DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 19 —


Ecienne-a, zastupnika komore, koji je u jednoj sjednici govorio o šumah Alžirskih,
koje u velike precjenjuje. Pošto se u svom govoru na gđjekojili mjestih poziva
na podatke, navadjamo najvažnija mjesta, koja ćemo niže dolje popratiti sa
njekoliko kritičnih opazaka. Evo na šume odnosečih mjesta:


„Država posjeduje u Alžiru dobro od neprispodobive vriednosti, naime
šume. Već od više godina upozorujemo javne oblasti na to prevažno pitanje.
Naše opomene ojtaše bez uspjeha. Mi nikada nisffio prestali upozori vat na
veliku vriednost naših državnih šuma. Vrieme je, da se ozbiljno promisli o
tom, ako nećemo da jednog dana požalimo zle posljedice naše nebrižljivosti.
Svake godine dižu se naši troškovi za dva miliona, pa ipak stojimo na istom
mjestu kao i prije. Zašto da trošimo toliko na osoblje, kad obrambeno osoblje
nema šta da radi, kad ne možemo ništa eksploitirati, a šume danomice gube
sve više ua vriednosti? Po procjeni statističkoj posjedujemo 2 milijona liektara
šume. Sigurno bi bilo bolje, da posjedujemo samo 1 milijun hektara šume
podpunog vjastničtva; država bi vukla veću korist od toga, a za Alžir bilo bi
to neizmjerna blagodat. M. Tassy glavni nadzornik šuma Alžirskih pisao je
godine 1881., da bi šume Alžirske dobro gospođarene davale godišnji prihod
od kakovih 80—100 miliuna franaka. Što se nas tiče, mi bi se zadovoljili i sa
prihodom od 20—25 milijuna franaka, ali za postići taj cilj trebalo bi raditi
ua tom bez prestanka.


Ponajprije valjalo bi ustanoviti točno površinu šume, pa onda, ako nebi
mogla država sama preuzeti na se unovčenje proizvoda, moglo bi se isto prepustiti
privatnikom ili privatnim zajednicam u najam uz ustanovljen cjenik,
nakon česa bi pripale šume opet natrag državi.


Što se toga tiče, moglo bi upraviteljstvo, kojemu su mjestni odnošaji bolje
poznati, lahko pronaći sredstvo, kojim bi se naši dohodci povećali, a s tim ujedno
i poboljšalo naše iinancijalno stanje. Jedno konštatujemo, da ta grana privrede
postoji, te treba samo da se shodno uporabljuje. Svakako nesmije se kod tog
pitanja zaboravit na pomladjanje, koje po dosađanjih izkustvih stoji do 17 miliona
franaka. Energičnim provadjanjem zakonitih mjera postiglo bi se bar to,
da se uzčuvaju sada postojeće šume, ali svakako nebi se smjelo zapustiti pomladjivanje
visočina."


Vidimo iz toga, da je spomenutom zastupniku samo do najvećeg dobitka
iz šuma stalo.


Nu lahko je odgovoriti na to, pošto šume Alžirske nisu od uesravnjive
vriednosti, kao što on to navadja, buduć je najveći dio starih porastlina opustošen
i devastiran od vajkada trajućom neegraničenom šum;skom pašom; nadalje
užasnimi požari, kakovi se samo u onih predjelih dogadjati mogu, te napokon
i nepromišljenim upotrebljivanjem šuma po Ijudih. Procjena g. Tassy-a jest
absolutno pretjerana i mogla bi valjati, i to u njekoj stanovitoj mjeri, samo za
onakove šume, koje pokraj manje više normalnog stanja šuma i podpuno usavršen
upravni aparat posjeduju, kao Uo je to slučaj u Francuzkoj, Ta procjena
na 80 do 100 milijuna franaka godišnjih velika je bludnja, jer usljed sadanjih