DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 17 ~ proizvodu. Veća pruživost drva dade se bez dvojbe raztumaciti rapidnim prirastom pod žarkim suncem južne Francezkc, koji prirast je svakako veći, nego u krajevih, ležećih sjevernije. Okanimo se toga tehničkog pitanja, te ćemo se ograničiti na izvješće Cbambrelent-a, člana „Societe natiouale d´agriculture", u kojem se medja ostalim i o šumogojstvu razpravlja, i odakle vadimo data za trgovačke odnošaje u Landesu, Izvoz drva bio je znamenit u računarskih godina 1885. i 1886. To drvo bijaše rabljeno ne samo kao poduporke u rudnicih, nego i kao stupovlje za brzojave, za podsjede željezničke, kao takodjer i za razno gradjevno drvo. Množina izvezenog drva za stupovlje rudnika a Englezku iznašala je od godine 1874. do 3883. popriečno 18.000 tona (tona -= lOOO kg\) Ovo istinabog nije najobičnija izmjera količine drva medju trgovci, ali u francezkom brodarstvu je najobljubljenija, a mi ju moramo prihvatiti za sad s tog razloga, da uzmognemo pratit Chambreleuta u njegovih izvadjanjih. Godine 1884. digao se je taj broj do 210.000 tona a god. 1885. do 250.000 tona, te se je godine 1886. u istoj visini održao kao i god. 1885. Ovakovi uspjesi postignuti su unatoč konkurencije vlastitih proizvoda iz Bretanje, te sličnih iz sjeverne Španjolske, ni ne gledeć na trajnu konkurenciju Švedske i Norvežke, To je tim više uvaženja vriedno, jer je produkcija kamenog ugljena u Englezkoj nješto popustila u zadnje doba. U periodi naime od god. 1870—1880. bilo je proizvodjeno na godinu 40 miliona tonna ugljena više od obične proizvodnje, dočim od god. 188L do god. 1886. samo 5 miliona tona na godinu. Moguće je dakle, da će jednom nadoći čas, kad Englezka neće više biti glavno tržište za kameni ugalj sbog velike konkurencije od Sjedinjenih država. Njemačke i Belgije, a u tom leži takodjer i pogibelj za trgovinu s drvi iz šuma Landesa. Nu za sada mogu se Francezi samo veseliti, što im proizvodi šuma Landesa imaju tako dobru prodju na englezkom tržištu. Veličina šuma (do skoro 600.000 hektara) takova je, da može dugo vremena podmirivat potrebštine englezke trgovine, te po g. Chambrelentu daju te šume materialni dohodak od 3 miliona tona na godinu. Neodvi-^an od tog izvoza stupovlja za rudnike, jest izvoz drugih sortimenta: brzojavnih stupova, podsjeda i inog liesa. Evo nekojih brojevnih podataka u tom pogledu. God. 1875. bilo je izvezeno iz Bordeaux-a 44.000 komada stupova, dočim su južne željeznice uporabile 3.000 kom., a 10.000 kom. bilo je izvezeno u Španjolsku. God. 1886. izvezlo se je kroz luku Bordeaux-a 50.000 komada stupova. Osim ovog stalnog poprečnog izvoza poslano je godine 1885. za panamsku prevlaka 50.000 stupova, a godine 1886. sklopljen bje ugovor za dostavu 75.000 podsjeda za istu zemlju. Više francezkih društva uporabilo je 1,005.000 kom. podsjeda; andaluzko družtvo željezničko 100.000 kom.; a 655.000 kom, izvezeno je u Alžirsku i Španjolsku, dakle svega skupa 1,885.009 Ovi podsjedi prodavaju se-za 1 fran. 75 ct. popriečno po komad, dočim je ciena hrastovim podsjeđom po 5 fran. |