DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— u — Prozrači skloB bor s omorikom i jelom dobro napreduje, buđuć pako bor hitrije raste i vrlo se razgraDJuje, zato ga nevalja kao vladajuću vrst u takovih porastlinah uzgajati, nego samo kao uštrkan, a u tom stanju on liepo napreduje i uzraste bez uštrba na vladajuću vrst. Iz navedenoga sliedi, da se izkustvo sa ustanovami znanosti podudara, i zato se ima kod izbora vrstih drveća u svrhu odgoja nješovitih šuma ponajprije obzir uzeti na upliv svjetla i na množinu istog, koje za svoj uspješni razvitak i kriepki obstauak pojedine vrsti trebaju, kao takodjer i na vlastitosti pojedinih vrsti sa gledišta njihovog napredovanja u rastu, buduć se pogledom na mjestne odnošaje bukva i hrast, bukva i bor, omorika i bor prilično razlikuju medjusobno, pa ipak u mješovitoj porastlini uzajamno dobro napreduju. Prem se jedna vrst po svom sustavu korienja duboko ukorienjuje, druga opet plitko, to se ipak sve vrsti medjusobno podupiraju u razvoju i rastu, podržavajuć u smjesi plodnost tla, što svega toga neima u čistih porastlinah, u kojih je sustav korienja jednak, buduć je i uzgojeno drveće jedno te isto, prem nalazimo i dobro uzgojene čiste bukvike, hrastike, jelike i smrečake, ali samo ondje, gdje se nastoji, da takove čiste porastline uzdržimo u gustom sklopu, da se tim od godine na godinu humus tvcri i plodovitost tla povisi* Zato nije istina, da pojedini u sklopu s ostalimi vrsti drveća porasli borovi, breze i hrastovi nebi mogli tako bujno uzrasti, kao gdje drugdje. Nu ako bi oni u smjesi ipak zaostali u rastu, to je jedini razlog tomu taj, što se u takovih porastlinah nemogu postrane grane kako treba valjano razviti, što na s§.m napredak cielog stabla djeluje, jer se ni ono valjano razviti nemože. V. Benak. Sacherov stroj za sadnju žira. u prvom i drugom broju Šumarskog lista od god. 1886. bilo je napomenuto, da je vlastelinski šumar Josip Sacher u Petrijevcih konstruirao nov stroj za sadnju žira, koji da je donjekle spodoban sličnim strojevom od V. Mlillera i J. Ettingera. Pošto se taj stroj rabi u zadnje doba mnogo kod sadnje žira u krajevih izuffiiteljevih, pak se je pokazao probitačnim u mnogomu obziru, ter po>to ga je i vanjski sviet naručivao, kako je to spomenuto bilo i u 2. svezku šum. lista od god. 1886-, to mislim, da neće biti s gorega, ako opišem potanko ovdje taj stroj i način, kako se š njim barata. Duljina cieloo:a stroja od gornjega do dolnjega kraja iznaša 120 cm., od te duljine odpada na bod, t. j . onaj dio, koji se kod radnje zabode u zemlju i koji je od željeza, 20 cm., a na drveni štap 1 m. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 15 — Prosjek bdda je oštrog trokutastog oblika (si. 1.); ciela duljina iznosi 20 cm. od h do a, (si 2.) te je malko udubljena, samo što šiljak strši u duljini od njekih 2 cm. u pravac. Glavna (umišljena) os b6da tvori sa štapom kut od kojih 150^ — Šiljak sam je ostari od tvrdog željeza; postrani listovi su samo neznatno izbočiti i od šiljka a do mjesta d, gdje su zaokruženi, 21 cm. dugi. Najveća širina lista kod cd iznaša 6 cm., a ona u polovini njegove duljine ef 4: em.; od d do dx ima 9^2 cm, a visina najvećega prosjeka oc jest 4 cm. Stap, koji je kako rekoh 1 m. dug, spreda je ravan, [straga zaokružen, posvuda 472 cm. širok, a 5 cm. debeo, samo na onom mjestu, gdje je obavit i spojen sa željezom od boda, ima nješto veću debljinu, oko 6—7 cm., pošto se ovdje moraju do 2 čavla zabiti, jer bi moglo drvo razpuknuti kod manje debljine. Uzduž štapa nalazi se sprieđa žlieb, 2 cm, širok, a 2-5 cm. dubok, da se može skroz propuziti i najveći žir. Na gornjem kraju štapa sbog iagijega baratanja sa strojem ima ručka, 30 cm. dugačka, koja je na štapu đobi-^o učvršćena željeznom sponom. Cieli stroj tako priredjen stoji 1 forintu, a može ga upriličiti svaki kovač. Radnja tim strojem nije ni malo naporna, a biva tako, da radnik, koji uzpravno stoji, potisne u kosom pravcu prama lievoj strani bCd u zemlja do zavoja &, držeć čvrsto ručku obima rukama: zatim podigne s iievom rukom Štap maiko gore, a s desnom položi u štapov žlieb 2 ili 3 žira, koji se skotrljaju |
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 16 — tim žliebom pod zemlju tja do rta a. Posije toga potisne se Stap u smjera prama dole tako daleko, dokle se neopazi, da se je zemlja kod rta a malko uzdigla, i u tom položaju se onda izvadi stroj iz zemljo. Tnn zadnjim postupkom p(t^,tigne se to, da se vukuć stroj iz zemlje, neizvuče skupa s njim možda i koii ´´žir. Eadeć tako dalje, pritisne se malko zemlja nad posadjenin^ žirom s lievom nogom, stroj se sada zabode prama desnoj strani, te se postupa na isti nac.n dalje, a zemlja pritisne opet s desnom nogom i t. d. Sjeme je tim načinom posadjeno u razmaku od 70—80 cm. Kako je već u početku spomenuto, probitci su sadnje žira s tim strojem znatni. Prije svega moguće je nadziratelju sadnje točno kontrolirati sav posao od radnika, ako se isti postavi pred n:e,^ jer se žir kotrlja duljinom od 80 do 90 cm. u otvorenom žlieba štapa dolje. Žir bude tim načinom posvudii približno jednakom vrstom zemlje pokrit t. j . sa 2—3 cm. Oštar brid boda a h porazdieli dio zemlje, pod koji dodje žir tako, da ovaj može laglje klijati i zemlja probiti. U obće ide sav posao lahko, jednostavno i dosta brzo od ruke. Uporaba Saclierovog stroja osobito je probitačna na takovih šumskih ćistinah, koje su obrasle sa visokom travom; zatim u ouakovih sječinab, gdje se nalazi još množina raznih odpadaka i gorivog drva, buduć i tu napreduje radnja isto tako brzo, kao i u podpuno čistih sijalištih, dočim bi drugi koji način sadnje naišao na razne zaprieke, koje bi zahtievale mnogo veće troškove kultivacije, S. Han konji. Nješto 0 šumah u Landesu i Alžiru. Crpi iz ,,Le Bois^´ D. M. Bit će valjda našim stručarom poznato, da su šume u Landesu uzgojene na prijašnjih goljetih velikom mukom i trudom, s toga se ne ćemo baviti ovdje sa načinom uzgoja i uprave, nego ćemo obrnuti pozornost na proizvode, koji se dan danas tamo dobivaju. Važnost tih proizvoda potiče od vremena gradjanskoga rata u Americi (Secessioniste i unioniste), kadno ne mo^^aše uplivisat Amerika svojom konkurencijom na trg, te se uslied toga digoše cieue smoli i sličnim tvarim. To bijaše sjajna doba za trgovinu francczku s proizvodi smolina, iza koje nastupiše malo teža vremena, nu ipak su si osvojili francezki proizvodi smolina na svjetskom tržištu važno mjesto, i to poglavito radi svoje vrstnoće. Puno je znamenitija proizvodnja drvenog Ijesa iz šuma u Landesu, koji se izvozi većim dielom u Englezku, gdje se upotrebljuje u rudnicih kod kopanja kamenog ugljena. Drvo crnogorica franeezkih bolje je od drva ostalih sjevernih zemalja sbog veće svoje pruživosti, a ciena je takodjer manja od inih drugih |