DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 24 — Kazasmo u početku takodjer, da su šume u Alžiru opustošene i požarima. Šumski požari dogadjaju se doduše i kod nas u dosta velikom broju, ali takovih ogromnih šteta nečiae, kao što u Alžiru, gdje se tako rekuć periodično svake godine pojavljuju. S toga se je gledalo u Francezkoj već odavna ua to, kako da se po mogućnosti odkiorie toliki požari, a podjedno, kako da se oštećenikom nadoknadi gubitak, što ga pretrpiše kroz požare. Ta stvar došla je ća i pred francezko zakonodavstvo. Što se tiče uzroka požara, to veći dio mnienja naginje k misli, da potiču od zloradosti urodjenika, što obično i službena izvješća I)0tvrdjuju, dočim gdjekoji drže, da tomu opet nije tako. Tako na pr. general Arnaudeau, koji je u Alžira neko vrieme bio upraviteljem, te koji dosliedno tomu poznaje dobro i zemlja i ljude, poriče, da bi urodjenici iz same zlobe podpaljivali šumu. Po Arnaudeau skoro svi požari nastaju usljed duvanja vrućeg široka . Šume su tamo obraštene grmovljem, koje je usljed bujne vegetacije vrlo gusto, pak kad započme pomenuti vjetar duvati, izsuši se, te mu je samo iskra potrebita, da plane, a onda vrši širok o dalje svoju dužnost. Doduše niti napomenuti gospodin nebrani posve pučanstvo urodjeničko, nego samo govori iz svoga izkustva pogledom na njihovu pripravnost, da požar ugasiti i ograničiti pomognu, a ponajpače obzirom na njihov orientalni fatalizam. Bilo kako mu drago, požari se ipak pojavljuju svake godine, te učine dosta kvara, s toga je trebalo mislit, kako da se zlu doskoči. Nu nikad nebijaše toliko kvara kroz požare, koliko god. 1884. mjeseca kolovoza. Preko 91.535 hektara bijaše opustošeno vatrom. Od tih pripada 42.003 hektara državi, 7911 hektara obćinam a 41.621 hektara privatnim vlastnikom. Sveukupna šteta bje procjenjena na 9,936.114 franaka, dakle pop]- iečno na jedan hektar 108 franaka. Pošto je notorno, da su to urodjenici upalili, to se je upotrebio zakon od 19. srpnja 1874., koji veli, da je moći u slučaju, kad urodjenici upale šumu, osuditi cieli predjel na javnu globu, kojom bi se imala naknaditi šteta vlastnikom šume, a u slučaju neutjerivosti, imade oblast pravo, da sekvestrira primjerena zemljišta. Na temelju toga zakona uhitila je oblast kašnje sbog gore spomenutog požara petdeset i devet urodjenika kao taoce, a trideset i devet urodjeničkih sjedišta bje zaplienjeno. Javnib globa bje propisano 323.046 franaka, a ntjerano 312.850 franaka. To je dakle istom dvadeset i peti dio ustanovljenog kvara, s toga je i svaka odšteta vlastnikom iluzornom. To je poglavito stoga, št´) se oblasti ustručavaju upotrebiti skrajnje mjere, do kojih vodi sekvestar, naime konfiskaciju zemljišta, nego su uvjek gledale na to, da proizvode tih zemljišta upotrebe u rečenu svrhu. Sada se pokusa radi upotrebljuje odkup sekvestra, po stanovitih cjenicih, koje ustnnovijuju posebna povjerenstva tako, da krivci 20 do 40 postotaka učinjenog kvara od svoga nekretnog i pokretnog imetka uplatiti imaju. Nu lahko je pojmiti, da se toli ogromna svota, koja bi se imala izplatiti od sekvestriranih 14.816 hektara, nebi mogla odplatiti u gotovu novcu, nego djelomice u novcu, a djelomice odstupom zemljišta. Ovaj odstup zemljišta, akoprem nam se iz narodno-gospodarstvenog gledišta nečini shodnira, ipak će biti koristan po šumsko |