. Benak.


Sacherov stroj za sadnju žira.


u prvom i drugom broju Šumarskog lista od god. 1886. bilo je napomenuto,
da je vlastelinski šumar Josip Sacher u Petrijevcih konstruirao nov stroj za
sadnju žira, koji da je donjekle spodoban sličnim strojevom od V. Mlillera i


J. Ettingera.
Pošto se taj stroj rabi u zadnje doba mnogo kod sadnje žira u krajevih
izuffiiteljevih, pak se je pokazao probitačnim u mnogomu obziru, ter po>to ga
je i vanjski sviet naručivao, kako je to spomenuto bilo i u 2. svezku šum.
lista od god. 1886-, to mislim, da neće biti s gorega, ako opišem potanko ovdje
taj stroj i način, kako se š njim barata.


Duljina cieloo:a stroja od gornjega do dolnjega kraja iznaša 120 cm., od
te duljine odpada na bod, t. j . onaj dio, koji se kod radnje zabode u zemlju i
koji je od željeza, 20 cm., a na drveni štap 1 m.