DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— u — Prozrači skloB bor s omorikom i jelom dobro napreduje, buđuć pako bor hitrije raste i vrlo se razgraDJuje, zato ga nevalja kao vladajuću vrst u takovih porastlinah uzgajati, nego samo kao uštrkan, a u tom stanju on liepo napreduje i uzraste bez uštrba na vladajuću vrst. Iz navedenoga sliedi, da se izkustvo sa ustanovami znanosti podudara, i zato se ima kod izbora vrstih drveća u svrhu odgoja nješovitih šuma ponajprije obzir uzeti na upliv svjetla i na množinu istog, koje za svoj uspješni razvitak i kriepki obstauak pojedine vrsti trebaju, kao takodjer i na vlastitosti pojedinih vrsti sa gledišta njihovog napredovanja u rastu, buduć se pogledom na mjestne odnošaje bukva i hrast, bukva i bor, omorika i bor prilično razlikuju medjusobno, pa ipak u mješovitoj porastlini uzajamno dobro napreduju. Prem se jedna vrst po svom sustavu korienja duboko ukorienjuje, druga opet plitko, to se ipak sve vrsti medjusobno podupiraju u razvoju i rastu, podržavajuć u smjesi plodnost tla, što svega toga neima u čistih porastlinah, u kojih je sustav korienja jednak, buduć je i uzgojeno drveće jedno te isto, prem nalazimo i dobro uzgojene čiste bukvike, hrastike, jelike i smrečake, ali samo ondje, gdje se nastoji, da takove čiste porastline uzdržimo u gustom sklopu, da se tim od godine na godinu humus tvcri i plodovitost tla povisi* Zato nije istina, da pojedini u sklopu s ostalimi vrsti drveća porasli borovi, breze i hrastovi nebi mogli tako bujno uzrasti, kao gdje drugdje. Nu ako bi oni u smjesi ipak zaostali u rastu, to je jedini razlog tomu taj, što se u takovih porastlinah nemogu postrane grane kako treba valjano razviti, što na s§.m napredak cielog stabla djeluje, jer se ni ono valjano razviti nemože. V. Benak. Sacherov stroj za sadnju žira. u prvom i drugom broju Šumarskog lista od god. 1886. bilo je napomenuto, da je vlastelinski šumar Josip Sacher u Petrijevcih konstruirao nov stroj za sadnju žira, koji da je donjekle spodoban sličnim strojevom od V. Mlillera i J. Ettingera. Pošto se taj stroj rabi u zadnje doba mnogo kod sadnje žira u krajevih izuffiiteljevih, pak se je pokazao probitačnim u mnogomu obziru, ter po>to ga je i vanjski sviet naručivao, kako je to spomenuto bilo i u 2. svezku šum. lista od god. 1886-, to mislim, da neće biti s gorega, ako opišem potanko ovdje taj stroj i način, kako se š njim barata. Duljina cieloo:a stroja od gornjega do dolnjega kraja iznaša 120 cm., od te duljine odpada na bod, t. j . onaj dio, koji se kod radnje zabode u zemlju i koji je od željeza, 20 cm., a na drveni štap 1 m. |