DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 23 <-- 23 --> PDF |
^ 23 — ujedno k tome i male kolibice za urodjene lugare. Mislilo se je za pokus u takove kolibe smjestiti francezke lugare, za da ih se što više uzmogne u šumi uzdržavati, nu to se izjalovilo, buduć bi to morali biti neoženjeni lugari, a takovih je dosta malo. Komunikacije šumske za sada nisu dovoljno razvite poglavito s toga, što uprava ne troši onoliko na nje koliko bi potrebito bilo. Nu da se sve šume spoje sa dobrimi cestami, kako bi to u interesu službe željeti bilo, trebalo bi tomu posvetiti više milijuna franaka. Ostalih pomanjih puteva, koji služe za dovoz šumskih proizvoda do na kraj same šume, ponapravi se svake godine po nešto u granicah dozvoljenog proračuna. Žalimo ito neimamo pri ruci potanjih podataka, odnosećlh se na samu proizvodnju i transjiort drva, koji bi svakako pogledom na osebujnost tamošnjih odnošaja zanimivi bili. Već prije spomenusmo, da su šume Alžirske opustošene razninn´ uplivi, a ponajviše pako posredovanjem ljudi, s toga mnijem, da 6e našeg šumara zanimati to pitanje, zasiecajuće u čuvanje šuma, jer i on siroma mora da se bori kod nas sa svimi mogućimi štetonosnimi uplivi, proti kojim često ne razpolaže sa đovoljnimi sredstvi. Poznato je, da svaki čovjek gleda da što udobnije podmiri svoje potrebštine, a tako je i sa proizvodi šume. Naravno je, da će se narod na nižem stupnju stojeći tim više držati tog načela, čim je manje kadar prosuditi štetne posljedice, proizlazeće iz njegove udobnosti ih lienosti, Taj slučaj vidjarao i kod nas, jer zagajiš li našem seljaku šumu blizu stojeću, a doznačiš mu drvo u kojoj odaijenijoj, voli on ići drva makar i ukrasti, nego da se malo potrudi i steče si dozvoljenim načinom potrebiti mu material. Ne misli on, da tako mora upropastit šumu; njemu je samo stalo do što udobnijeg i lakšeg uživanja. Tako isto je u Alžirskoj samo u još većoj mjeri. Tamošnji narod već je po svojoj naravi sklon na udobnost i Ijenost, te za bolju ilustraciju navesti ćemo jedan primjer, koji dovoljno karakteriše tamošnje odnošaje. Visočina Babor većim je dielom prekrasnim! cedri obraštena. Uztreba li urodjanik kakova stupa, planke ili šta slična, tad si izabere najljepši cedar, pa ga zasjeee od prilike pol metra u visini na doljnjem kraju i do tri metra u visini gore, a onda pomoćju klina izbije komad drveta, od kojeg si može napraviti ono što želi. Tako načinjena rana na drvetu pocrveni, te se vremenom drvo usuši i ugi.ie ili ga zareznici raztoče, te nije više osim za gorivo sposobno. Ako je gdjekoji cedar veliliih dimenzija, a ima ih takovih, gdje bi trebalo do pet Ijudih, da ga obujme, tad ćeš naći i poviše takovih usjeka, usljed eesa drvo tim prije ugine. A tako su upravo svi cedri jačih dimenzija oštećeni i to ne samo u spomenutom Baboru, nego i u Tala-Rana. Od Babora udaljen je ču\iir šuma do kakovih trideset kilometara, pa si možemo labko pomisliti, koliko vriedi njegovo nadziranje. Kad takav cedar bude već sasma obsječen, a do onda obično već ugine i posuši se, onda ga podpale, da se sruši sve to samo zato, da je lakše gorivo dobivati. Da se kroz to šumski požari najla^jnije poradjaju, jasno je samo po sebi. |