DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 31 — Zagrebu, na 61n kr. šnmsko-računarskog ofici.jala I. razreda, ter nadalje imenovalo absolviranoga slušatelja šnmarske akademije u Štavnici i tehničkoga dneraičara Iv a u a Simatovića i absolviranoga slušatelja iste akademije Vladka Sekulića šumarskimi vježbenici 11. razreda, dodieliv prvoga kr. šumskomu uredu u Otočcu a drugoga kr. šumarskomu ravnateljstvu u Zagrebu na službovanje. Promiene u statusu činovnika imovnih obćina. Na predlog dotičnog gospodarstvenog odbora i gospodarstvenog ureda imovne obćine imenovala je kralj, zemaljska vlada odjel za unutarnje poslove, abiturienta kralj, gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcu Antuna Marka i Bogoslava Hajeka mladj, šumarskimi vježbenici i to prvoga kod gospodarstvenog ureda križevačke imovne obt´ine, a potonjega kod gospodarstvenoga ureda I. banske imovne obćine. Nadalje promaknuti su na čin Šumarskih pristava dosadanji šumarski vježbenici: Josi p Kiselja k kod križevačke imovne občine, ter Julio Anderka mladji kod brodske imovne občine. Izpravak. Na strani 491. našega družtvenog organa od 1887. izpraviti nam je donesenu viest pod rubrikom „državne po dpor e" s tim, da su B er g wal d Gustav, Petrik Eudolf i Ugarković Milan napustili podieljene jim državne podpore za polazak nauka na kr. ugar. šumarskoj akademiji u Štavnici, dočim Obrado vid Milan na istoj akademiji, svršivši nauke na visokoj školi za zemijotežtvo u Beču i stojeći već u službi kao kr. šumarski vježbenik, uživa podporu tečajem školske godine 1887^8, za polazak predavanja iz ugar. Šumskog i lovskoga zakona i ugar. statistike. Nadalje dobiše državne podpore za polazak Šumarskih nauka na istoj akademiji Mihaljevič Petar i Stencel Zoltan. Priobćiti nam je u ostalom, da je Bergwald Gustav dobio tako zvani zlatni štipendij u iznosu od 300 for. za polazak nauka na c. kr. visokoj Školi za zemljotežtvo u Beču. Nestor hrv. šumara. Naš vriedni začastni član c. kr. umirovljeni Šumarnik Antun Tomić navršuje dne 5. siečnja t. g. 85, godinu dobe svoje. Tu sgodu nemožemo mimoiči, a da nečestitamo starcu Tomiću, želeČi mu iz sve duše, da ostane i nadalje zdrav i čil. Čestiti starina je u istinu najstariji Šumar u cieloj zemlji, ter ga punim pi*avom možemo nazvati „Nestoro m našim. " Živio dakle na mnogaja! Sitnice. Višji šumarski državni izpit u Zagrebu, obdržavan je od 17.—20. pros. p, g. u prostorijab kr. šumarskog ravnateljstva^ pod predsjedanjem kr. šum. ravnatelja M, Dursta, ter povjerenstvom sastoječim se iz gg. P. Kes ter čanka, kr. žup. nadšumara i I. Kollara , kr. nadšumara. Izpitu su se podvrgla ukupno 4 kadiđata, a od ovib bude jedan dobro, drugi dovoljno osposobljenim pronadjen, dočim su dvojica reprobirani. Kandidati bijabu sami bivši pitome! križevačkog zavoda, stoječi u obeinskošumarskoj službi. Ovo bje prvi izpit obdržan u smislu ustanova nove naredbe o polaganju tih državnih izpita od 18. listopada 1886. br. 33,094. Pitanja pismenog izpita bijahu: 1. Kako se može pronaći meridijan stanovite njeke točke? 2. Koje okolnosti uplivaju u obče na kamatni postotak njeke glavnice? Kako se ustanovljuju kamati Šumskih glavnica? Jesu li isti u pravilu veći ili manji od uobičdjnog ukamačenja novca u njekoj zemlji? 3. U kojih bi se slučajevib naročito preporučilo uvedenje srednjo-šumskog uzgoja u nas? Koje su glavne prednosti te vrsti uzgoja? 4. Na što valja paziti kod pomladjivanja prastarih bukovih šuma, u kojih još neimade dovoljno pomladka, da osjeguramo naravno oplodjenje istih? 5. Neka se pobliže spomene važnost šumske stelje i humusa, na kemijska i fizikalna svojstva tla i rast drveća? 6. Kako se razlikuje austrijanska kameralna taksacija od užitnog postotka ? Nerod, bagrem kao šumski stablik. Njeki šumar Kutz raziagao je u skupštini havelanđskog šumarskog družtva važnost neroda za šumu^ te je dotičnu razpravu |