DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Oblici i dimenzije liesa za trgovinu.^^ Drvo se vidja u trgovini u neotesanih okruglih, na četvrt ili na četiri srha otesanih deblih, a kao cijehi debla ili su izrezana u dielove od razne širine i debljine kao rezana gradja, i napokon razciepljena duž svoga vlakna kao ciepana roba. U svih ovih vidovih ima opet po nekojih izmjena obzirom na svrhu, veličinu i dimenzije. A. Ciela đehla (trupci). (Bois de hrhh Legao iiitiero. Rongli timber. Gfanzholz.) Medju ciela debla broje se svi s korom ili bez kore prepiljeni i okresani ćutci; za tim na uglove otesan lies, koji ima svoje četiri prostrane plohe, a u prerezu pokazuje četvornik ili pravokutnik. 1. Ćutkovi (obliši). (Bois en grume. — Legname tondo. — Eounđ timber. — Runđholzer). Deblo lišeno od krošnje sačinjava jedan ćutak, koji se u cielosti ili u dielovih, u odrezcih ili u kraćih ćutkovih s korom ili bez kore u trgovinu unose. Ov. kova debla moraju biti normalnog uzrasta. Nenormalni su oni ćutkovi, kod kojih debljina prema tanjem kraju za više nego 13 mm. po metru opada, a ovamo brojimo i vrlo izkrivljena ili zasukana debla. Kod hrastovih i brestovih ćutaka smatraju se oni za nenormalne, kod kojih debljina prema vršiki skokovito ili zapostajuć opada. 2. Tumbast lies, lies na sieke. (Kantholzer. — Bois equarri. — Legname squadrato. — Square(l timber) Tumbastim liesom nazivamo na 4 ugla otesana debla ili njihove dielove. Prema načinu tesanja ima ovaj lies oštre (lik 1.) ih tupe (lik 2) bride. a) Na oštro otesan lies (Scharfkantig bezimmerte Holzer. — Bois a vive arete. — Legname squadrato a spigolo vivo. — Well squared timber.) mora u čitavoj dužini imati oštre uglove. Gubitak na drvu kod iztesavanja debala u oštre četverouglovne grede iznosi već prema tome, da li je stablo b´tkastog ili š\igarastog uzrasta, tri do četiri desetine od svoga prvobitnog volumena. Ako hoćemo na pr. od jednog trupca, koji je 10 m. dug i 50 cm. srednjeg promjera, poprilični kubični sadržaj saznati, koga će to dt-bio u četvrtasto otesanom stanju imati, to se ima od 1-964 (kubični sadržaj toga debla) 6-7 desetina oduzeti. Kubični sadržaj dakle otesanog debla iznosi 1178 ili 1-375 kbm., već prema tomu, da li je stablo raslo u vis sa većim ili manjim padom. b) Tupi ili po šumski otesan lies (Wahnkantig oder walđm;issig bezimmert. ~ Bois flacheux. — Legname squadrato a spigolo mercantile. — Wan squared timber.) jest onaj, koji je od dolnjeg kraja za dvije trećine od dužine ^- Crpljeno iz djela Eihiarda Printm „Die Bau- und Nutzliolzev", koje djelo sbog njegove važnosti svakon^u atručarii preporučam. Frevodittjjj. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 4 <-- 4 --> PDF |
-i ~ debla oštro otesan, a u zadnjoj trećini dužine prema tanjem kraju, a cesto I u cijeloj dužini na netupe uglove iztesan. Prema trgovinskom običaju iiesmiedu ovi tuposrbi CVVahnkante flache. Samo) iznos´ti više nego ´/lo od širine ili visine jedne stranice. : četvrtasto otesana čaraova stabla zovu se u austrijskoj trgovini balvani (Grundbalken ~ talij. bordonali). Po postojećim trgovinskim usancama ne smiju tupi uglovi na jednoj te istoj strani balvanovog kiaja imati svega više no V-^ od srednje debljine debla. Obične dimenzije ovih balvana jesu 27—30 cm. srednje debljine otesaka (Beschlagstarke) i 6 m. dužine i više. Tičać se tehničke uporabe cielih debala razlikuje trgovina: grede, pilote, telegrafske stupce, gradju za brodo.e i t. d. Mi ćemo pokušati, da susljedice opišemo ponienuto drveće, da mu obilježimo oblike i označimo dimenzije onako, kako se u trgovini i po običaju traže. Grede, žrda. (Trame. — Poutres, poutrelles. — Travi e travicelle. -Beams). Grede ili žrda razmjerno su kratka stabla, koja su od gornjeg do dolnjeg kraja barem sa dvie strane otesane a usred dužine imadu nuždnu debljinu (širinu i visinu). Obične debljine jesu: 10 X 13, 13 X 16, 13 X 18, 16 X 21, 18 X 24, 21 X 27, 24 X 29 cm. Što se tiče dužine, to vriednost grede raste sa svakim metrom, te je najmanja dužina kod onih od 10 X 13 do 16—21 cm. debljine = 5 m., kod onih od 18 X 24 do 24 X 29 cm. debljine = 6 m.; pri čemu se podnaša i omanja krivotina. Ako su oštro otesane grede pogodjene ili naručene, tada moraju skroz oštre uglove imati; dopušta se samo ona tupost, koja je vožnjom nastala; nu ni ova nesmije prevelika biti, niti prikladnost za upotrebu umanjiti. Još valja spomenuti, da se grede obično od čamovine izradjuju i da njihova debljina prema tanjem kraju ne smije opadati više od 5 mm. po svakom metru dužine. Babci. (Pilotd. — Piloni o piloti. — Piles. — Pilotenholzer). Babci ili pilote jesu obla debla pod korom ili bez kore. Pilote za pristaništa ili lilko ostavljaju obično s korom, koja ih štiti proti crvoljini. Ako pilote nisu posve upravne, to ipak treba da je gornji kraj sa dolnjim u onoj crti, koja kroz tvarinu (masu) debla prolazi. Dimenzije pilota variraju izmedju 5 i 20 m. dužine uz srednji promjer od 20—40 cm, kod hrasta, a izmedju 4 i 12 m. dužine i 15-35 cm. srednje debljine kod jele i omorike. Pilote se mjere u dužini na metre, a debljina mjeri se u sredini kao obod. Kao promjer uzima se samo trećina od oboda. Ciena se obračunava kao kod svakoga trupca po kubičnom sadržaju debla. Pilote za pristaništa (talij. fari) okivaju se na gornjem kraju sa željeznim tulcem. Stupci za telegrafe (Telegraphenstangen. — Poteaux tolegraphigues. — Pali telegrafici. — Telegrafic poles) kao što je poznato nose telegrafske žice, a prave se od mladih pravnih stablića, te se okrešu i ogule. U krajevima, gdje prevladjuju čamove šume, prave se ovi stupci od čamovine, a gdje ove neiiua, tamo od hjastoviue, bukovine i t, d. Dimenzije se mienjaju izmedju G i 10 m. dužine uz debljinu od 10—15 cm. na tanjem kraju; kod hrastovih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 5 <-- 5 --> PDF |
stupaca je ^^^^^^^^B^ f´"^´ Mjeri se samo sbog kontroliranja dužine i gornjeg promjera, (iTOrffl^JrtFena samo od komada udara. Prije uporabe pripravljaju se ovi stupci ma kojim god načinom, što postoji za uzčuvanje drva. Lies za brodove. (Scbiffbaubolzer. — Bois de construction navale-— Legname per costrucioni navali. — Tiinber for ship building.) Tako se zovu sva ona drva, koja su u trgovini za gradnju brodova odredjena. Kao što i ostala gradljika, tako se i ova prodaje u trgovini s korom ili bez kore, u oblom ili otesanoni stanju. Pazi se, da li je takova građja ravna ili kriva. a) Podužna gradja ili lies za poduž (Geradholz. — Bois droit. — Legname dritto. — Straigbt timber) ili je od posve pravnih ili ponješto nakrivih debila. Kod debala, koja nisu podpimo pravna, mora krivotina podjednako teći, te samo skraja nešto jače opadati. Podužna gradja mora biti oštro i četvrtasto otesana; strane joj moraju biti istotečne, t j . od doinjeg kraja do gornjega moraju liiti jednako široke, dočim ni di´uge dvie strane s tanjeg kraja nesmiju se umnnjiti više nego za ´/4 od one širine ili visine, koja je u sredini debla odmjerena. Za sve dielove broda, koji osobitu čvi*stoću i uztrajnost trebaju, upotreb- Ijnje se ponajviše hrastovina. Najdu/ji i i-}ajpravniji hrastovi od znatnih dimenzija (ntesano) zovu se lies za kolumbu (Kielliolzer ođer Kiele. — Quilles. — Miglie^ colombe. ~ Keel?-.). Oni su često do 20 m,, kadkad preko toga dugi, te se u trgovini obično skuplje plaćaju, nego svaka druga podužna gradja. 0^´a vrst gradje mora biti skroz be/. ikakve mane: samo na debljem kraju oprašta se u pravcu širine, i to onda, ako se mana samo na jednoj strani nalazi i ako se nepraža preko ´/«; od čitave dužine. 0\´a oznaka izključuje sva drva, koja imadu takove mane, da mogu jirikupljati vodu, kao što su na pr. pukotine, drozga (Kernscbale), dvostruka bjelika i t. d. Veličina debla po dužini i debljini od osobite je važnosti za brodarsku gradju, no ipak stoje velike dimenzije gradje često u oprieci sa dobrotom materijala. Sliedeća tablica pokazuje širinu i visinu ili debljinu nnjglavnijih sastavnih česti i´atnog broda, koji je od drva .^"agradjen* Oznaka gradljike. Širina mm. Visina debljina o:im. Kolumba (K^:el) , , . 250-500 350—500 Lakota, jedrilište (Kielschwein) 300—500 300-500 Trenica (Kielplanken) ....... . 320—370 200-^570 Podnica (Bodenplanken). ...... . 240—320 70—130 Rudarski lies (Bergholzer) . ..... . 250-320 130—300 Prednje brvno (Vor- und Achtersteven) . . 200—400 ´ različno Bedrinjak (Kimmweger) . . . . . . 280—340 100—210 Gredljika (Balkweger)´ ....... . ^250—260 130^250 Kijnik (Wassergang) . . 240-290 240—290 Razvor (Schandeckel) . > . . ... » 300-320 90--130 ´.Ovi navodi oduose se na vatne iađje od 550 — 7000 tona deplacemana. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 6 <-- 6 --> PDF |
u pogledu dužine može se u obće U2eti, da brodarska gradja, naročito one za sklop ladje, nikada nije predugačka, te je u toliko vrednija, u koliko je dužja Ovim se ipak ne kaže, da se ne mogu i kraći komadi za gradnju upotriebiti, ako to pravilo gradnje iziskuje. Kod c. kr. austrijske mornarice đieli se hrastova podužna građja u četiri razreda od sliedećih dimenzija: I. raz. odprieko 11 m. dužine i 32—42 cm. Cotes.) debljine II. , \ O´l-U „ „ .,32-42 „ III. „ „ 7-4-9 , n .32—42. , . . / „ , IV. , , 5-7^7-3 „ , „ 27-38 „ Kod ariševili balvana (Larctien-Grundbalken) dužina je od 9´5 m. i više; a debljina (otes.) valja da iznosi 26 -42 cm. Nu ipak primaju se gradje i od 21 cm. debljine "u izvjestnoj količini, ako ima svojstva, koja su potrebita za mostnice palube (Vei^deckplanken) na ladji, b) Krivaca . (Kniramholz. — Bois courbe. — Legname storto corbetto, — Compass timber.) Druga vrst pomorske gradje jest t. zv. krivaca, koja se takodjer četvrtasto etesana u trgovini tmži, te se gotovo izključivo od sladuna (Querens pubescens) izradjuje. Ova gradja upotrebljava se naročito za spone (Spanten) i drui>-e jako zakrivljene dielove broda. S toga joj je oblik vrlo raznolik, te se dadu u tu svrhu upotrebiti svakojaki krivaci, koji imadu 8 do 16 cm. visine u luku na svaki metar dužine. Sladun dolazi kao prirodna kriva gradlj^ka u našem Primorju, naročito u Istriji od osobite kakvoće. Italija daje takodjer iz Begdašnjih rimskih pokrajina valjana kriva drva za gradnju brodova. Tičuć se dimen^ja krive gradje dovoljno je, ako ima 20 do 40 cm. debljine otesaka (Beschlagstarke) i dužinu od 3—6 m., to da odgovara pravilim brodogradnje. Kod c. kr. austrijske mornarice postoji za hrastove krivake ova podjelbe: L raz. odprieko 4 m. dužine i 35 — 40 cm. debljine otes. (Beschlagstarke) 11´ )) p . " 3´0 „ ^yi V 2^—40 „ „ „ „ III- !1 ^ n 3 n ;, „ 24 36 „ „ „ ,„ Osim toga zahtjeva se na svaki metar dužine i 6 — 18 cm. visine lul Hrastovi krivaci sa izvjestnim, t. j . sa dosta sličnim oblikom, kao što kod gradnje brodova treba, zovu se upriličen lies ili figurirano m gradjom. (Figurierte Holzer. — Pieces de tour. — Pazzi figurati. — Counter timber.) Kod svakog ovakovog komada predpostavlja^lja se, što no kažu majstorska izrada; mogu biti doduše tuplji uglovi, ali ne preveo grubi. Zakrivljena strana (postranica, Seithauutig) mora imati duž cielog komada jednaku širinu, a ravna strana (Malhauung), na koju se polaže uzorak (Mal, Hokmodell, Schablone) treba da ima približan oblik dotične građljike. Lik 3., 4., 5. i 6. predstavljaju zaista ono, što ovdje rekosmo, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Likl Lik 2. lik 3 Lik U lik 5 Lik 6 Lik lik S LikS. Lik W. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Osim krivaka um još i druge figuriraiie gracije. Kriva drveta u obliku pravoga ili tupoga knta postala su spojeiijem grane ili žile sa deblom, te se zovu "klečke „Kniebolzer" (Courber. — BraceiouUi. — Kuees). Njihov oblik predstavlja lik 7. i 8. Ako oba kraka sačinjavaju oštri kut kao u liku 9. i 10-, tada se ova vrst krivaka zovu racve Gabeliiolzer (Guirlandes. ~- Ghirlandes o zoje. -— Breast hooks). Ova drveta sastavljena su od dvije glavne odvode debla, pa se smatraju kao upotrebljiva za gradju, ako sii rašlje na svaki metar krakove dužine 1 —1-5 met. razkračene (raz^irene). Osim toga ima još i manjih ovakovili krivaka, koji se upotrebljavaju za pravljenje fajka i čaniaca, a prave se od bukovine, brestovine i drugog tvrdog drveta. Kod ovih je dovoljno, ako su im krakovi 50—60 em. dugački i ako imadu u četvrti 8 — 10 cm. Kod gradje lik 9. i 10= mjere se zavoji po razstupu na milimetre po metru dužine pripadajuće tetive (Sehne); kod one pod hkom 7. i 8, mjere se stupnjevi onoga kuta, što ga oba kraka sačinjavaju. Ciena gradje za gradnju brodova računa se vazda po kubičnoj sađržini; samo kod posve malenih egija i rašljastog sitnog drveća odredjuje se cirna kadkad po komadu, ako to trgovina iziskuje. Kubična sadržina jednoga komada gradje dobiva se vazda iz njegove dužiue i iz debljine (širine i visine ili promjera), što se posred dužine mjeri. Za balvane, koji nisu na oštre uglove otesani, t j . za takove, koji imadu tupe uglove, odbija se na okruglinu Vio od njegove širine. c) Katarke. (Masten- oder Bemastungs-Holzer, — Bois de mature. — Legnami d´ alberatura. — Spars for mast). Ovo je obla gradja, te glavni uvjet kod nje daje lahka, elastična i jaka, a pravi se od čistih, bezgranastih čamovih debala* Stoga se za tu svrhu uzima obćeuito omorika ili jela, redje bor i ariš. Pogledom na dimenzije kataraka dijele se ove u debla (prave katarke, talj. Alberi, Mastbaume) i jedrenjake (stupci za jadra, Segelbaume — falj. Antenne); ona prva imadu obično srednji promjer od 40—80 cm. dočim jedrenjaci samo 8—40 cm. Ali sva ta gradja neima uz jednaku debljinu jednake dužine. Naprotiv često su razmjerja izmedju dužine i promjera veoma različni, i to prema tomu, da li za ovu ili onu svr^hu služe. — Tako se obično uzima: Kod t. ZV. kosog jedrila (Bugspriete) promjer od 40—50 mm. „ „ prekršća (Kreuzmasten) „ „ 19—27 „ „ „ košovića (Mars>:tengen) . ..... . „, „ 23 — 30 „ „ kreljića (Bramstengen) . ...´., . „ ^ ,, 18—22 „ „ „ košnjaka (Kliiverbaume) ..... . „ „ lo 22 „ ^ „ okrižaka i bikača (Raaen und Spieren) . „ „ 16—20 „ ., razsošnjaka (Gaffeln und Biinme) .. . „ „ 18—22 „ ´, korabljaka (Bootsmasten) . ,, . . ; " - ""„´ ,/lG -20 na svaki metar od dužine debla. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 9 <-- 9 --> PDF |
u obće su za razne česti jadara slijedeće dimenzije nuždno: dužina mct. promjer cm. Za koso jedrilo (Bng^priete) . , 17-10 80—37 „ prekršća (KreiizmaKten) ....... . 2^) —18 70—34 „ košoviće (MarsstenReii) ....... . 18—11 51—25 „ kreljiće (Branistenffen) 14—8 31—15 „. košnjake (Kliiverbaiinme) 18 — 13 40—21 „ dolnju okrižicu (Unterraaen) . . . .. . . 30 — 15 56—25 „ ragno (Marsraaeii) . . . 25 — 11 41 — 21 „ kočni križak (Bramraaen). ...... . 16—7 28—12 « razšošiijak (Gaffeln) 14-7 28—15 „ lies za obrub (Besahnbanme) ..... . 17—U 37—20 „ priečnjak (Backspieren) . , .. . . . . 15 — 8 29~I4 „ spriečku (Leesegelspleren) ...... . 15—6 24—10 „ karabljak (Bootmasten) 8—5 16—8 Kod toga valja uzeti u obzir, da se ovdje navedem promjeri ne mjere kod svakog komada u sredini njegove dužine. Ako bi htjeli pobliže označiti točke, gdje se ta mjera mjeri, valjalo bi se upustiti u potanji opis ove gradje, što bi nas daleko odvelo. Toga radi zadovoljit ćemo se s ovim, što gore navedosmo; samo ćemo naglasiti to, da su dužina, srednji i gornji promjer iDJerodavni za odredjivanje vrijednosti i upotrebljivosti ove vrsti brodarskog liesa, Ako je na pr. gornji promjer premalen, to se ne može drvo u cijeloj dužini upotrebiti; naprotiv kod odviše debelog stabla uštetilo bi se mnogo drveta. U pogledu dužine možemo u obće reći, da ona nije nikada odviše velika, samo ako debljina tanjega kraja odviše naglo ne opada prema srednjem promjeru. S toga se mora deblo prije, nego se prepili, točno izpitati i nastojati, da što veću dužinu pridrži. Pod imenom trgovinske katarke „Alberi mercantili" ili njem. „Mercantilmasten" razumjevaju se debla u neizradjenom stanju, koja se na dolnjem kraju za 2—2,5 m. ii obliku osmerokutnika stežu. Dimenzije ove vrsti kataraka odredjuju se takodjer po dužini i promjeri; ovi zadnji mjere se na tri mjesta, naime u vratu (gola) t. j . 5 m. iznad debljeg kraja., zatim u sredini od čitave dužine i na tžinjem kraju. Stupci za jađra kod trgovačkih brodova ne tešu se. Kod c. kr. austrijske ratne mornarice mjere se kalarke i u obće svakolika gradja tako, da se kod odmjeravanja dužine slomci do 5 cm. u račun ne uzimaju, a preko 5 cn), kao cio decimetar računa. Isto tako se kod mjerenja promjera izpod 5 mm. višak ne zaračunava, d.očim se preko 5 mm. kao cio centimetar uzima. Osim toga mogu se trupci preko 10 m. dugački, u svrhu odredjivanja kub. sadržaja, u sekcije razdijeliti i tako mjeriti, kao da ima više debala. Ciena kataraka odredjuje se kao i kod svake druge brodarske gradje po kub. sadržaju; samo posve sitna gradiljka čini ovdje iznimku, pošto se ova i po komadu pogadja i plaća. (Nastavit 6e se.) |