DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 20 —


konjuktura trgovačkih neđaje 1 milijun hektara državnih šuma u Francezkoj
više od 30 railiona godišnjeg dohodka unatoč izvrstne uprave njihove. Cujmo
što dalje navadja g. zastupnik o tom pitanju.


„Po najnovijih podatcih iznaša površina šuma Alžirskih 2,785.186 hektara,


koje se diele kao što sliedi:
na šume državne. .....
Hektara
2,418.669
na šume zajednicana šume privatnika


.


.
73-361
293.156
ukupno . . 2,785.196
Po vrsti porasta imade:
Hrast plutasti„ kitnjak.
„ manje važne vrsti hrastaPinus Alep .......... .
TujaCedar
.
Hektara
436.536
764.831
51.517
859.261
160.538
37.992
Morski bor .......... . 1 695
Manje važnih vrsti /.
Ukupno
.
.
.
.
^72.816
2,785.186


Od ukupnih 2,418.669 hektara državnih šuma faktično je pod državnom
upravom samo 924.586 hektara, i to na temelju senatskog zaključka od 2. travnja
1863. i na temelju naredaba n.^mjestničtva, odobrenih u članku 2. zakona od


9. studenoga 1845. Ostali dio od tih šuma podpada pod državnu šumsku upravu
samo po imenu, n kohko je naime državi priznano pravo vlastničtva na iste
šume člankom 4. zakona od 16. lipnja 1851.
Na ove šumske predjele, koji leže većim dielom u predjelih kolonizacije,
proteže se poglavito rM uprave šumske, da se te šume što prije valjano omedjaše
i razluče od drugih. Lahko si je moći predstaviti, da se kod toga imadu
borit sa svakovrstnimi potežkoćami osobito sa odporom urodjenog žiteljstva, jer
ovo naučeno od vajkada na izrabljenje bolje rekuć zlorabljenje šuma — smatra
ih kao svoje pravo vlastničtvo.


Sada imaju povjerenstva, koja omedjašuju šume, takodjer i tu zadaću, da
izluče iz državnih šuma sve one šume, koje pripadaju urodjenikom pod bilo
kojim pravnim naslovom, kao što i takove, koje su im za uzdržavanje blaga
neobhodno potrebite".


Isti g. zastupnik drži, da prodaja i unovčenje šumskih proizvoda u Alžiru
biva na isti način kao i u Francezkoj, naime javnom dražbom po ustanovah
poglavja trećeg Gode forestier (šumskog zakona) i ustanovah naredbe od


1. kolovoza 1827., ali odnošaji ekonomički, koji vladaju u koloniji, bitno su
različiti od onih u materi zemlji.
Veći dio šuma u Alžirskoj je devastiran, kao što već prije kazasrao usljed
nepromišljenog sječenja drva, skrajnjom zloporabom paše, a takodjer i usljed