DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 26 — gospoštija kneza Lippea i Miholjac, to možemo reći, da je u obće i ovogodišnja (1887/88.) šumarsko-trgovačka kampagna u glavnih točkah jasna i poznata. Osvrnemo li se pako još jednom baš na te netom dovršene veleprodaje, to nam je na prvom mjestu iztakniiti povoljni uspjeh, koga šumoposjednici naši tom prilikom postigoše, jer ne samo što su već i prilikom samih uredovnih procjena, prodaji namenjenih drvnih gromada — ciene drva na panju — primjereno u zadnjem četvrtu g. 1887. nastavšim boljim odnošajem trgovine u pogledu raznovrstne hrastove robe, popriečno za 10-15% povišene, već su prigodom samih dražba i te ciene opet nadbijene popriečno za 30, a u mnogih slučajevih i za 42—467o. dapače u jednom slučaju i za 70 7« i^^nad prociene! Kesultat i dobit kojim se još ljeti minule godine u nas slabo tko mogao pravom nadati. Sve to pako moglo je u obće u prvom redu samo time nastati, što se malo ne istodobno promjeniše tečajem god. 1886/87. obstojeći nenaravni odnošaji u trgovini sa francezkom dužicom, a dokazuje nam to ponajbolje i sama ciena te robe za prošle jeseni koja se u Sisku bilježila sa 215—225 for. po ICOO komada! Ciena kakovu već odavna neimadosmo na naših tržištih. Pi´ije spomenuti povoljni rezultati naših dražbenih prodaja pako jamče nam nadalje, da se gori rečene ciene robe neće moći umanjiti, dapače one će se, bude li u naših producentah trgovaca, prave eneržije i dovoljne uztrajnosti, morati bezuvjetno još te i znatno poboljšati, pošto na pr, proizvodnja francezke duge uz šumske takse od 115 — 150 i više for. (po hiljadu komada), kakove su i doista popriečno ljetos polučene, ni uz cienu od 220 pro mille, producentu zasluženu dobit absolutno donjeti nemože. Nevalja nadalje pri tom zaboraviti ni na to, da nam već prošla jesen sretno progutala absolutno svu bolju zalihu prijašnjih godina, dakle, da će ove godine doći u račun samo nova proizvodnja, koja se uz to malo ne sva u. vrlo sigurnih rukuh nalazi. Na povoljniji razvoj ciena francezkim dužicam uplivaše na dalje i sve to većma se razvijajuća trgovina sa njemačkom bačvarskom gradjom, kao i shrastovimi trupci, dapače minule nam prodaje jasno kazuju, da su u obće proizvoditelji pintarske robe oteli proizvođiteljem francezkih dužica vodstvo u šumsko-trgovačkom smjeru. Sveukupna ovogodišnja proizvodnja francezkih dužica može se na 50—55 milijuna komada ocieniti, pri kojoj se količini proizvodnja bosanske robe sa 4—4 5 milijuna, srbske sa 250—300.000 komada, one madjarske proizvodnje pako sa 2-5—3 milujuna komada, uračunava. Prekomjernoj se dakle proizvodnji ove godine podnipošto na tom polju nadati netrebamo. Ako li je pako u obće štogod nepovoljno u tom smjeru djelovalo, to je jedino ta okolnost bila, što su ovogodišnje njeke znatnije prodaje, a još više ratifikacije samih dražba, vrlo kasno realizovane. Pogrieška vrlo z na meli i ta^ a uz to i težko opravdiva, a i za ljetos već nepopravljiva. |