DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 32 objelodanio u ^Forst- und Jagđzeitung", Po onoj razpravi bile bi prednosti ili vrline neroda slieđeee: 1. Neznatni zahtjevi, koje traži, buduć nerod donosi, ma uspjevao on i na još mršavijem tlu, veliki prinovak gromade, koju gromadu nemogu u toj mjeri nijedne druge vrsti drveća dati u jednako doba i pod jednakim! uslovi. Osim toga dobiva se od neroda tvrdo, žilavo, imenito u tlu dugotrajuće, te u ob»5e vrlo dragocieno drvo, koje može svako ino u boljem zemljištu rastuće drvo bjelogorično ne samo različito nadoknaditi (nadomjestiti)^ nego on dapače pogledom na potonje svojstvo nadkriljuje Čak i slimu brastovinu. 2. Skori dospjetak za porabu. 3. Golema sposobnost izboja iz panja i korenja. 4. Dostatna bezčutnost mladih nasada napram suši i prlpeki sunčanoj (plamenjači) i napokon 5* Vriednost nerodova evieta za pčelarstvo. Usuprot tomu bile bi mane i škodljivosti neroda sliedeče : 1. Pogoršanje tla, koje u stanovito vrieme nastupi, buduć nerod tlu više oduzme, nego što mu svojim slabim listopadom daje, te niti dovoljno nezaštićuje tlo, buduć se na skoro razgaljuje tako, da je vrlo težko drugu koju vrst gojiti na onom tlu, na kojem je bio prije nerod, a to ponajviše na onakovih ploštinah, koje su propustile od svoje obnovitosti (Eeproductionskraft). 2. Neznatna odolivost suprot pozebi, bnduč nerod lakko pozebe u nejakoj svojoj dobi koli u jeseni, toli s proljeća u svakom položaju i napokon 3. Goleme štete od zečeva, buduć ova zvjerad pitomine i mlade sječine kod velika sniega veoma oštećuje. Jedinstvenost porastline (porasta). Nestoji uvjek od ČovjeČeg uticaja, da jednolične porastline odgoji, nego Često stvara takove porastline sama priroda. Opazilo se je u raznih predjelih, da bez čovjeće pripomoći stanovita vrst drveća drugu iztisne i o tom nastoji, da onim tlom zavlada. Tako se je primjerice opazilo u Danskoj, da u njekom kraju izttskaje crnogorica hrasta i bukvu, drugdje opet bjelogorica crnogoric«, pače već je to gdje gdje tako i učinjeno. U Francuzkoj, imenito u Sologne, opažen je Čudnovat pojav. Ondje su prije 30 godina pomladjivali pustoši sa morskim borom i sa običnim borom; nu k^d su ponješto proredjivali te ogoje nakon 15 godina, našlo se je izmedju borića mlade hrastiće, koji nisu ondje sadjeni, a kad se je stalo borove sjeći, opazilo sa je, da su one iste ploštine na samorodni način obraŠtene sa hrastovim gustišem. Sad se je poeelo na temelju povjestaiČkih izvora iztraživati, a doznalo se je odtud, da je ovaj predjel u drevnoj dobi obrasao bio sa Čistom hrastovom šumom. Moguće je ovaj pojav protumačiti samo tim, da su žirke u tlu jur bile, te su samo sgodan čas dočekale, da opet izkliju. Ista ova borba izmedju drveća opažena je i drugdje, te bi se trud doista naplatio, kad bi se o ovom pojavu svčstrano iztraživalo, te toČni podatci iz raznih krajeva posakupili. U Graubundenu primjerice iztisknje bor i jela po svud pomelara (ariza), u Juri bori se za premoć smreka sa pomelarom. Tvrđi se, da u Švicarskoj u obće bukva iztiskuje hrasta, jelu i brezu; u Pruskoj bori se za prevladu bor nad hrastom i brezom; u ruskih crnogoricah prevladjuje breza i hrast, a u sibirskih boricih i jelicih iztiskuje breza sve više prijašnje rašće.* Tušenje liesa, U časopisu j^Aus dem Walde" piše njeki poslovodja saske tvornice strojeva I. Modder, da se mnogo skuplje može prodati različit lies, koji je sirov iztesan, ako se uznastoji^ da se Čim prije posuši. * TJ koliko se je u našoj domovini o tom pojavu na brzu ruku motrilo, to se je opaziloi da u hrvatskih duhravah, imenito u porječju Savskom, nadvladjaje hrasta sve više jasen il. briest, dočim u brdskih hrasticih iztiskuje hrasta ponajviše bukva, a isto tako i crnogorica, Ureduičtvo. |