DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 25 gospodarstvo,
buđuć će se tim postupkom šume riešiti raznih unutra njihova
obsega nalazećih se enklava i parcela, te će se tim znatno olahkotiti čuvanje
šuma n buduće. Od spomenutih 14,816 hektara pripalo je 3.222 hektara
državnim šumam i 2.545 na šume privatnih vlastnika, a ostali dio pridržan je
u svrhe kolonizacije. Popriecna vriednost tih zemljišta je razna. Privatnikom pri*
pale čestice još su najbolje vricdnosti i to po hektaru do 111, franaka, dočirn
je državi pripalo većim dielom opustošeno zemljište, koje vriedi do 49 franaka
po hektaru, a ono za svrhe kolonizacije vriedi jedva 16 franaka po hektaru.


Iz tog vidimo, da šume u Alžiru spadaju medju najnesigurniji imetak, pa


s toga lahko se pojmi, zašto se p:lavnica još neukamaćuje u šumab, naime zašto


neće nitko da eksploitira šume, kad je velik riziko, a u slučaju gubitka dobiti


od štete 20—40"/o nije sigurno ni najmanje zamamljivo.


U ostalom nije svagdje pogibelj od požara jednako velika. Imade predjela,
gdje su šume posve uzcuvane od toga. Primjer zato su nam šume na iztoku
Alžerije (Kroumirija), koje su već od stoljeća uzcuvane od svakog požara, i to
poraoćja sgodno zapaljenih malih vatra za tihog \ remena uz potrebit nadzor
tako, da sva grmljad izgori, te tako bude kašnje visoko drveće sačuvano. Tim
se ne postizava samo obcuvanje šume od požara, nego se čisti šuma takodjer
od korovlja tuko, da je pomladjenje plemenitih vrstih drveća osigurano, a uz
to popravlja se tlo u tolikoj mjeri, da daje izvrstnu pašu, koja se može rabiti
bez bojazni, da bi tlo oslabilo. Tko zna, nebi li se i kod nas gdje koja stara
sjećina dala vatrom od korovlja očistiti? Mogao bi tkogod zapitati: a što radi
onda uprava šumarska u toj zemlji, zašto i ona neuporabljuje taj sistem čuvanja
od Araba već davno poznat? Nu to se nemože prigovoriti tamošnjim šumarom,
jer koliko god je to i potrebito, ipak bi trebalo za izkrčiti više stotina hi]jada
hektara šume i k tomu odgovarajućih sredstava, s kojimi šumari obično ne
razpolažu. Nadajmo se, da će doskora s novim zakonom o odgovornosti urodjenika
za šumske požare, koji je već potvrdjen, dozvoljen biti i primjeran kredit
za šumarstvo tako, da će jednom i tamo zavladati normalniji odnošaji, što im
mi od srdca želimo.


Šumarsko-trgovačka razmatranja.


Zadovoljujući prijateljem, koji mi izražiše želju, da nastavim svoja šumarskotrgovačka
i´azmatranja po primjeru prošlih godina, eto me i opet jednom takovom
razpravicom. Želim pako, da i ostali drugovi pod ovim stupcem, koju tu k
spoznanju naših šumsko-trgovačko-statističkih odnošaja dogodice doprinesu, za
da nam tako i u tom smjeru „Šumarski list" bude ako i ne podpunim, a ono
bar po mogućnosti pravim tumačem naših težnja i cieljeva.


Kako su jur dovršene veleprodaje u naših hrastovih šumah imenito: krajiške
investicionalne zaklade, kr. državnog erara, krajiških imovnih obćina, te




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 26 —


gospoštija kneza Lippea i Miholjac, to možemo reći, da je u obće i ovogodišnja
(1887/88.) šumarsko-trgovačka kampagna u glavnih točkah jasna i poznata.


Osvrnemo li se pako još jednom baš na te netom dovršene veleprodaje,
to nam je na prvom mjestu iztakniiti povoljni uspjeh, koga šumoposjednici
naši tom prilikom postigoše, jer ne samo što su već i prilikom samih
uredovnih procjena, prodaji namenjenih drvnih gromada — ciene drva na panju


— primjereno u zadnjem četvrtu g. 1887. nastavšim boljim odnošajem trgovine
u pogledu raznovrstne hrastove robe, popriečno za 10-15% povišene, već su
prigodom samih dražba i te ciene opet nadbijene popriečno za 30, a u mnogih
slučajevih i za 42—467o. dapače u jednom slučaju i za 70 7« i^^nad prociene!
Kesultat i dobit kojim se još ljeti minule godine u nas slabo tko mogao
pravom nadati.


Sve to pako moglo je u obće u prvom redu samo time nastati, što se malo
ne istodobno promjeniše tečajem god. 1886/87. obstojeći nenaravni odnošaji u
trgovini sa francezkom dužicom, a dokazuje nam to ponajbolje i sama ciena te
robe za prošle jeseni koja se u Sisku bilježila sa 215—225 for. po ICOO
komada! Ciena kakovu već odavna neimadosmo na naših tržištih.


Pi´ije spomenuti povoljni rezultati naših dražbenih prodaja pako jamče
nam nadalje, da se gori rečene ciene robe neće moći umanjiti, dapače one će
se, bude li u naših producentah trgovaca, prave eneržije i dovoljne uztrajnosti,
morati bezuvjetno još te i znatno poboljšati, pošto na pr, proizvodnja francezke
duge uz šumske takse od 115 — 150 i više for. (po hiljadu komada), kakove
su i doista popriečno ljetos polučene, ni uz cienu od 220 pro mille, producentu
zasluženu dobit absolutno donjeti nemože.


Nevalja nadalje pri tom zaboraviti ni na to, da nam već prošla jesen
sretno progutala absolutno svu bolju zalihu prijašnjih godina, dakle, da će ove
godine doći u račun samo nova proizvodnja, koja se uz to malo ne sva u. vrlo
sigurnih rukuh nalazi.


Na povoljniji razvoj ciena francezkim dužicam uplivaše na dalje i sve to
većma se razvijajuća trgovina sa njemačkom bačvarskom gradjom, kao i shrastovimi
trupci, dapače minule nam prodaje jasno kazuju, da su u obće proizvoditelji
pintarske robe oteli proizvođiteljem francezkih
dužica vodstvo u šumsko-trgovačkom smjeru.


Sveukupna ovogodišnja proizvodnja francezkih dužica može se na 50—55
milijuna komada ocieniti, pri kojoj se količini proizvodnja bosanske robe sa 4—4 5
milijuna, srbske sa 250—300.000 komada, one madjarske proizvodnje pako sa
2-5—3 milujuna komada, uračunava.


Prekomjernoj se dakle proizvodnji ove godine podnipošto na tom polju
nadati netrebamo.


Ako li je pako u obće štogod nepovoljno u tom smjeru djelovalo, to je
jedino ta okolnost bila, što su ovogodišnje njeke znatnije prodaje, a još više
ratifikacije samih dražba, vrlo kasno realizovane. Pogrieška vrlo z na meli
i ta^ a uz to i težko opravdiva, a i za ljetos već nepopravljiva.




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 27 —


Kao karakteristiku današnjeg stanja naše šumske trgovine iztaknuti nam
je nadalje činjenicu, da su ljetos vrlo riedki slu(^ajevi, u kojih se je roba već
unapried t. j . još neizradjena (na panju) prodala, akoprem je to prijašnjih godina,
dakako jedino na uštrb producenta, tako rekuć redovito bivalo.


Što.se proizvodnje francezkih dužica po naših domaćih poznatih producentih
tiče, to se u prvom redu iztiču; hrvatska eskomptna banka (sa 4 —4´5
milijuna komada), Turk i Turković (sa 3 milijuna); Gvido Prister (sa 3 milijuna);
Societe d´importation de chen (sa 5´5—6 milijuna komada); L. Hirsch (sa
2-5—3 milijuna komada); W. Verhan, Hirschler & Com.; F. Gamirschek i C.
Schlesinger (sa 2 milijuna komada).


Kao osobiti pojav u te vrsti trgovine iztaknuti nam je nadalje još i to,
da se u novije doba, naročito za Englezku traže i preko 42 par. palca duge
francezke dužice, kao što su u obće velike dimenzije dužica još sveudilj one,
koje se u prvom redu traže, ali dašto i najbolje plaćaju, 30^/o dužica sa 42


p.
p, duljine, obični su uvjet pogodba.
Osim proizvodnje francezkih dužica rekosmo, da se naročito iztiče u
pogledu trgovine s hrastovinom proizvodnja njemačke pintarske gradje te trgovina
sa brastovimi kusci (trupci) t. zv. merkantilnom robom. Isto tako je preuzela
u novije doba i izradba t. zv. „vainscotta", koje je još do nedavna kod nas
samo jedna jedina tvrđka izradjivala.
Glavni predstavnici ove trgovine jesu družba „Neuschloss, Marcheti, Smidt",
zatim „Valentin & Comp.", „S. H. Gutmann", Christian Hermaun i Verhan,
kojim se pridružuju još i Sedlaković, Gumersbach, J. Eissler.
Glavna tržišta te trgovine jesu u Belgiji i Englezkoj. Ciena tih hrastovih
kusaca jest 16 do 36 for. po kub. metar ab. kojegoder hrvatske željezničke
postaje, dočim se hrastova laktovina (Schnittraaterial) istodobno t. j . početkom
prosinca pr. g. sa 36 do 38 for. dapače na Rieci i do 60 for. po kub, metar
plaćala.
Što se napokon samih u posljednje doba zaključenih i jur poznatih prodaja
tiče, spomenuti nam je: Prodaju produkcije Pristerove iz šume „Jasenovo"
(oko 3 milijuna komada) uz cienu od 210 for. pro mille, uvjet da imade do
40% biti dužica po 42 p. p., ista tvrdka preuzela je takodjer i izradbu
„vainscotta" za riečku kreditnu banku. Tvrđka „L. Perrin aine", prodala je
svoju produkciju iz šume „Veliki Gjol", Gairardu uz 210 for. pro mille, (oko
1 milijun komada), a isto tako da je i tvrdka „Morpurgo Mayer", istomu Gairarđi-
u i to 6—7 milijuna komada dužica bosanske produkcije uz cienu od 207 for.
pro mille prodala. Uvjet da imade po 42 p. p. dugih dužica ili više od 20%
ukupne proizvodnje. — Tvrdka „Valentin Merle*" pako da je prodala svoju
produkciju iz šume „Tikar* (oko 3 milijuna komada) uz cienu od 213 for.
pro mille.
Spominju se doduše još i njeke ine prodaje, potanje raedjutim o njih još
neznamo ništa, i ove godine bo saznaje se, kao što i prijašnjih godina, istina