DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 24 —


Kazasmo u početku takodjer, da su šume u Alžiru opustošene i požarima.
Šumski požari dogadjaju se doduše i kod nas u dosta velikom broju, ali takovih
ogromnih šteta nečiae, kao što u Alžiru, gdje se tako rekuć periodično svake
godine pojavljuju. S toga se je gledalo u Francezkoj već odavna ua to, kako
da se po mogućnosti odkiorie toliki požari, a podjedno, kako da se oštećenikom
nadoknadi gubitak, što ga pretrpiše kroz požare. Ta stvar došla je ća i pred
francezko zakonodavstvo. Što se tiče uzroka požara, to veći dio mnienja naginje
k misli, da potiču od zloradosti urodjenika, što obično i službena izvješća
I)0tvrdjuju, dočim gdjekoji drže, da tomu opet nije tako. Tako na pr. general
Arnaudeau, koji je u Alžira neko vrieme bio upraviteljem, te koji dosliedno
tomu poznaje dobro i zemlja i ljude, poriče, da bi urodjenici iz same zlobe
podpaljivali šumu. Po Arnaudeau skoro svi požari nastaju usljed duvanja vrućeg
široka . Šume su tamo obraštene grmovljem, koje je usljed bujne vegetacije
vrlo gusto, pak kad započme pomenuti vjetar duvati, izsuši se, te mu je samo
iskra potrebita, da plane, a onda vrši širok o dalje svoju dužnost. Doduše
niti napomenuti gospodin nebrani posve pučanstvo urodjeničko, nego samo govori
iz svoga izkustva pogledom na njihovu pripravnost, da požar ugasiti i ograničiti
pomognu, a ponajpače obzirom na njihov orientalni fatalizam.


Bilo kako mu drago, požari se ipak pojavljuju svake godine, te učine
dosta kvara, s toga je trebalo mislit, kako da se zlu doskoči.
Nu nikad nebijaše toliko kvara kroz požare, koliko god. 1884. mjeseca
kolovoza. Preko 91.535 hektara bijaše opustošeno vatrom. Od tih pripada


42.003 hektara državi, 7911 hektara obćinam a 41.621 hektara privatnim
vlastnikom. Sveukupna šteta bje procjenjena na 9,936.114 franaka, dakle pop]-
iečno na jedan hektar 108 franaka. Pošto je notorno, da su to urodjenici
upalili, to se je upotrebio zakon od 19. srpnja 1874., koji veli, da je moći u
slučaju, kad urodjenici upale šumu, osuditi cieli predjel na javnu globu, kojom
bi se imala naknaditi šteta vlastnikom šume, a u slučaju neutjerivosti, imade
oblast pravo, da sekvestrira primjerena zemljišta. Na temelju toga zakona uhitila
je oblast kašnje sbog gore spomenutog požara petdeset i devet urodjenika
kao taoce, a trideset i devet urodjeničkih sjedišta bje zaplienjeno.
Javnib globa bje propisano 323.046 franaka, a ntjerano 312.850 franaka.
To je dakle istom dvadeset i peti dio ustanovljenog kvara, s toga je i svaka
odšteta vlastnikom iluzornom. To je poglavito stoga, št´) se oblasti ustručavaju
upotrebiti skrajnje mjere, do kojih vodi sekvestar, naime konfiskaciju zemljišta,
nego su uvjek gledale na to, da proizvode tih zemljišta upotrebe u rečenu
svrhu. Sada se pokusa radi upotrebljuje odkup sekvestra, po stanovitih cjenicih,
koje ustnnovijuju posebna povjerenstva tako, da krivci 20 do 40 postotaka
učinjenog kvara od svoga nekretnog i pokretnog imetka uplatiti imaju. Nu lahko je
pojmiti, da se toli ogromna svota, koja bi se imala izplatiti od sekvestriranih


14.816 hektara, nebi mogla odplatiti u gotovu novcu, nego djelomice u novcu,
a djelomice odstupom zemljišta. Ovaj odstup zemljišta, akoprem nam se iz
narodno-gospodarstvenog gledišta nečini shodnira, ipak će biti koristan po šumsko