DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 18 <-- 18 --> PDF |
~ 18 — fodsjedi od ernogorična drva raanje izpucaju i usuše na pripeci sunčanoj nego drvo listača, s toga ih upravo i traže, kad hoće gradit željeznice u predjelih gdje vlada velika vrućina, kao primjerice u Španjolskoj, Alžiru, Tunisu, Senegalu, Panami i t. d. Odpadci kod izradjivanja podsjeda dadu se dobro upotrebiti za držalice za icetle, za vinogradsko kolje, za prostije sanduke i t. d. U samom Landesu stvorila se je industrija, koja se vrlo dobro isplaćuje u predjelih obilujućih na drvu. Za sada pravi se samo preparat za papir, koji ide na izradbu vehkim tvornicam u Angolemu. Nu sigurno je, da će se razviti u budućnosti i druge grane industrije toj slične. Smolarenje tjera se još u nekoj mjeri, ali proizvoditelji morali su znatno popustiti od svojih ciena, da mogu uzdržati amerikansku konkurenciju. Tako na pr. god. 1885. morali su spustiti cienu kolofonije od 5 fran. na 3 fran. za 100 kgr. Izvoz smolina pao je god. 1884. od 7249 barila na 2.255 u god. 1885-, i to bijaše izvezeno jedino u Antverpcn. Situacija je dakle dosta težka u tom pogledu za francezke trgovce. Drži se, da će ^e donekle to nadoknaditi prodajom gorivnog drva, koje se osobito u Parizu mnogo troši. Do sada dobivali su Parižani svoja gorivna drva iz blize Soh,)gne (stara provincija francezka blizu Orleansa), ali za ljute zime god. 1879—1880. bijahu te šume opustošene, te se sad velika množina gorivih drva uvaža poglavito iz Njemačke. To je dosta žalostno po francezke trgovce, nu da željeznička družtva ustanove sličan tarif za gorivno drvo iz Landesa, kao što postoji za strane proizvode, mogla bi se iz Landesa podmirivati potrebština na gorivu za Pariz, i to sve dotle, dok se nebi šume Sologne na novo uzgojile. Možemo spomenuti ovdje, da se drvo iz Landesa može upotrebiti i za razne druge industrialne svrhe, kao na pr. kod popločivanja ulica u Parizu, Dosele bilo je u tu svrhu rabljeno izključivo borovo drvo iz Norvežke. S pokusi, učinjenimi god. 1884. i kašnje, dokazalo se je bezdvojbeno, da popločivanje sa drvom iz Landesa daje isto tako dobre rezultate, kao i ono sa drvom iz Norvežke, ali se ipak nije drvo iz Landesa u većoj mjeri uporabilo. Ta su pitanja vrlo važna, jer od domaće industrije, koja izradjuje surovine vlastite zemlje, ovisi ponajglavnije blagostanje iste. Savezno s tim dodajemo, da su postradale te šume velikim požarom mjeseca travnja prošle godine, Izgorilo je više hiljada hektara šume, i to svakovrstne, starik i mladik, sjemeništa i t. d. Šteta je bila procjenjena na 900.000 franaka. Kad smo već počeli opisivanjem o proizvodih šuma jednog diela Francezke, reći ćemo koju i o šumah Alžirskih, pošto imadu važnost ne samo za tu veliku francezku koloniju, nego u obće uplivaju na trgovinu s drvi. Da se za te šume živo zanimaju svi francezki nadležni factori, dokazuje nam to, što se je to pitanje živahno bilo razpravljalo u francezkih komorah. Mi vadimo odnosne podatke iz izvješća proračunskog odbora za 1887., gdje su nam troškovi uprave i dohodci predočeni kao i uzgojne radnje, pak da pokažemo, kako su gdjekoji i u samoj Francezkoj zlo ubavješteni o tih šumah, navesti ćemo za primjer g. |